Vremeplov - Volim Podgoricu

Vremeplov

337. – Umro rimski car Flavije Valerije Konstantin Veliki, prvi rimski car koji je u hrišćanstvu potražio oslonac i crkvi dao privilegije, najznačajniji među rimskim imperatorima rođenim na tlu današnje Srbije – 280. u Nišu. Carem su ga 306. proglasili rimski legioni u Britaniji, poslije čega je u nizu sukoba savladao suparnike i sam zavladao zapadnim dijelom Rimskog carstva. Od 312. je vladao zajedno sa carem Istočnog Rimskog carstva Valerijem Likinijem, a poslije pobjede nad njim 324. sam cijelim Carstvom do smrti. S Likinijem je 313. izdao Milanski edikt o slobodi vjeroispovijesti hrišćana. Na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. pomogao je Crkvi da suzbije arijevsku jeres kako bi okončao rasprave i ujedinjeno hrišćanstvo stavio pod svoju kontrolu. Osnovao je 330. Konstantinopolj – Carigrad, novu prijestonicu Rimskog carstva.

1455. – Bitkom kod Sent Albansa – u kojoj je vojska dinastije Lankaster potukla snage kuće Jork – u Engleskoj je počeo četrdesetogodišnji dinastički “Rat dvije ruže”.

1813. – Rođen njemački kompozitor Vilhelm Rihard Vagner, tvorac njemačke muzičke drame, uz Đuzepea Verdija najznačajniji romantičarski operski kompozitor 19. vijeka. Pisao je i tekst i muziku za muzičke drame, pretežno iz njemačke mitologije. Komponovao je u skladu sa sopstvenim simboličkim i filozofskim nazorima i učenjima njemačkih filozofa Artura Šopenhauera i Fridriha Ničea, stvorivši “jedinstveno umjetničko djelo”, u kojem su sjedinjeni tekst, muzika, igra, slika i inscenacija. Umjesto široko raspjevanih arija, upotrijebio je dramatični ariozo. Djela: muzičke drame “Parsifal”, “Tanhojzer”, “Holanđanin lutalica”, “Rienci”, “Tristan i Izolda”, “Loengrin”, “Nirnberški majstori pjevači”, “Nibelunški prsten”, koji se sastoji od četiri drame – “Rajnsko zlato”, “Valkira”, “Zigfrid”, “Sumrak bogova”, muzičko-filozofske studije “Umjetničko djelo budućnosti”, “Umjetnost i revolucija”, “Opera i drama”.

1833. – U Čileu usvojen ustav kojim je data veća vlast predsjedniku, a rimokatolička vjera proglašena državnom religijom.

1859. – Rođen engleski pisac Artur Konan Dojl, ljekar po profesiji, koji se proslavio kao autor kriminalističkih romana i pripovijedaka u kojima su glavni junaci izmišljeni detektiv Šerlok Holms i njegov prijatelj dr Votson, začevši tako detektivsku literaturu. Znatno manju pažnju je privukao najboljim djelima, solidnim istorijskim romanima. Plemićku titulu dobio je 1902. za zasluge u odbrani britanskih interesa, posebno u drugom Burskom ratu. Poslije pogibije sina u Prvom svjetskom ratu, odao se spiritualizmu. Djela: romani “Grimizna studija”, “Pustolovine Šerloka Holmsa”, “Uspomene Šerloka Holmsa”, “Baskervilski pas”, “Bijeli odred”, “Izgubljeni svijet”, “Veliki burski rat”, istorijska studija “Istorija britanskog pohoda u Francuskoj i Flandriji”, djelo o spiritualizmu “Istorija spiritualizma”, memoarska proza “Uspomene i pustolovine”. 

1873. – Umro italijanski pisac Alesandro Manconi, koji je prvi u italijanskom romanu seljacima dodijelio ulogu književnih junaka i nastojao da književni jezik bude sredstvo saopštavanja ne samo za odabrani sloj nego za cjelokupan narod. Strasno se zalagao za ujedinjenje Italije, snažno podržavajući nacionalni pokret “Rizorđimento” /preporod/ četrdesetih godina 19. vijeka. Pisao je lirske pjesme, tragedije i romane. Djela: roman “Vjerenici”, posmrtna oda Napoleonu Prvom Bonaparti “Svete himne”, drame “Grof Karmanjola”, “Adelki”. 

1885. – Rođen vođa italijanskih socijalista Đanđakomo Mateoti, koga su u junu 1924. kidnapovali i ubili fašisti, poslije govora ranije tog dana u parlamentu u kojem je dokumentovano razobličio njihove prevare i nasilje na izborima. Potiče iz bogate porodice, završio je prava i veoma mlad je postao vatreni socijalista. Poslije istupanja iz Socijalističke partije Italije u oktobru 1922, postao je generalni sekretar novostvorene Socijalističke unitarističke partije. Izuzetno se hrabro borio protiv fašizma i mučko ubistvo je izazvalo veliki revolt italijanskog javnog mnjenja, a njegovo ime je postalo simbol antifašističke borbe i u Drugom svjetskom ratu nosilo ga je više socijalističkih jedinica u pokretu otpora.

1885. – Umro francuski pisac Viktor Igo, najveći pjesnik Francuske 19. vijeka i rodonačelnik francuskog realizma. Bio je veoma angažovan u političkom životu, isprva kao monarhista, potom kao republikanac. Pod Lujem Filipom postao je per Francuske i akademik, a 1848. poslanik u Ustavotvornoj skupštini. Poslije državnog udara Napoleona Trećeg 1851. protjeran je i živio je u izgnanstvu u Belgiji i Engleskoj, ali kad je 1870. palo Drugo carstvo, trijumfalno je dočekan u Parizu, gdje je do smrti 1885. neumorno stvarao. Napisao je 1876. vatreni članak “Za Srbiju”. Pisao je pjesme, drame, romane, eseje, pamflete. Djela: romani “Jadnici”, “Bogorodičina crkva u Parizu”, “Rabotnici na moru”, drame “Ernani”, “Lukrecija Bordžija”, “Rij Blaz”, političko-satirična zbirka pjesama protiv Napoleona Trećeg “Kazne”, pamflet “Napoleon Mali”.

1907. – Rođen engleski pozorišni i filmski glumac, režiser i producent Lorens Olivije, jedan od najvećih tumača likova iz djela Vilijama Šekspira, prvi glumac kome je za života dodijeljena plemićka titula. Dobitnik je najvećeg broja nagrada: “Emi” za TV stvaralaštvo, nagrađivan je na festivalu u Kanu, dobio je nagradu “Oskar” za film “Hamlet”. Ostali filmovi: “Henri Peti”, “Ričard Treći”, “Princ i igračica”, “Tri sestre”, “Orkanski visovi”, “Rebeka”, “Ledi Hamilton”, “Keri”, “Otelo”, “Spartak”, “Kartum”, “Ponos i predrasuda”, “Bani Lejk je nestala”, “Maratonac”.

1915. – U najvećoj željezničkoj nesreći u britanskoj istoriji, u sudaru dva voza, u Škotskoj, poginulo je 227 ljudi.

1918. – Njemački avioni su napali Pariz u Prvom svjetskom ratu. 

1939. – Dvojica diktatora – vođa njemačkih nacista Adolf Hitler i vođa italijanskih fašista Benito Musolini – potpisali su desetogodišnji “čelični pakt” Njemačke i Italije o političkom i vojnom savezu.

1943. – U Moskvi objavljeno raspuštanje Komunističke internacionale, poznate kao Kominterna, osnovane u Moskvi 1919. Izvršni komitet je obrazložio da se Kominterna raspušta pošto je takav organizacioni oblik udruživanja radničke klase prevaziđen, pa je “čak postao smetnja i kočnica daljeg učvršćenja nacionalnih radničkih pokreta”. Važniji je bio neizrečeni razlog – Staljin se odrekao Kominterne da bi izbjegao prigovore zapadnih saveznika da ona ometa lojalnu saradnju u sklopu antihitlerovske koalicije u Drugom svjetskom ratu. 

