Koncert finske muzike
U organizaciji Ambasade Finske u Beogradu i Kulturno – informativnog centra “Budo Tomović” u poneđeljak, 2.oktobra, u Velikoj sali, sa početkom u 20 sati biće održan koncert pijaniste Ukija Ovaskainena. Ulaz je besplatan.
“Ovaj koncert je dio niza manifestacija i programa kojima se obilježava stogodišnjica nezavisnosti Finske. Jubilej je inspirisao Fince i prijatelje Finske da zajedno tokom 2017. godine organizuju preko 2.200 programa. Proslava prevazilazi granice Finske i obilježava se u preko 70 država na 5 kontinenata.” kažu iz Ambasade Finske u Beogradu.
Na programu koncerta su klavisrka djela najpoznatijeg finskog kompozitora Jana Sibelijusa: Kyllikki, tri lirska komada op 41, iz 5 komada op. 85 (Cvijeće), Sonatina fis-mol op 67 br.1, 10 Bagatela op.34, Iz 5 komada op. 75 (Drveće) i simfonijska poema Finlandia op. 26 u aranžmanu za klavir.
Pijanista Uki Ovaskainen je laureat, kao i dobitnik specijalne nagrade Kontemporanea i nagrade publike, na takmičenju Premio Haen u Španiji. Redovno nastupa kao solista i kamerni muzičar u Srbiji, kao i širom Evrope, na festivalima kao što su Likovi pijanizma u Teatru Marinski, Hagen Open, Međunarodni festival muzike u Burgosu, Dijabeli let u Matzeu, Koncerti u dvorcu Vajlburg, Zlatni dani Kopenhagena, Međunarodna nedjelja pijanizma u Espu. Izveo je niz od osam različitih solističkih resitala na Kraljevskom danskom konzervatorijumu tokom jedanaest dana, što predstavlja najveći individualni projekat u istoriji te ustanove. Studirao je na Muzičkoj akademiji Sibelijus u Helsinkiju, na Kraljevskom danskom konzervatorijumu u klasi prof. Hozea Ribere, i na solističkom odsjeku na Visokoj školi za muziku i teatar u Hanoveru u klasi prof. Matija Raekalija. Radio je sa istaknutim umjetnicima i pedagozima poput Pnine Salcman, Andraša Šifa, Emanuela Krasovskog, Čarlsa Rozena, Jalija Vagmana i Fua Conga.
Jan Sibelijus (Jean Sibelius, 1865 – 1957) je centralna figura umjetnosti 20. vijeka u Finskoj. Kao talentovani violinista i kompozitor, već je sa devet godina počeo da piše za ovaj instrument. Nakon kratkog pokušaja studiranja prava, Sibelijus je shvatio da će se u životu posvetiti muzici. Godine 1897. od države je dobio, prvo na deset godina, a potom i doživotnu finansijsku podršku kao nacionalni umjetnik, što mu je omogućilo da se u potpunosti posveti komponovanju. San vjerovatno svakog umjetnika, da njegov rad bude priznat u toku života, ispunio se Sibelijusu, koji je bio poznat kako u svojoj zemlji tako i izvan njenih granica. Najznačajnija djela ovog autora su orkestarske kompozicije, i to sedam simfonija, čuveni Koncert za violinu i orkestar u d-molu, trinaest simfonijskih poema među kojima su najpoznatije Finladija, Kulervo, Saga, Labud iz Tuonele i druge, zatim orkestarska svita Karelija i primijenjena muzika. Na romantičarski opus ovog autora uticala je narodna tradicija. U svoje partiture je utkao kako muzičku tradiciju, tako i književnost i istoriju svog naroda. Iako je živio preko 90 godina, interesantno je da se posle 60. godine nije bavio komponovanjem, jedino revidiranjem pojedinih ostvarenja.