ZABRINJAVAJUĆE: Bakterije razvile OTPORNOST, imune na LJEKOVE

Svjetska zdravstvena organizacija i Evropska komisija uložile su više od milijarde eura na stvaranje globalne mreže čiji je cilj sprečavanje MRM infekcija (infekcija uzrokovanim multirezistentnim mikrobima). Oni smatraju da je veća opasnost za Evropsku uniju od MRM nego od terorizma i drugih globalnih prijetnji – ističe prof. dr Ljiljana Gojković-Bukarica, klinički farmakolog iz KBC ,,Dr Dragiša Mišović“ u Beogradu.

Ona upozorava da su multirezistentni mikrobi (bakterije otporne na više vrsta antibiotika) prisutni su svuda oko nas, u i van bolničkih okvira.

– Kakav je lanac ovih infekcija? Životinje na farmama sa hranom uzimaju antibiotike (npr. tetracikline, hinolone). U njihovom organizmu se stvaraju MRM, pa putem stolice oni stižu u zemljište i biljke kojima se možda hranimo. Takođe, uzima se i meso koje pri nedovoljnoj termičkoj obradi nosi MRM. Ovi mikrobi se prenose sa čovjeka na čovjeka i putem prljavih ruku i nedovoljne higijene – kaže Gojković-Bukarica. Ona pojašnjava da se ove vrste rezistentnih mikroba nalaze i u bolnicama i to svuda, od podova, kreveta, opreme, na bolničkom osoblju i pacijentima.

– Zbog nedovoljne higijene, a naročito ruku one se prenose na pacijente koji onda obolijevaju od teških bolničkih infekcija. O higijeni mora da brine bolničko osoblje, ali i bolesnici moraju da vode računa o svojoj higijeni ako su to u mogućnosti. Svi moramo biti svjesni prisustva MRM u svakom trenutku našeg boravka u bolnicama. Prema njenim riječima, antibiotici su glavni uzrok pojave MRM.

– Prekomjerna primjena antibiotika i njihova pogrešna primjena (pogrešna doza, dozni interval, izbor antibiotika i dr.) vodi u nestanak naših ,,dobrih“ bakterija i pojavu MRM. U razvijenim zemljama EU se kontroliše potrošnja antibiotika i navike u propisivanju te vrste ljekova. Na snazi je restriktivna politika prema antibioticima. Postoje nacionalni programi za upravljanje antibioticima (ASP). U našim zemljama još nema nacionalnih programa, već su aktivnosti sporadične i nijesu uvezane u jedinstvenu nacionalnu strategiju za borbu protiv MRM – kaže sagovornica.

Antibiotik protiv kojeg mikrobi nijesu još pronašli odbranu

Nenad Ugrešić, profesor Farmaceutskog fakulteta u Beogradu, na seminaru u Podgorici podsjetio je na primjer specifičnog i po mnogo čemu jedinstvenog antibiotika – tirotricina koji tokom više od sedam decenija djeluje, a bakterije na njega nijesu uspjele da razviju rezistenciju. Pojašnjavajući da tirotricin od ostalih antibiotika odvaja njegova sposobnost da na poseban način probija membranu bakterije, stvarajući rupe koje znače kraj mikroba.

– To je jedini antibiotik koji se izdaje i bez ljekarskog recepta, djeluje i na neke gljivice, a nije potvrđena rezistencija, niti su zabilježeni sistemski efekti. Karakteriše ga visoka lokalna podnošljivost – kazao je profesor Ugrešić. On je podsjetio da je njegov pronalazač Rene Dubo, a da je tirotricin pronađen u gram pozitivnoj bakteriji Baccilus brevis.

Ciljano liječenje jedino pravo rješenje

Samo 2,5 odsto terapija antibioticima u okviru bolničkog liječenja u Crnoj Gori temelji se takozvanom ciljanom liječenju, odnosno na prethodno urađenom antibiogramu. U Evropi taj postotak iznosi gotovo 26 odsto. To je podatak koji je prezentovala prof. dr Vineta Vuksanović tokom seminara o antimikrobnoj rezistenciji, koji je u petak održan u Institutu za javno zdravlje u Podgorici. Ovi podaci, kako je istakla, daju povod da se utiče na povećanje efikasnosti terapije, a time i u mjeri mogućeg saniranja problema antimikrobne rezistenicje. Vuksanović je, podsjećajući da otpornost mikroba na antibiotike postaje globalni problem, istakla da se svijet nalazi u začaranom krugu.

– Takoreći „šakačka“ upotreba antibiotika dovodi do neutralisanja divljih sojeva bakterija i opstanka onih rezistentnih, čije liječenje traži dodatnu upotrebu antibiotika. To dovodi do sve izraženije rezistencije, većeg broja smrti, povećanja troškova liječenja, uključivanja dodatnih antibiotika… i tako ukrug… – upozorila je ona.

Metode borbe protiv bolničkih infekcija

Prof. dr Ljiljana Gojković- Bukarica ističe da postoji čitav set mjera koje se primjenjuju u prevenciji mogućnosti da na nivou medicinskih ustanova dođe do kontaminacije nekim sojem rezistentnih bakterija.

– U našem KBC ,,Dr Dragiša Mišović“ Dedinje od 2006. godine sprovodimo brojne mere za suzbijanje MRM i za kontrolu potrošnje antibiotika. To uključuje mjesečno praćenje epidemiološke situacije u ambulantama i odjeljenjima, mjesečnu analizu briseva sa površina i ruku; kontinuirane medicinske edukacije za ljekare i bolničko osoblje. Značajno je unapređenje sterilizacije, visoka dezinfekcija prostora (magla H2O2 i srebro) za štićenje svih prostora, jednokratna upotreba bolničkog materijala (noćne posude za jednokratnu upotrebu), suva dezinfekcija ruku-bezkontaktaktni dozatori, ubrusi za jednokratnu upotrebu. Između ostalog, ona ističe kao jako bitno postojanje moderne mikrobiološke laboratorije, mogućnost brze dijagnostike infekcija kao i načelo da se lista rezervnih antibiotika poštuje, pa se ne mogu propisati širokospektralni antibiotici bez saglasnosti načelnika i dva ljekara na odjeljenju. Postoji sistem unosa podataka o prisustvu MRM u svakoj klinici i intenzivnoj njezi KBC u kompjuterski program SZO (WHOnet) tako da imamo detaljnu mapu rezistencije i možemo da znamo unaprijed koje MRM se nalaze u kom dijelu bolnice, pa da pojačamo epidemiološke i higijenske mjere.

– Ono što je uradila samo naša ustanova u Srbiji, a što imaju sve bolnice u EU, je Vodič za profilaktičku i empirijsku primjenu antibiotika prema lokalnoj mapi rezistencije. Ovo je glavni indikator kvalitetnog liječenja u bolnicama. Pratimo kako se poštuje Vodič i da li se pravilno propisuju antibiotici, a idemo ka individualizaciji odgovornosti za pogrešno propisivanje. Umrežili smo se u sve EU mreže za praćenje rezistencije i potrošnje antibiotika – naglašava sagovornica.

(Pobjeda)