1967. – Više od 320 ljudi poginulo u požaru u robnoj kući “L'inovasion” u belgijskoj prijestonici – Briselu. 

1972. – Predsjednik SAD Ričard Nikson doputovao u Moskvu kao prvi šef američke države koji je posjetio SSSR.

1972. – Cejlon postao republika u okviru britanskog Komonvelta pod nazivom Šri Lanka.

1973. – SAD i Velika Britanija stavile veto u Savjetu bezbjednosti UN na rezoluciju o proširenju trgovinskih sankcija protiv Rodezije koje bi uključivale i južnu Afriku i portugalske kolonije u Africi.

1985. – Od eksplozije automobila-bombe u jednom predgrađu Bejruta poginulo 60 i ranjeno 190 ljudi. 

1989. – Indija uspješno isprobala prvu raketu “zemlja-zemlja”, srednjeg dometa, postavši jedna od malobrojnih država koje raspolažu balističkim raketama.

1992. – U bolnici u Banjaluci umrla prva beba zbog nestašice kiseonika, jer – tokom borbi u građanskom ratu u BiH srpskih jedinica protiv muslimanskih i hrvatskih snaga za koridor kod Brčkog – SAD i ostale zapadne zemlje nisu dozvolile dopremanje humanitarne pomoći vazdušnim putem zapadnom dijelu Republike Srpske. Do 19. juna 1992. u Banjaluci je umrlo 12 beba, koje su postale simbol kršenja ljudskih prava i neljudskosti međunarodne zajednice, jer ne postoji cilj kojim će ikad iko moći da opravda korišćenje takvog sredstva.

1992. – SAD uvele političke i diplomatske sankcije protiv Savezne Republike Jugoslavije.

1992. – Generalna skupština u članstvo UN primila Sloveniju, Hrvatsku i BiH.

1993. – U Kambodži održani prvi višepartijski izbori poslije više od dvije decenije.

1993. – Atinjani protestovali zbog najavljene vojne intervencije NATO u Republici Srpskoj.

1994. – Pobunjenici u građanskom ratu u Ruandi zauzeli međunarodni aerodrom u Kigaliju i ključnu kasarnu vladinih snaga, otklonivši najveću prepreku u nastojanju da zauzmu glavni grad te afričke zemlje.

1997. – Predsjednik Rusije Boris Jeljcin i predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko potpisali u Kremlju Statut saveza dviju zemalja, kojima nije predviđeno stvaralje jedinstvene države, već stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora i koordinacije unutrašnje i spoljne politike.

1999. – Najmanje sedam šiptarskih terorista poginulo na sjeveru Albanije, u blizini granice SR Jugoslavije, od bombi izbačenih iz NATO aviona. U sjedištu pakta u Briselu incident je opisan kao “slučajna greška”, jer su NATO piloti mislili da gađaju “srpske položaje”. 

2001. – BiH i SRJ sklopile sporazum o uspostavljanju Međudržavnog savjeta za saradnju.

2001. – Francuski parlament usvojio zakon kojim se ostrvu Korzika daju veća ovlaštenja.

2004. – Završen filmski festival u Kanu, na kojem je “Zlatnu palmu” osvojio film američkog reditelja Majkla Mura “Farenhajt 9/11”, dok je “Život je čudo”, film srpskog režisera Emira Kusturice, nagrađen priznanjem “Nacionalna edukacija”. 

2008. – Vlada Republike Srpske formirala Koordinacioni tim za istraživanje ratnih zločina.

76 komentara

  1. This previous couple of years I truly began listening to national politics, issues plus the candidates I am considering supporting. That’s why I’m behind JOE COLLINS FOR CONGRESS throughout this valuable approaching voting season. Joe Collins 3 is exactly the type of congressional candidate we all must vote for. This guy spent thirteen years in the Navy safeguarding our civil liberties & freedoms. Now he’s running for U.S. Congress to defend our communities and he is bringing amazing ideas and unsullied energy within our own politics. Mr. Collins is combating for things I care about like improving our children’s education and saving my town from unsuccessful Democratic laws. Plus, Joe desires to bring back quality businesses boost financial power and combat homeless which are important to my community. We must drain the swamp give money to Joe Collins 3 for Congress like my family do so that we can get his information out and be the victor this U.S. congressional race. https://joeecollins3.com/donate2/

  2. Amateur pornography is a category of pornography that features models, actors or non-professionals performing without pay, or actors for whom this material is not their only paid modeling work. Reality pornography is made porn which seeks to emulate the style of amateur pornography. Amateur porn has been called one of the most profitable and long-lasting genres of pornography. Watch amateur porn on Yeabunny! https://yeabunny.com

Slične Objave

Vremeplov

Danas je četvrtak, 21. maj, 141. dan 2015. Do kraja godine ima 224 dana.

1471. – Rođen njemački slikar i graver Albreht Direr, jedan od najvećih renesansnih majstora. Po dubokom interesovanju za prirodu i čovjeka sličan je Leonardu da Vinčiju, a po snazi je izrazit German. Minuciozan u radu, bio je obdaren i velikom maštom. Realizam i misticizam kod njega ponekad idu uporedo. Izradio je portrete velike umjetničke i dokumentarne vrijednosti i izvanredne gravire u drvetu i bakru, u kojima je naročito izražen precizan crtež /”Apokalipsa”, “Velika muka”, “Bogorodičin život”/. Rado je crtao prirodu, a radio je i akvarele. Putovao je po Italiji i Holandiji, ali je najviše živio u Nirnbergu. Djela: “Četiri apostola”, “Sveta Trojica”, “Bogorodica u ružičnjaku”, “Portret Holcšuera”. 

1471. – U londonskom zatvoru “Tauer” ubijen engleski kralj Henri Šesti, posljednji monarh iz dinastije Lankaster, svrgnut u dinastičkim borbama /”Rat dviju ruža”/, a prijesto je ponovo preuzeo Edvard Četvrti. Formalno je vladao od 1422, postavši kralj u osmom mjesecu života. Prvi put su ga pristalice dinastije Jork zbacile s vlasti 1461, kad je kralj postao Edvard Četvrti, a drugi put 1471, nakon što je vojska kuće Jork porazila trupe Lankastera u bici kod Tuksberija, pošto je 1470. godine nakratko vratio prijesto.

1527. – Rođen španski kralj Felipe Drugi, koji se tokom vladavine od 1556. do smrti 1598. iskazao kao veliki pobornik rimokatoličke reakcije, čija je inkvizitorsko-apsolutistička politika u Holandiji izazvala ustanak protiv španske vlasti. Predvodio je zemlju u ratovima protiv Otomanskog carstva od 1571. do 1578. i protiv Engleske od 1588, okončanom šest godina poslije njegove smrti. Poslije sloma njegove “Nepobjedive armade” 1588. u bici s engleskom mornaricom u La Manšu Španija nikad nije bila svjetska sila prvog reda.

1639. – Umro italijanski filozof dominikanac Tomazo Kampanela, jedan od rodonačelnika utopijske filozofije, koji je 27 godina proveo u tamnici. U djelu “Sunčeva država”, napisanom po uzoru na Platona i Tomasa Mora, izložio je shvatanja o idealnom društvu kao nekoj vrsti platonističke komunističke republike.

1688. – Rođen engleski pisac Aleksander Poup, predstavnik klasicizma u engleskoj poeziji, koji je na engleski jezik preveo grčke epove “Ilijadu” i “Odiseju”. Djela: poeme “Esej o čovjeku”, spjev “O kritici”, satirični ep “O gluposti” /Duncijada/, komično-herojski spjev “Otmica uvojka”. 

1831. – U Beograd dopremljena državna štamparija, nabavljena 1830. u Petrogradu. Prva štamparija u oslobođenoj Srbiji počela je rad u septembru 1831. Nazvana je Knjaževsko-srbska pečatnja, zatim je više puta mijenjala ime – sada posluje pod nazivom Beogradski izdavačko-grafički zavod.

