Otašević: Crna Gora može u EU 2028. bez obzira na politička dešavanja u Francuskoj
Crna Gora bi mogla da postane članica Evropske unije (EU) čak i ako na čelo Francuske nakon predsjedničkih izbora narednog proljeća dođu protivnici proširenja, jer Evropska komisija želi da se proces proširenja nastavi, a njen prijem ne bi značajno promijenio ravnotežu unutar EU, ocijenila je novinarka “Mond diplomatika” (Monde diplomatique) iz Pariza Ana Otašević.
Ukoliko na vlast dođu predstavnici krajnje ljevice ili krajnje desnice, vjerovatno će prilagođavati svoju spoljnu politiku, smatra Otašević, dok će se u slučaju pobjede kandidata iz tabora predsjednika Makrona nastaviti snažna podrška proširenju EU.
Šest mjeseci uoči predsjedničkih izbora u Francuskoj ne smiruju se protesti u jednoj od najuticajnijih država EU.
Završnicu drugog mandata francuskog predsjednika Emanuela Makrona obilježavaju duboka kriza, demonstracije i sukobi na ulicama francuskih gradova.
Mjere koje je Vlada predložila kako bi udovoljila zahtjevima učenika, studenata i sindikata ocijenjene su nedovoljnim, kaže Otašević za RTCG.
Analitičari očekuju da će se kriza nastaviti, a na političkoj sceni, pored podjele na ljevicu i desnicu, događa se i prodor krajnje ljevice i desnice.
„Oni jesu jedna snaga na koju treba obratiti pažnju“, kazala je Otašević.
Iako pitanje proširenja EU nije prisutno u javnosti i njime se bave eksperti, predsjednik Makron, kao i parlamentarci iz njegovih redova, snažno zagovaraju pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.
„Ukoliko njegov nasljednik bude neko iz njegovog tabora, najprije Eduar Filip i Gabrijel Atal, onda će se nastaviti ista politika o proširenju, ali ako vlast preuzmu neke od trenutno najpotentnijih političkih snaga, a to su snage sa krajnje ljevice ili sa krajnje desnice, to neće biti jednostavno“, kazala je Otašević.
Liderka Nacionalnog fronta Marin Le Pen, jedna od favorita na predstojećim izborima, naročito se protivi članstvu Ukrajine, koju vidi kao opasnost za francuske poljoprivrednike.
„Dakle, različiti su njihovi razlozi“, navela je Otašević.
Dok Nacionalno okupljanje naglašava zaštitu francuske privrede i poljoprivrede, Melanšonova Nepokorena Francuska zahtijeva da se prije prijema novih članica usklade socijalni, poreski i ekološki standardi i upozorava na opasnost od socijalnog dampinga i produbljivanja nejednakosti.
I jedna i druga strana će vjerovatno ipak prilagođavati svoju spoljnu politiku ukoliko dođu na čelo Francuske, kaže Ana Otašević.
„Crna Gora bi mogla da ostane izuzetak, čak i ako na vlast dođu protivnici proširenja, ne samo zbog veličine, dakle, njen prijem ne bi značajno promijenio ravnotežu unutar EU, već i zbog toga što vidimo da Evropska komisija ima namjeru da nastavi da pokazuje, kao simboličan dokaz, da proces proširenja nije zaustavljen“, kazala je Otašević.
I dok prema Ukrajini u nekim državama EU postoji veliki otpor, to nije slučaj prema Crnoj Gori i Albaniji.
Njemačka i Austrija su najsnažnije zagovornice njihovog prijema, kaže Otašević.
„Njemački kancelar Fridrih Merc je, uostalom, nazvao proširenje geopolitičkim imperativom i sad Berlin posebno podržava napredak Crne Gore, vidjeli smo. Merc smatra da je ulazak Crne Gore u EU 2028. ostvariv cilj. Beč posebno podržava Crnu Goru i Albaniju“, navela je Otašević.
Kako je istakla, Austrija ima i ekonomske razloge za podršku proširenju.
„Za Austriju proširenje nije samo geopolitičko pitanje kao za Njemačku, već i konkretan ekonomski interes, s obzirom na velika austrijska ulaganja“, kazala je Otašević.
Promijenila se evropska paradigma, pa je pitanje proširenja sada pitanje interesa država i geopolitičkih interesa, zaključila je Otašević.
(RTCG)
