VLADA: Niže carinske stope za izvoz građe u Afriku, “GREEN HOME”: To je smrtna presuda našim šumama - Volim Podgoricu

VLADA: Niže carinske stope za izvoz građe u Afriku, “GREEN HOME”: To je smrtna presuda našim šumama

"Usvajanjem ovog apela Privredne komore, Crna Gora osuđuje buduće generacije da, zarad interesa pojedinaca, bar stotinu godina oporavljaju nešto što je bilo šumski kapital Crne Gore, a koji je već u ovom momentu značajno osiromašen", kaže Nataša Kovačević, izvršna direktorica NVO "Green Home"

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja pokrenuće procedure kako bi se postigli eventualni dogovori o manjim carinskim stopama za izvoz crnogorskog drveta u afričke države.

Ovo su za  VOP saopštili iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, komentarišući nedavni apel Privredne komore za smanjenjem carinskih stopa kako bi, kako su naveli, rezana bukova građa iz Crne Gore bila konkurentna na afričkom tržištu.

Niže carinske stope za rezanu građu je od nadležnih institucija u Crnoj Gori zatražio predsjednik Privredne komore, Vlastimir Golubović nakon sastanka sa kompanijom Boise39 iz Maroka, koja je potpisala ugovore sa velikim brojem crnogorskih izvoznika drveta.

“Smanjivanje carinskih stopa za izvoz drvne građe u Afriku je smrtna presuda za crnogorske šume”, kaže za VOP izvršna direktorica NVO “Green Home” Nataša Kovačević.

“Apel Privredne komore je najvjerovatnije rezultat interesa pojedinaca koja nema uporišta u kvalitetnom upravljanju šumama i dodavanjem vrijednosti na drvni proizvod. Dok ostale zemlje regiona štite svoj šumski kapital, privredne institucije zagovaraju da ga obezvrijedimo do krajnjih granica, izvozom rezane građe kao najjeftinijeg proizvoda, što je katastrofalno”, naglašava ona.

Sa druge strane, iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja za VOP kažu da Crna Gora ima više nego dovoljno šume, te naglašavaju da je preko 59 odsto njene teritorije pokriveno šumom.

Ministarsvo poljoprivrede: Šume ima dovoljno

“Činjenica je da Crna Gora spada među najšumovitije zemlje u Evropi jer šume u našoj zemlji obuhvataju preko 59 odsto površine. Takođe u odnosu ukupne površine po stanovniku (1,3 ha/stanovniku) naša država je u samom evropskom vrhu. Ti podaci jasno ukazuju koliko je šumsko bogatstvo Crne Gore, tako da ovom prilikom ne želimo komentarisati pojedine navode o devastaciji šuma niti upoređivati sa drugim državama iz okruženja, gdje je stanje šumskog fonda bitno drugačije”, objašnjava ovu odluku PR Ministarstva Irena Kovačević, odgovarajuči na pitanje VOP portala da li Crna Gora razmatra opciju zabrane izvoza sirove građe, kao što su to učinile Albanija, Koovo i BiH.

Ona dodaje da na osnovu mjerljivih parametara iz uspostavljenog sistema monitoringa stanja šumskih ekosistema usklađenog sa EU standardima, može da se konstatuje da je stanje šuma u Crnoj Gori na zadovoljavajućem nivou i da dugoročna stabilnost i otpornost šuma ni na koji način nije ugrožena.

Ugovorom crnogorskih izvoznika drveta i kompanije Boise39 iz Maroka, predviđen je mjesečni izvoz 2.500 m3 rezane bukove građe u Afriku.U Luci Bar je trenutno lagerovano oko 4000m3 rezane građe koja čeka da bude transportovana u afričke države.

CRNA GORA IZVOZI ŠUME U AFRIKU: Privredna komora apeluje da ova roba dobije povlašćen carinski tretman

Nataša Kovačević kaže, pak, da je odluka o povlašćenom carinskom tretmanu ove vrste robe apsolutno neosnovana.

“Prosto je nevjerovatno da u uslovima COVID19 pandemije kojoj se ne vidi kraja, umjesto da razvijamo otpornost prirode i šumskih zajednica i adaptiramo se na uslove suša, ekstremnih padavina uzrokovanih klimatskim promjenama, Privredna komora predlaže nastavak inteziviranje šumskih resursa i to još po povlašćenim uslovima”, kaže izvršna direktorica NVO “Green Home”.

Ona dodaje i da je ista Privredna komora na sjednici Odbora Udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti PKCG, održanoj 25.juna 2019. godine u Podgorici, razmatrajući tekuća privredna kretanja podržala produženje Odluke Vlade o privremenom ograničenju izvoza šumskih drvnih sortimenata do maja 2021. godine, naglašavajući da je njenom primjenom omogućeno domaćim drvoprerađivačima da dođu do sirovine u količini i kvalitetu koji im odgovara.