1844. – Rođen francuski slikar Anri Ruso – Carinik, samouk, rodonačelnik naivnog slikarstva. Pažnju kritike skrenuo je jednostavnošću slikarske fakture i naivnošću osjećanja. Presudno je uticao na stvaranje škola “naivnih slikara” u Evropi i Americi. Djela: “Svadba”, “Šetnja”, “San”, “Zavodnica zmije”, “Usnula Ciganka”.

1845. – Rođen srpski glumac Toša Jovanović, član Narodnog kazališta u Zagrebu i Narodnog pozorišta u Beogradu, jedan od najvećih srpskih glumaca 19. vijeka. Posebno se istakao ulogama heroja i ljubavnika. Kao prvi glumac iz Srbije gostovao je u Budimpešti.

1860. – Rođen holandski ljekar Vilem Ejnthoven, osnivač elektrokardiografije, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1924. godine.

1894. – Srpski kralj Aleksandar Obrenović ukinuo liberalni ustav iz 1888. i vratio na snagu konzervativni iz 1869. godine.

1895. – Umro austrijski kompozitor i dirigent Franc fon Supe, autor više popularnih opereta. Djela: operete “Laka konjica”, “Bokačo”, “Lijepa Galateja”, “Fatinica”.

1904. – U Parizu osnovana Svjetska fudbalska federacija – FIFA.

1921. – Rođen ruski nuklearni fizičar Andrej Dmitrijevič Saharov, borac za političke slobode i ljudska prava, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975. Kao nepomirljivi protivnik režima Leonida Brežnjeva, izgnan je 1980. iz Moskve u Gorki, gdje je ostao do 1986. Tvorac je sovjetske hidrogenske bombe, ali se kasnije žestoko protivio nuklearnom naoružavanju.

1927. – Američki pilot Čarls Lindberg spustio se u Pariz preletjevši za 33 sata i 29 minuta 5.850 kilometara od Long Ajlenda u Njujorku, čime je postao prvi čovjek koji je avionom preletio Atlantik.

1935. – Umro holandski botaničar Hugo de Fris, osnivač eksperimentalne genetike. Prema njegovoj mutacionoj teoriji evolucije – nasuprot učenju Čarlsa Darvina – nove vrste nastaju naglom genetičkom promjenom – mutacijom. Djela: “Teorija mutacije”, “Vrste i varijeteti, njihovo mutaciono porijeklo”.

1935. – Umrla američki pacifist i društveni reformator Džejn Adams, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1931. godine. Bavila se praktičnim rješavanjem socijalnih problema i bila predsjednik Međunarodne ženske lige za mir i slobodu.

1944. – Poslije osvajanja Monte Kasina saveznici u Drugom svjetskom ratu probili front njemačkih nacističkih snaga u Italiji.

1982. – Britanske trupe u Foklandskom ratu iskrcale se na Foklandska ostrva koja je okupirala Argentina, u najvećoj vojnoj akciji Londona od Suecke krize 1956. Buenos Aires je preduzeo vojnu akciju, polažući pravo na ta ostrva u južnom Atlantiku – oko 500 kilometara od argentinske obale, na kojima Argentinci nikad nisu živjeli – na osnovu toga što su Foklandi pripadali Španiji, kao i Argentina. Španija je 1771. ostrva predala Velikoj Britaniji, 45 godina prije nego što je Argentina stekla nezavisnost.

1989. – Kineski studenti, koji su okupirali centralni pekinški trg Tjenanmen, odbacili zahtjev vlade da napuste trg.

1991. – Bivši premijer Indije Radživ Gandi ubijen bombom skrivenom u buket cvijeća u toku predizbornog mitinga u južnoj indijskoj državi Tamil Nadu, blizu grada Madras.

1991. – Etiopski diktator Mengistu Haile Marijam oboren poslije 14 godina brutalne vladavine i otišao u izbjeglištvo.

1993. – Senat suspendovao predsjednika Venecuele Karlosa Andresa Peresa pod optužbom za pronevjeru.

1994. – Bakili Muluzi preuzeo dužnost predsjednika Malavija, kao prvi šef te afričke države izabran na demokratskim izborima.

1996. – Na istočnoafričkom jezeru Viktorija potonuo tanzanijski feribot, s kojeg se od oko hiljadu ljudi spasilo samo 114.

1998. – Indonezijski predsjednik Suharto podnio ostavku, popustivši pod snažnim pritiskom masovnih demonstracija predvođenih studentima, čime je izgubio vlast poslije 32 godine diktatorske vladavine. Ovlašćenja šefa države predao je potpredsjedniku Indonezije Jusufu Habibiju. 

1998. – Albanska policija zaplijenila na sjevernozapadnom području Albanije prema granici sa SR Jugoslavijom veliku količinu oružja i uhapsila dvojicu Albanaca, koji su pošiljku pokušali da prebace na Kosovo. Prema izvještajima policije, tovar je sadržavao 200 “kalašnjikova”, 400 ručnih granata i 500 sanduka municije i eksploziva. 

1998. – Lideri četiri vjerske zajednice BiH objavili su u Njujorku “Izjavu o zajedničkim moralnim obavezama”, u kojoj se osuđuje svaka vrsta religioznog proganjanja i zloupotrebe ljudskih prava i poziva na “trajan mir zasnovan na istini, pravdi i toleranciji”. 

1999. – Na Petoj donatorskoj konferenciji za BiH u Briselu odobreno 1,05 milijardi dolara ili 992 miliona evra kao podrška programu ekonomske reforme i obnove BiH u 1999. godini.

1999. – Najmanje 10 lica poginulo, a više ranjeno u toku napada NATO avijacije na Kazneno-popravni dom u Istoku, koji je gađan sa osam projektila.

2003. – Bivši slovenački predsjednik Milan Kučan svjedočio u Haškom tribunalu kao svjedok optužbe na suđenju bivšem jugoslovenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću. 

2006. – Na referendumu o državno-pravnom statusu Crne Gore građani izglasali nezavisnost.

2008. – Francuska policija uhapsila Franciska Havijera Lopeza Penju, lidera baskijske separatističke organizacije ETA.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je srijeda, 20. maj, 140. dan 2015. Do kraja godine ima 225 dana.

349. – Državni sabor u srpskom prijestonom gradu Skoplju usvojio prvi dio Dušanovog zakonika, odnosno “Zakonik blagovjernoga cara Stefana”, kako je glasio zvaničan naziv, kojim su utvrđena opšta načela uređenja tada najmoćnije države na jugoistoku Evrope. Osim odredaba ustavnog karaktera, Zakonik je regulisao prava staleža, štiteći i najniže staleže, i imao je kazneno-pravne i procesno-pravne odredbe i odredbe iz porodičnog i nasljednog prava. Zakonik je 1354. dopunjen drugim dijelom na Državnom saboru u Serezu. Rađen je na osnovu običajnog prava, crkvenog zakonodavstva i romejskog (vizantijskog) prava, proklamovao je načelo zakonitosti: zakon je jači i od suprotne volje vladara. Sačuvano je 25 prepisa, ali original nije. Najstariji prepis, iz 14. vijeka, sačuvan je u srpskom manastiru u Strugi (sada je u Moskvi). Prizrenski prepis iz 15. vijeka je u prizrenskoj episkopiji.

1498. – Portugalski moreplovac Vasko de Gama uplovio u luku Kalikat na jugozapadu Indije, pošto je prethodno prvi u svijetu uspio da oplovi oko Afrike.

1506. – Umro španski moreplovac italijanskog porijekla Kristofor Kolumbo, koji je 1492. otkrio Ameriku, ali je do smrti vjerovao da je otkrio istočne obale Indije. Poslije više pokušaja u Portugaliji i Španiji sklopio je pogodbu sa španskim kraljevskim parom Fernandom Petim i Isabelom Prvom o finansiranju ekspedicije. Obećana mu je desetina robe koju donese, vlasništvo nad osminom zemlje koju otkrije, dobio je tri jedrenjaka, zvanje admirala okeana i vicekralja zemalja koje osvoji. Isplovio je 3. avgusta 1492. i 12. oktobra iste godine stigao do ostrvca Gvanahani u grupi Bahamskih ostrva, zatim na Kubu i Haiti. Na drugom putovanju, od 1493. do 1496, otkrio je Dominiku, Gvadelup, Portoriko i Jamajku, na trećem od 1498. do 1500. Trinidad i obale Južne Amerike (ušće rijeke Orinoko), a na četvrtom od 1502. do 1504. Honduras. Uprkos ogromnim zaslugama za Španiju, koja je stekla bogate kolonije, mimoišla su ga obećana priznanja i nagrade i umro je u bijedi. 

