OČAJAN REZULTAT: Ekološka Crna Gora po ekologiji iza Slovenije i Hrvatske
Tako je Crna Gora zauzela 47. mjesto, dok se Slovenija našla na petom, a Hrvatska na 15. mjestu ove prestižne liste. Ipak, kako ističu iz CZIP- a, mnogo više razloga za brigu svakako imaju ostale zemlje bivše Jugoslavije i Balkana koje su se lošije rangirale: Srbija (48. mjesto), Albanija (61. mjesto), Bosna i Hercegovina (120. mjesto).
Prvo mjesto po ekološkim performansama zauzela je zasluženo Finska potom Island, Švedska i Danska koja je ove godine oborila sve pa čak i vlastite rekorde u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora.
Indeks ekoloških performansi EPI, koji su razvili Univerziteti Jejl i Kolumbija u saradnji sa Svjetskim ekonomskim forumom, pruža uvid u globalno i pojedinačno stanje svake zemlje u domenu zaštite životne sredine, a služi kao odličan alat za donošenje odluka. Ovaj indeks se koristi već 15 godina, a naročito u mjerenju postizanja Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih Nacija i ispunjavanja obaveza međunarodnih sporazuma u oblasti klimatskih promjena.
Ovaj indeks mjeri ekološku i ekosistemsku vitalnost svake države. Ekološka vitalnost mjeri se uticajima na zdravlje čovjeka pa se u tom smislu obrađuju podaci koji se odnose na kvalitet/zagađenje vazduha, dostupnost i kvalitet vode, izloženost rizicima od uticaja na zdravlje.
Ekosistemska vitalnost mjeri se podacima kao što su: uticaj poljoprivrede, biodiverzitet i staništa, klimatske promjene i energija, šume, ribarstvo, vodni resursi i tretman otpadnih voda.
Kada je u pitanju zaštita prirode ovogodišnji izvještaj ističe da se nijesu dostigle tražene norme u pogledu procenta zaštićenih područja gdje je cilj 17 odsto kopnenih i 10 odsto marinskih zaštićenih područja.
„Imajući u vidu ovaj globalni cilj, sasvim je opravdana pojedinačna ocjena po oblastima gdje je Crne Gora u dijlu biodiverzitet i staništa rangirana kao 127. na listi, obzirom da nemamo uspostavljena marinska zaštićena područja, a da kopnena zauzimaju 12 odsto teritorije“, istakli su iz CZIP-a.
U dijelu zaključaka koji se odnose na biodiverzitet i staništa naglašava se potreba za sprovođenjem politika koje su zasnovane na naučnoj osnovi.
Indikator zaštite vrsta koji se oslanja na Mapu života – globalnu bazu vrsta – mjeri razliku između granica zaštićenih područja i značajnih staništa. Upravo ovaj indikator pokazuje da se te granice vrlo često ne podudaraju sa potrebama zaštite određenih vrsta ili staništa. Zaštićena područja se vrlo često formiraju na marginalnim mjestima dok ona bogata biodiverzitetom bivaju uništena urbanizacijom i velikim projektima.
„Po ciljanim oblastima Crna Gora je takođe nisko rangirana u domenu energije i klimatskih promjena gdje je po zasićenosti karbonskim emisijama na 90. mjestu. Upozoravajuće su i ocjene koje se odnose na ribarstvo po kojem smo na 113. mjestu što bi objasnilo ili nedostatak podataka ili pretjeranu izlovljenost ribljeg fonda odnosno nedostatak fokusiranih aktivnosti na očuvanju i upravljanju ribarstvom“, zaključili su iz CZIP-a.