“Usvajanjem apela Privredne komore šume čemo oporavljati stotinu godina”

“Usvajanjem ovog apela Privredne komore, Crna Gora osuđuje buduće generacije da, zarad interesa pojedinaca, bar stotinu godina oporavljaju nešto što je bilo šumski kapital Crne Gore, a koji je već u ovom momentu značajno osiromašen”, kaže ona,.

Izvršna direktorica NVO “Green Home” objašnjava da se u Izvještaju o procjeni zdravstvenog stanja šuma za 2019. godinu konstatuje da se oko 20% šumskih sastojina u Crnoj Gori nalazi u raznim fazama degradacije.

“One su prouzrokovane bespravnim sječama, biljnim bolestima, atmosferskim talogom (kiša, snijeg, inje, led i grad) a u značajnoj mjeri šumskim požarima. Samo tokom 2019. u šumskim požarima je izgorjelo 1170.1 ha šumskih površina dok je od onoga što je prijavljeno bespravno posječeno preko 6000m3 drvne mase. Govorimo o onome što je kontrolisano dok je stvarno stanje na terenu daleko gore posebno u dijelu koncesionarskih djelatnosti u Plavu, Andrijevici, Pljevljima, Plužinama itd.”, kaže ona.

Sa ovim nisu saglasni u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razoja i tvrde da je prethodni rad Vlade imao pozitivan uticaj na očuvanje šuma u Crnoj Gori, te da su sve konstatacije i primjedbe da se sirovina iz Crne Gore izvozi netačne, proizvoljne i tendenciozne.

“U proteklih četiri godine Vlada je pokazala odgovoran odnos prema pitanjima zaštite i održivog korišćenja naših šumskih resursa. U tom pravcu donijete su važne odluke i preduzete brojne aktivnosti i mjere, koje su već dale vidljive rezultate u dijelu efikasnijeg gazdovanja šumama. Tu posebno mislimo na Odluku o privremenom ograničenju izvoza određenih drvnih sortimenata (Službeni list Crne Gore", br. 023/17 od 07.04.2017), a koja je imala evidentne pozitivne efekte na očuvanje šumskih resursa i stimulisanje razvoja domaće drvoprerade, jer je tom mjerom zaustavljen izvoz kvalitetne drvne sirovine a prerađivači drveta su lakše dolazili do neophodne sirovine”, objašnjava PR Ministarstva Irena Kovačević.

“U 2019. godini izvoz oblovine je iznosio 104.433 € ili 58 puta manje u odnosu na 2015. godinu ili 41 put manje nego u 2016. godini. Činjenica je da je predmetnom Odlukom, Vlada gotovo u potpunosti uspjela da reguliše tokove usmjerenja drvne sirovine na domaće prerađivače uz poštovanje transparentnosti, konkurentnosti i tržišnog poslovanja o čemu jasno govore ostvareni rezultati”, naglašava ona.

Ona tvrdi da analiza ostvarenih rezultata u 2019. godini pokazuje da je ostvaren rekordan prihod od naplate koncesija – 7,21 milion €, i to uz obim sječe koji je bio manji za 136.000 m 3 nego u 2015. godini. U 2015. godini koja je bila rekordna po ostvarenoj proizvodnji u šumarstvu, ali i po obimu izvoza najkvalitenije oblovine iz Crne Gore, prihod je bio 4,53 miliona eura.

U dijagramima ispod, kako navodi, jasno se može uočiti ostvareni rezultati i efekti realizovanih mjera na ograničavanju izvoza oblovine.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja
Izvor: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Izvršna direktorica NVO “Green Home” sa druge strane, ističe da o njenim tvrdnjama svjedoče protesti mještana i prerađivača u Plavu, koji ne žele više da posmatraju desetkovanje šume od strane koncesionara dok su mještani drvoprerađivači u uslovima nelojalne konkurencije onemogućeni da dobiju koncesiju za drvopreradu, zbog čega im je rad blokiran.

“Cijeneći kumulativni uticaj opožarenih površina iz prethodnih godina uključujući one iz NP Durmitor – rezervat Crna Poda, sa poluostrva Luštica, NP Prokletije, NP Skadarsko jezero i drugih sigurno da su šume na ivici opstanka. Dovoljno je da prođete kroz bilo koju šumu Crne Gore i da vidite bolesna stabla, ogroman broj izdanaka koji degradira imunitet, vjetrolome, čiste sječe, otpad i sl.”, zaključuje Kovačevićeva.

V.Radojević

Aleksandra Kovačević

 

 

1 komentar

  1. A zašto ne bi uložili u industriju namještaja modernog dizajna, pa da se to drvo koje posiječemo proda za znatno višu cijenu?
    Vjerujem da imamo i kvalitetnu sirovinu, a takođe i dizajnere koji bi svojim idejnim rješenjima, mogli da pariraju svjestkoj ponudi.
    Zašto se uvjek odnosimo prema Crnoj Gori i Crnogorcima toliko jeftino?

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com