1799. – Rođen francuski pisac Onore de Balzak, začetnik evropskog realizma, autor oko stotinu knjiga sa više od 2.000 likova. Prikazao je široku galeriju tipova iz svih društvenih sredina, raznih temperamenata i karaktera, koje pokreću raznolike pobude od novca do vlasti, od ljubavi i idealizma do slijepih nagona i brutalne eksploatacije. U umjetničkoj obradi ostavili su trag gigantski obim djela i relativno kratak spisateljski rad, od samo 19 godina, tokom kojeg je prodavao i nenapisane ili nezavršene knjige i često stvarao pod pritiskom određenih rokova. Romani pod zajedničkim nazivom “LJudska komedija” imaju i vrijednost socioloških studija i duboka su kritika francuskog društva. Djela: romani “Evgenija Grande”, “Čiča Gorio”, “Gopsek”, “Izgubljene iluzije”, “Seljaci”, “Rođaka Beta”, “Golicave priče”, “Šuani”.

1806. – Rođen engleski filozof i ekonomista Džon Stjuart Mil, jedan od tvoraca liberalne političke teorije. U logici je usavršio istraživanja uzročnih odnosa među pojavama, a u etici zastupao utilitarizam polazeći od učenja engleskog filozofa Džeremija Bentama. U ekonomiji je posljednji značajan predstavnik engleske klasične škole – poznat je po teoriji troškova proizvodnje. Njegovo najznačajnije djelo – “O slobodi” – na srpski jezik prvi je preveo, napisao predgovor i objavio 1867. godine knez Petar Karađorđević, kasnije srpski kralj Petar Prvi. Ostala djela: “Sistem logike”, “Utilitarizam”, “O predstavničkoj vladi”, “Principi političke ekonomije”, “Ogist Kont i pozitivizam”, “Potčinjenost žena”.

1834. – Umro francuski general i državnik Markiz od Lafajet, koji se od 1777. do 1781. uz američke koloniste borio za oslobođenje Sjeverne Amerike od Britanaca. U Francuskoj revoluciji se zalagao za načelo ustavne monarhije. Kao komandant Nacionalne garde u julu 1791. naredio je da se na Marsovom polju puca u Parižane koji su protestovali što je kralj Luj Šesnaesti ostao na prijestolu, a kad se revolucija okrenula protiv kralja, napustio je komandu nad Centralnom armijom i 1792. promijenio stranu. Bio je neaktivan tokom vladavine Napoleona Prvog, a u Julskoj monarhiji uspostavljenoj 1830. opet je komandovao Nacionalnom gardom.

1896. – Umrla njemačka pijanistkinja Klara Šuman, koja je bila jedna od najvećih klavirskih majstora 19. vijeka. Širom Evrope je popularisala djela Roberta Šumana, za kogag se udala 1840, zatim djela Ludviga van Betovena, Frederika Šopena, Johanesa Bramsa, Feliksa Mendelsona. Kao vrhunski interpretator suprotstavljala se isključivo virtuozitetu u korist doživljenog i produhovljenog tumačenja djela. 

1908. – Rođen američki filmski glumac Džejms Mejtland Stjuart, čiju je glumu odlikovala izuzetna uvjerljivost. Filmovi “Mister Smit u Senatu”, “Filadelfijska priča” (nagrada “Oskar”), “Konopac”, “Vinčester 73”, “Priča o Glenu Mileru”, “Najveća predstava na svijetu”, “Prozor na dvorište”, “Čovjek koji je znao previše”, “Vrtoglavica”, “Anatomija jednog ubistva”, “Čovjek koji je ubio Liberti Valansa”, “Jesen Čejena”, “Parada ludaka”.

1915. – Rođen izraelski general i političar Moša Dajan, pobjednik u ratu protiv Arapa u junu 1967, u kojem je Izrael, poslije vojnih provokacija Egipta, za šest dana zaposjeo Sinaj, Gazu, Zapadnu obalu i Golansku visoravan. U 14. godini je postao član “Hagane”, ilegalne jevrejske vojne organizacije, a u sastavu britanskih snaga se od 1937. do 1941. borio protiv Arapa u rodnoj Palestini. U Drugom svjetskom ratu 1941. izgubio je oko u bici protiv trupa francuske marionetske vlade u Siriji. Od 1953. do 1958. bio je načelnik Generalštaba izraelske armije, a od 1959. do 1964. ministar poljoprivrede i jedan od prvaka vladajuće partije “Mapaj”, iz koje je izašao 1965. Ministar odbrane bio je 1967. i ponovo 1973. i 1974, kad je podnio ostavku. Šef diplomatije je postao 1977, ali se 1979. povukao zbog neslaganja s premijerom Menahemom Beginom o politici prema Arapima.

1920. – Ubijen meksički predsjednik Venustijano Karansa, koga je naslijedio Adolfo de la Uerta. 

1922. – Najmanje 90 ljudi poginulo kad je britanski brod “Egipat” potonuo kod ostrva Ušant naspram francuske sjeverozapadne obale, poslije sudara u gustoj magli s francuskim brodom “Sena”. S brodom “Egipat” je na morsko dno otišlo i zlato i srebro u vrijednosti milion funti.

1927. – Mirom u Džedi, potpisanim s kraljem Ibn Saudom, Velika Britanija priznala nezavisnost Saudijske Arabije.

1956. – Eksplodirala prva hidrogenska bomba bačena iz aviona, koju su Amerikanci ispustili iznad pacifičkog ostrva Bikini. 

1956. – Umro engleski pisac i karikaturista Maks Birbom, majstor satire i ironije. Djela: roman “Zulejka Dobson”, kritike “Božićni vijenac”, “Djela Maksa Birboma”.

1990. – U Rumuniji na prvim demokratskim slobodnim izborima, poslije 45 godina, pobijedio Front nacionalnog spasa.

1998. – Visoki civilni predstavnik za BiH Karlos Vestendorp, u skladu sa svojim ovlaštenjima, izabrao novi grb BiH, pošto se članovi Parlamentarne skupštine BiH nisu mogli dogovoriti o tome.

1999. – U napadu aviona NATO pakta ubijena četiri pacijenta u bolnici “Dr Dragiša Mišović” u Beogradu. S dva projektila su uništena odjeljenja za neurologiju, za dječije plućne bolesti i za ginekologiju i operacione sale na neurologiji, ginekologiji i hirurgiji. 

2006. – Irački parlament izglasao novu vladu nacionalnog jedinstva.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je nedjelja, 17. maj, 137. dan 2015. Do kraja godine ima 228 dana

1395. – Kraljević Marko – prema oskudnim istorijskim podacima – poginuo na Rovinama kao turski vazal u bici protiv vlaškog vojvode Mirče. Kao najstariji sin i nasljednik kralja Vukašina Mrnjavčevića, poslije očeve pogibije 1371. u Maričkoj bici protiv Turaka, nastavio je da vlada srpskim oblastima oko Prizrena, Skoplja i Prilepa. Pouzdanih podataka o njegovom životu i vladavini gotovo da nema, ali je u narodnim pjesmama idealizovan kao uzor junaštva, viteštva i čestitosti, kao zaštitnik nejakih od zuluma i nasilja. On je najpopularniji lik srpskih narodnih pjesama.

1510. – Umro italijanski slikar Sandro Botičeli, koji je radio religiozne i alegorijske kompozicije, a posebno je poznat po likovima Bogorodice s malim Hristom. Njegov crtež je elegantan i uznemiren, likovi idealizovani, a cijelo djelo prožeto melanholijom i lirskim raspoloženjem. Djela: “Poklonjenje kraljeva”, “Proljeće”, “Rođenje Venere” i ilustracije za “Božanstvenu komediju” Dantea Aligijerija. 

1749. – Rođen engleski ljekar Edvard Džener, pronalazač vakcine protiv velikih boginja, čime je utemeljio modernu imunologiju. Uočio je da ljudi zaraženi kravljim boginjama ne dobijaju velike boginje ni u vrijeme epidemija. Poslije dvije decenije rada u maju 1796. godine uspješno je vakcinisao jednog osmogodišnjeg dječaka. Njegova vakcina je ubrzo u cijelom svijetu prihvaćena kao pouzdana zaštita od smrtonosnih velikih boginja.

1809. – Francuski car Napoleon Prvi izdao dekret kojim je prisvojio papske teritorije. 

1838. – Umro francuski sveštenik i diplomata Šarl Moris de Taljeran Perigor, vješt i beskrupolozan političar. Kao predstavnik trećeg staleža i predsjednik Ustavotvorne skupštine, koja je zasjedala od 1789. do 1791. godine, izdejstvovao je da skupština sekularizuje crkvena imanja i pretvori ih u nacionalna dobra. Tokom Francuske revolucije postajao je sve umjereniji i emigrirao je poslije proglašenja republike 1792. Vratio se 1796. i u vrijeme Direktorijuma i vladavine cara Napoleona Prvog bio je šef diplomatije. Predviđajući Napoleonov slom, izdao je gospodara i stupio u kontakt s ruskim carem Aleksandrom Prvim i austrijskim kancelarom Klemensom Meternihom. U prvom periodu Restauracije bio je 1814. i 1815. predsjednik vlade, a u vrijeme Julske monarhije ambasador u Londonu od 1830. do 1834.

1866. – Umro francuski kompozitor Erik Sati, protivnik impresionizma i pobornik specifičnog uprošćenog muzičkog izraza. Posebno je gajio humor i grotesku. Djela: balet “Priroda”, klavirske kompozicije “Hladni komadi”, “Osušeni embrioni”, “Tri komada u obliku kruške”. 

1900. – Rođen iranski vjerski vođa ajatolah Ruholah Homeini, koji se 1979, poslije zbacivanja šaha Mohameda Reze Pahlavija, vratio u Iran iz izbjeglištva. Vladao je do smrti 1989, uspostavio sistem teokratske diktature i insistirao na širenju islamske revolucije, što je podrazumijevalo i podršku islamskim teroristima širom svijeta.

1911. – Rođena američka filmska glumica irskog porijekla Morin O'Saliven, poznata po ulogama Tarzanove partnerke Džejn u seriji filmova s Džonijem Vajsmilerom. Filmovi: “Tarzan i njegova drugarica”, “Tarzan i njegov sin”, “Tarzanova najveća avantura”, “Tarzan u Njujorku”, “Visoki čovjek”, “Dejvid Koperfild”, “Ana Karenjina”, “Braća Marks na trkama”, “Kardinal Rišelje”, “Ponos i predrasude”. 

1917. – Umro srpski vojskovođa i vojvoda Radomir Putnik, koji se kao sjajan strateg posebno istakao u balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu, učesnik svih ratova Srbije od 1876. do 1916. U dva srpsko-turska rata od 1876. do 1878. komandovao je Rudničkom brigadom i Veterničkim odredom, jedinicama koje su se istakle u borbama na Javoru, Krevetu, Velikom Šiljegovcu, Đunisu, oko Pirota i u oslobađanju Niša, Vranja i Gnjilana. U srpsko-bugarskom ratu 1885. bio je načelnik Štaba Dunavske divizije, a 1890. je postavljen za pomoćnika načelnika Generalštaba. Tada je u program obuke starješina uveo rješavanje taktičkih zadataka na Višoj školi Vojne akademije, u kojoj je predavao taktiku i generalštabnu službu. Komanda nad Šumadijskom divizijskom oblašću povjerena mu je 1893, ali mu je 1895. oduzeta i 1896. je penzionisan pod sumnjom da sarađuje s Radikalnom strankom. Reaktiviran je 1903. poslije ubistva kralja Aleksandra Obrenovića i od tada je kao načelnik Generalštaba i ministar vojske 1904, zatim od 1906. do 1908. i 1912. rukovodio ratnim pripremama. Umnogome zahvaljujući njemu, srpska vojska je naoružana brzometnim oružjem i teškom artiljerijom, utvrđena je njena doktrina, povećan je i obučen rezervni starešinski kadar, otvorene su oficirske škole rodova, obučeno više generacija generalštabnih oficira, izrađeni su ratni planovi i propisani postupci mobilizacije. U Prvom balkanskom ratu je kao načelnik Štaba Vrhovne komande znatno doprinio pobjedi srpskih armija u neočekivanom sudaru s turskom vojskom u Kumanovskoj, a zatim u Bitoljskoj bici u oktobru i novembru 1912. U Drugom balkanskom ratu 1913. pravovremeno je rasporedio i pripremio vojsku, predvidjevši bugarski napad, što je bilo odlučujuće za trijumf u Bregalničkoj bici. U Prvom svjetskom ratu 1914. vještim manevrisanjem i grupisanjem glavnine srpskih snaga doprinio je slamanju nadmoćnih austrougarskih trupa u Cerskoj i Kolubarskoj bici. Rukovodio je povlačenjem srpske vojske 1915, osujetivši nizom manevara namjeru njemačke Vrhovne komande da je u sadejstvu s bugarskim i austrougarskim trupama opkoli i uništi, ali su ga prethodno saveznici – pogrešno procijenivši situaciju – onemogućili da ofanzivom spriječi Bugarsku da stupi u rat na strani Centralnih sila. U toku povlačenja srpske vojske teško je obolio i upućen je na liječenje u Francusku, gdje je umro. 

1935. – Umro francuski kompozitor Pol Dika, profesor Pariskog konzervatorijuma, koji se inspirisao klasičnom tradicijom, obogativši je uticajem kasnoromantičara i impresionista. Djela: orkestarski skerco “Čarobnjakov učenik”, opera “Arijadna i Plavobradi”, koreografska poema “Peri”.

1940. – Nacistička Njemačka u Drugom svjetskom ratu okupirala glavni grad Belgije – Brisel.

1946. – Zbog saradnje sa njemačkim nacistima, premijer Rumunije u Drugom svjetskom ratu Mitri Antonesku osuđen na smrt. 

1954. – Vrhovni sud SAD osporio pravilo iz 1896. da obrazovanje treba da bude “odvojeno ali jednako”, čime je odbačena rasna segregacija u državnom školskom sistemu.

1957. – Egipat zabranio izraelskim trgovačkim brodovima da prolaze kroz Suecki kanal. 

1965. – Između SAD i Velike Britanije obavljen prvi transatlantski TV prenos programa u boji. Američki komercijalni telekomunikacioni satelit “Erli Bird” prenosio je emisiju američke TV mreže NBC “Novi pogled na staru Englesku”.

1974. – Od tri eksplozije automobila bombi u centru Dablina poginulo 32 i ranjeno više stotina ljudi.

1987. – Irački ratni avion “F-I miraž” ispalio dvije “egzoset” rakete na američki vojni brod “Stark”, koji je patrolirao Zalivom, usmrtivši 37 i ranivši 62 mornara.

1991. – Ruska Federacija nezavisnih sindikata odbacila odluku sovjetskog predsjednika Mihaila Gorbačova o zabrani štrajkova.

1992. – U sarajevskom naselju Pofalići muslimani ubili više od 200 Srba i zapalili njihove kuće. Istovremeno, iz naselja Otes i Stup građani hrvatske nacionalnosti masovno su iselili zbog pokušaja muslimana da ih prisilno mobilišu u vojsku.

1994. – Njegova svetost patrijarh moskovski i cijele Rusije Aleksij Drugi, Njegova svetost patrijarh srpski gospodin Pavle i zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić potpisali “Sarajevsku deklaraciju,” u kojoj pozivaju na mirno rješavanje sporova, dostojanstvo, slobodu i prava svih naroda.

1994. – U Malaviju održani prvi višepartijski izbori, na kojima je vlast izgubio predsjednik Kamuzu Banda, koji je tri decenije diktatorski upravljao tom afričkom državom.

1995. – Bježeći ispred hrvatske ofanzive, oko 270 Srba iz opština Pakrac i Okučani uspjelo preći na teritoriju Republike Srpske. Zbog žestokih napada muslimanskih jedinica, istog dana u srpske opštine Bihać i Petrovac izbjeglo nekoliko hiljada žena, djece i starih osoba. 

1995. – Pobjednik predsjedničkih izbora u Francuskoj Žak Širak preuzeo dužnost šefa države, obećavši da će uliti nov elan naciji razdiranoj nejednakošću i nezaposlenošću. 

1997. – U Kinšasi, glavnom gradu Zaira, ušle pobunjeničke snage, čiji je vođa Loran Kabila preuzeo vlast kao novi šef države, dan poslije bjekstva iz Kinšase predsjednika Mobutua Sese Seka. Kabila je objavio da je naziv Zaira promijenjen u Demokratska Republika Kongo.

1998. – Ministar odbrane Federacije BiH Ante Jelavić na Petom saboru Hrvatske demokratske zajednice BiH u Mostaru izabran za novog predsjednika stranke. 

1998. – Pripadnici separatističkog pokreta “Tamilskih tigrova” ubili Sarodžinija Jogesvarana, gradonačelnika Džafne, grada na sjeveru Šri Lanke.

1999. – Izbore u Izraelu dobio vođa Laburističke partije Ehud Barak, čime je okončana trogodišnja vladavina premijera Benjamina Netanjahua, lidera desničarskog Likuda, što je označilo novi podstrek mirovnom sporazumu Izraela s Palestincima. 

2014. – Vlada Republike Srpske proglasila vanrednu situaciju na teritoriji cijele Republike zbog nezapamćenih katastrofalnih poplava koje su zahvatile gradove oko rijeka Bosne, Drine i Save. U poplavi su najviše stradali Doboj, Šamac, Bijeljina, Lopare, Čelinac, Banjaluka, Srbac, Pelagićevo, Brčko, Modriča, Šekovići. Svjetska banka procijenila je da je načinjena šteta od 1,1 milijardu evra. 

Slične Objave

Vremeplov

Danas je subota, 16. maj, 136. dan 2015. Do kraja godine ima 229 dana.

1532. – Španski osvajač Fransisko Pisaro s malom grupom vojnika iskrcao se na sjevernu obalu Perua. Godinu dana kasnije osvojio je tu zemlju i surovo ugušio pobunu Inka. 

1703. – Umro francuski pisac Šarl Pero, autor čuvene zbirke bajki “Vilinske priče”, u kojoj su djeci širom svijeta poznate bajke “Mačak u čizmama”, “Crvenkapa” i “Uspavana ljepotica”. Ostala djela: “Vijek Luja Velikog”, “Poređenja starih i modernih”.

1812. – Počeli pregovori poslije šestogodišnjeg rusko-turskog rata, u kojem su Turci poraženi i primorani na velike ustupke Rusiji. U tom ratu Srbi su se borili na strani Rusije, pa je Bukureštanski mir, zaključen 28. maja 1812. godine, predvidio da sultan amnestira srpske ustanike. Dogovoreno je i da turska vlada stupi u direktne pregovore sa predstavnicima Srbije radi sporazuma o njenoj autonomiji u okviru Otomanskog carstva, ali su Turci 1813. napali Srbiju i ugušili Prvi srpski ustanak, iskoristivši zauzetost Rusije ratom protiv agresorske armije francuskog cara Napoleona Prvog. 

1873. – Rođen francuski pisac Anri Barbis, propovjednik radničke solidarnosti. Učestvovao u Prvom svjetskom ratu kao dobrovoljac, ali se ubrzo razočarao, izrazivši ogorčenost u romanu “Oganj” u kojem je opisao stravičnu sliku rata, čime je snažno uticao na pisce antiratnih romana u Evropi. Ostala djela: romani “Pakao”, “Svjetlost”, zbirka pjesama “Tugovanke”.

1881. – Prvi tramvaj u svijetu s pogonom na električnu energiju počeo redovno da saobraća u blizini Berlina.

1898. – Rođen srpski pisac Rastko Petrović, jedan od najoriginalnijih i najznačajnijih srpskih pjesnika poslije Prvog svjetskog rata. U ratu je sa srpskom vojskom prošao albansku golgotu, poslije čega je poslat u Francusku i u Parizu je diplomirao prava. Od 1923. je u diplomatskoj službi radio je u Rimu, zatim u Vašingtonu, gdje je umro 1949. Njegovi posmrtni ostaci su preneseni u otadžbinu 1986. Pripadao je prvoj generaciji srpskih modernista i bio sinonim za temperamentnu i nekonvencionalnu literaturu. Njegova knjiga pjesama “Otkrovenje” je najznačajnije djelo srpske poezije između dva svjetska rata. Pisao je i putopise s putovanja u Africi i Americi, a o Prvom svjetskom ratu u romanu “Dan šesti”. Ostala djela: roman “Burleska gospodina Peruna boga groma”, lirska proza “LJudi govore”, putopis “Afrika”, drama “Sibinjanke”. 

1898. – Rođena pjesnikinja Desanka Maksimović, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, čija se topla, senzibilna, neposredna i muzikalna poezija odlikuje rodoljubljem i humanošću. Završila je Filozofski fakultet u Beogradu i bila profesor u Obrenovcu, Dubrovniku i Beogradu. Djela: zbirke pjesama “Pesme”, “Zeleni vitez”, “Pesnik i zavičaj”, “Otadžbino, tu sam”, “Miris zemlje”, “Tražim pomilovanje”, “Nemam više vremena”, “Pesme iz Norveške”, “Letopis Perunovih potomaka”, “Ničija zemlja”, “Slovo o ljubavi”, priče “Ludilo srca”, romani “Otvoren prozor”, “Ne zaboraviti”, roman za djecu “Pradevojčica”, zbirka bajki i proze u stihu “Oraščići palčići”, putopis “Snimci iz Švajcarske”.

1905. – Rođen američki filmski i pozorišni glumac Henri Fonda, jedna od najupečatljivijih fizionomija svjetskog filma, čiju glumu je odlikovala prefinjenost i diskrecija. Nagradu “Oskar” je dobio za ulogu u filmu “Na zlatnom jezeru”, posljednjem u više od 80, koliko ih je snimio. S velikim uspjehom je igrao i u brodvejskim pozorištima u Njujorku, takođe u TV serijama. Ostali filmovi: “Farmer se ženi”, “Staza usamljenog bora”, “Na krilima jutra”, “Džezabel”, “Priča o Aleksandru Grejemu Belu”, “Džesi Džejms”, “Mladi Linkoln”, “Plodovi gnjeva”, “Ledi Iv”, “Omča za vješanje”, “Moja draga Klementina”, “Na apačkoj granici”, “Bjegunac”, “Mister Roberts”, “Rat i mir”, “Pogrešan čovjek”, “Samo jednom se živi”, “12 gnjevnih ljudi”, “Bura nad Vašingtonom”, “Najduži dan”, “Roj”, “Ubica na konju”.

1917. – Srpski pisac Vladislav Petković – Dis, jedan od najtalentovanijih srpskih pjesnika, utopio se u Jonskom moru kod Krfa kad je brod kojim se vraćao u otadžbinu u Prvom svjetskom ratu torpedovala njemačka podmornica. Poslije završene gimnazije bio je učitelj u selu Prliti, potom carinski činovnik u Beogradu, ali je najmanje bio sklon činovničkom redu – živio je boemskim životom. Sa piscem Simom Pandurovićem, jednim od osnivača srpske moderne, uređivao je časopis “Književna nedelja”. U Prvom svjetskom ratu povukao se sa srpskom vojskom preko Albanije, poslije čega je otišao u Francusku. Lirika mu je autentična, veoma senzibilna i fluidna, muzikalna u ritmu i emocijama, okrenuta unutrašnjem životu, maštanju i halucinacijama. Njegov pesimizam iskazuje viziju smrti, zloslutnosti i dubok lični bol, a pjesma “Možda spava” spada u najizrazitija lirska ostvarenja simbolizma u srpskoj poeziji. Djela: zbirke pjesama “Utopljene duše”, “Mi čekamo cara”. 

1929. – U Holivudu dodijeljene prve nagrade američke Filmske akademije /od 1931. nazvane “Oskar”/. Prve nagrade su dodijeljene filmu “Krila”, glumici Dženet Gejnor i glumcu Emilu Dženingsu.

1932. – U Tokiju ubijen japanski premijer Cujoši Inukai. 

1941. – Parlament Islanda okončao ugovor s Kraljevinom Danskom i proglasio nezavisnost, koja je potvrđena plebiscitom 24. maja 1944, na osnovu kojeg je Island proglašen republikom.

1947. – Umro engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins, jedan od osnivača nauke o vitaminima, koji je s holandskim ljekarom Kristijanom Ajkmanom 1929. podijelio Nobelovu nagradu za medicinu. Izučavao je značaj vitamina u ishrani laboratorijskih životinja i zaključio da su oni neophodni za normalan rast i razvoj organizma. Takođe je izolovao glutation i pokazao njegov veliki značaj i aminokiselinu – triptofan. Dokazao je i da je pigment krila nekih leptira derivat mokraćne kiseline i da neke ekskretorne supstance služe kao boje u životinjskom carstvu.

1961. – General Park Čung Hi izvršio vojni udar u Južnoj Koreji i potom je vladao tom azijskom zemljom do 1979. godine, kada ga je ubio šef njegove bezbjednosti. Vojna hunta je odmah po preuzimanju vlasti zabranila rad sindikata i političkih partija. 

1969. – Sovjetski vasionski brod “Venera 5” spustio na Veneru i počeo da šalje podatke o toj planeti.

1972. – Poslije osam godina izgradnje u rad pušten hidroenergetski i plovidbeni sistem “Đerdap”, zajednički graditeljski poduhvat Jugoslavije i Rumunije. Sistem je koštao oko 400 miliona dolara, a elektroprivrede dviju zemalja su dobile 5,6 milijardi kilovat-časova struje godišnje.

1974. – Socijaldemokrata Helmut Šmit postao kancelar Zapadne Njemačke poslije ostavke Vilija Branta.

1975. – Japanka Junko Tabei postala prva žena koja se popela na najviši svjetski planinski vrh – Mont Everest.

1984. – Umro američki pisac Irvin Šo, čija se proza odlikuje snažnom dramatičnošću, društvenom sviješću i živim dijalogom. Borio se u Drugom svjetskom ratu kao američki vojnik u Evropi i Africi. Djela: romani “Mladi lavovi”, “Lusi Kraun”, “Dvije sedmice u drugom gradu”, “Glasovi ljetnjeg dana”, “Prosjak i lopov”, “Bogataš i siromah”, “Hljeb na vodama”, “Veče u Vizantiji”, “Vrh brda”, zbirke pripovijedaka “Mornar sa Bremena”, “Dobrodošli u grad”, “Mješovito društvo”, “LJubav u mračnoj ulici”, “Pet decenija”, “Bog je bio ovdje, ali je otišao ranije”, “Šaputanja u Bedlamu”, drame “Sahraniti mrtve”, “Opsada”, “LJubazni ljudi”, “Povlačenje u zadovoljstvo”, “Sinovi i vojnici”, “Ubica”, putopis “U društvu delfina”. 

1990. – Umro američki pjevač, igrač i glumac afričkog porijekla Semi Dejvis, jedan od najvećih zabavljača 20. vijeka.

1991. – Prva žena premijer u istoriji Francuske, socijalista Edit Kreson, stupila na dužnost.

1991. – Britanska kraljica Elizabet Druga postala prvi monarh koji je govorio u Kongresu SAD.

1992. – Serijom eksplozija dignut u vazduh vojni aerodrom kod Bihaća, jedan od najvažnijih vojnih objekata JNA, čija je izgradnja koštala više od četiri milijarde dolara.

1995. – Japanska policija uhapsila vođu vjerske sekte AUM Šinrikjo Šoka Asaharu, na osnovu sumnje da je organizovao napad nervnim gasom u tokijskom metrou 20. marta 1995. kad je 12 ljudi umrlo, a više od 5.000 povrijeđeno.

1997. – Zairski predsjednik Mobutu Sese Seko napustio Kinšasu, na kojoj su nezadrživo nadirali pobunjenici, okončavši tako 32-godišnju autokratsku vladavinu.

1997. – Umro italijanski filmski režiser Džuzepe de Santis, jedan od najznačajnijih predstavnika filmskog neorealizma nastalog u Italiji u prvim godinama po okončanju Drugog svjetskog rata. Filmovi: “Gorki pirinač”, “Rim u 11 časova”, “Cesta duga godinu dana”. 

2000. – MUP Srbije saopštio imena uhapšenih lica, osumnjičenih da su uhapsila Dragana Nikolića – Jenkija u noći između 20. i 21. aprila u Smederevu i ilegalno ga prebacila u RS, odakle je isporučen Haškom tribunalu. Pomoćnik načelnika Uprave kriminalističke policije MUP-a Srbije Mile Novaković rekao je da su otmičare finansirale strane službe. 

2001. – Postignut sporazum o rješavanju krize u Ministarstvu odbrane FBiH – sporazumom dogovoreno da ostaje nesporna hrvatska komponenta u sadašnjoj i budućoj organizaciji vojske u FBiH.

Slične Objave

Vremeplov

1536. – Engleski sud proglasio krivom za preljubu i incest Anu Bolen, drugu ženu kralja Henrija Osmog, i njenog brata lorda Rošfora. Dva dana potom nadbiskup Krenmer je “ustanovio” da je nevažeći taj brak sklopljen 1533, zbog kojeg je Henri Osmi raskinuo veze s rimokatoličanstvom i papom, jer se papa usprotivio braku, a “preljubnica” je ubrzo pogubljena, poslije čega se Henri Osmi još četiri puta ženio.

1571. – Tatarski osvajači zapalili Moskvu.

1767. – Đenova prodala Francuskoj ostrvo Korziku.

1773. – Rođen austrijski knez Klemens Vencel Nepomuk Lotar fon Meternih-Vineburg, koji je kao ministar inostranih poslova i kancelar četiri decenije krojio spoljnu i unutrašnju politiku Austrije, umnogome i sudbinu Evrope. U međunarodnoj politici bio je stub reakcionarnog saveza evropskih vladara “Svete alijanse”, stvorene radi gušenja revolucionarnih pokreta, a u unutrašnjoj je izgradio po zlu čuven “Meternihov sistem” – policijsko-apsolutistički režim koji je gušio svaki nacionalni i slobodarski pokret. 

1796. – Trupe francuskog generala Napoleona Bonaparte, koji je u Italiji predvodio dvogodišnju uspješnu vojnu kampanju protiv Austrije, ušle su u Milano.

1848. – Pariski radnici, nezadovoljni politikom buržoaske vlade poslije proglašenja francuske republike, upali su u zgradu parlamenta, raspustili ustavotvornu skupštinu i izabrali revolucionarnu vladu. Uz pomoć vojske buržoazija je uspjela da uguši ustanak i uhapsi sve radničke vođe.

1859. – Rođen francuski fizičar Pjer Kiri, koji je sa suprugom Marijom i Antoan-Anrijem Bekerelom 1903. godine podijelio Nobelovu nagradu za fiziku. S bratom Žakom otkrio je 1880. piezoelektricitet. Proučavao je magnetske pojave, a 1898. je sa suprugom pronašao radioaktivne elemente – polonijum i radijum. Dokazao je 1903. da soli radijuma spontano oslobađaju toplotu. Radovi bračnog para Kiri su temelj moderne nauke o radioaktivnosti i pokazali su da radioaktivnost uglavnom ne zavisi od spoljašnjih uslova.

1886. – Umrla američka spisateljica Emili Dikinson, za života gotovo potpuno anonimna, jer je do smrti objavila samo pet pjesama. Njenih više od hiljadu pjesama, otkrivenih poslije smrti, posthumno je objavljeno u šest tomova. Priređivači su ih podijelili u četiri kategorije: pjesme o prirodi, o vremenu i vječnosti, o ljubavi i o životu. Njena poezija, prodorne introspektivnosti i snažnog mističnog podteksta, pisana izvanredno preciznim i suptilnim stilom, obiluje samoniklom originalnošću. 

1891. – Rođen ruski pisac Mihail Afanasjevič Bulgakov, po profesiji ljekar, koji je – zbog nepristajanja da se dodvorava vlastima i služi propagandi kao “inženjer duša”, što se za sovjetske umjetnike podrazumijevalo poslije Oktobarske revolucije – decenijama bio u nemilosti. Žustro je napadan i poslije smrti /1940/, a njegovo djelo potiskivano i prećutkivano. Zbog romana s fabulom iz građanskog rata “Bijela garda”, kasnije dramatizovanog pod nazivom “Dani Turbina”, u kojem je razmatrao istrajnost etičko-estetičkog kodeksa ličnosti u sudbinskim trenucima istorije, bio je meta napada samog Staljina. Sličan gnjev izazvao je romanom “Majstor i Margarita”, štampan u Moskvi tek 1966. Borba za ličnost i stvaralačka prava čovjeka – oštro suprotstavljena “socijalističkoj” ideologiji kolektivizma – karakteristična je i za drame u kojima tu temu ispituje na materijalu građanskog rata, sumorne sovjetske svakodnevice, stvarnosti proteklih epoha i “svijetle” komunističke budućnosti. Njegov “fantastični realizam”, filozofija života i umjetnosti imali su izuzetno snažan efekat u svjetskim razmjerama i znatno su uticali na sovjetsku literaturu u drugoj polovini 20. vijeka. Ostala djela: pripovijetke “Bilješke mladog ljekara”, “Đavolijada”, “Kobna jaja”, “Pseće srce”, romani “Život gospodina de Molijera”, “Pozorišni roman” /nedovršen/, drame “Bjekstvo”, “Zojkin stan”, “Purpurno ostrvo”, “Adam i Eva”, “Blaženstvo”, “Ivan Vasiljevič”, “Bratstvo licemjera”, “Posljednji dani”, “Batum”, scenariji: “Revizor”, “Mrtve duše”, dramatizacija “Mrtvih duša”, “Rata i mira”. 

1909. – Rođen engleski filmski i pozorišni glumac Džejms Mejsn. Filmovi: “Bjegunac”, “Sedmi veo”, “Čovjek u sivom”, “Zvijezda je rođena”, “Julije Cezar”, “Lolita”, “Sjever – sjeverozapad”, “Lord Džim”, “Galeb”, “Ubistvo po narudžbini”.

1911. – Rođen švajcarski pisac Maks Rudolf Friš, liberalni intelektualac, skeptik koji je analizirao duhovne tendencije i protivrječnosti savremenog svijeta. Tragao je za identitetom ličnosti, s pravom na “privatnu” sudbinu u svijetu savremene civilizacije koji pojedincu natura ulogu. Djela: romani “Štiler”, “Homo faber”, “Neka mi ime bude Gantenbajn”, pripovijetka “Montok”, drame “Kineski zid”, “Grof Ederland”, “Don Žuan ili LJubav prema geometriji”, “Biderman i palikuće”, “Andora”, “Biografija”, knjige dnevnika: “Dnevnici 1946-1949”, “Dnevnici 1966-1971”, koje su spoj činjenica s refleksijama i komentarima. 

1914. – Umro srpski književni kritičar i istoričar književnosti Jovan Skerlić, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije, najuticajniji kritičar svog vremena. Diplomirao je na Velikoj školi u Beogradu i doktorirao u Lozani. Presudno je uticao na srpsku literaturu, boreći se za realizam i vjerodostojnost književnog djela. Prve radove je objavio u satiričnim i socijalističkim listovima, a zatim se visprenom kritikom – često beskompromisnom i presuditeljskom – najčešće oglašavao u “Srpskom književnom glasniku”, koji je od 1905. do 1907. uređivao s Pavlom Popovićem, a potom sam do smrti. Djela: rasprave i studije “Pogled na današnju francusku književnost”, “Uništenje estetike i demokratizacija umetnosti”, “Francuski romantičari i srpska narodna poezija”, “Srpska književnost u osamnaestom veku”, “Omladina i njena književnost”, “Istorija nove srpske književnosti”, “Jakov Ignjatović”, kraće studije, kritike i prikazi sakupljeni u devet knjiga pod naslovom “Pisci i knjige”.

1914. – Rođen nepalski planinar Namgjal Vangdi, poznat kao Tenzing Norgaj, koji je s Novozelanđaninom Edmundom Hilarijem u maju 1953. prvi osvojio “krov svijeta” – Mont Everest, 8.848 metara visok vrh planinskog masiva Himalaji. 

1923. – Velika Britanija kao nezavisnu državu priznala Transjordan pod emirom Abulahom.

1940. – Holandska armija u Drugom svjetskom ratu kapitulirala i predala se njemačkim nacističkim trupama. 

1945. – Jugoslavija definitovno oslobođena od okupatora i jedinice Jugoslovenske armije slomile i posljednji organizovani otpor neprijateljskih snaga u Drugom svjetskom ratu. One su njemačkim trupama presjekle odstupnicu, zarobile komandanta grupe armija E general-pukovnika Aleksandera Lera – koji je u aprilu 1941. rukovodio bombardovanjem Beograda – i prinudile ih na predaju. U četvorogodišnjem ratu je poginulo milion i 706.000 Jugoslovena, a zemlja je porušena i opustošena.

1948. – Novostvorenu državu Izrael napali egipatski avioni, a sa sjevera i istoka libanske i jordanske trupe. 

1955. – U Beču potpisan Austrijski državni ugovor kojim su SSSR, SAD, Velika Britanija i Francuska obnovile nezavisnost Austrije u granicama od 1. januara 1938, čime je okončana desetogodišnja saveznička okupacija te zemlje, koja je u Drugom svjetskom ratu bila dio Trećeg rajha i čije je stanovništvo u ogromnoj većini svesrdno podržavalo nacističku ratnu mašinu. Ugovor je sadržavao niz zaštitnih odredaba za nacionalne manjine u Austriji, kojih se Beč nije uvjek dosljedno pridržavao, a i obaveza o “vječnoj neutralnosti Austrije” pokazala se kao relativna istorijska kategorija.

1957. – Velika Britanija izvršila prvu probu hidrogenske bombe u centralnom Pacifiku. 

1978. – Umro australijski državnik Robert Gordon Menzis, premijer Australije s najdužim stažom, šef vlade kao lider Ujedinjene australijske partije od 1939. do 1941, a potom kao vođa Liberalne partije od 1949. do 1966. Znatno je doprinio jačanju uticaja SAD u Australiji i uvukao je zemlju u Vijetnamski rat, na američkoj strani. 

1987. – Umrla američka filmska glumica Rita Hejvort, holivudski seks simbol četrdesetih godina 20. vijeka. Filmovi: “Samo anđeli imaju krila”, “Đilda”, “Dama pod sumnjom”, “Nikad se nećeš obogatiti”, “Dama iz Šangaja”, “Odvojeni stolovi”.

1989. – Sovjetski predsjednik Mihail Sergejevič Gorbačov u Pekingu objavio kraj kinesko-sovjetskih raskola. 

1991. – Predsjednik Fransoa Miteran saopštio da je mandat za sastav vlade povjerio Edit Kreson, koja je sutradan kao prva žena u istoriji Francuske preuzela dužnost premijera.

1992. – Muslimanske jedinice u Tuzli napale kolonu Jugoslovenske narodne armije /JNA/ i ubile najmanje 200 vojnika, prekršivši dogovor po kojem je kolona – koja je kao i ostale jedinice JNA napuštala Bosnu i Hercegovinu – trebalo da mirno ode iz grada. Ponovljen je scenario iz Dobrovoljačke ulice u Sarajevu, koji se desio nepune dvije sedmice ranije: prvi dio kolone je propušten, a drugi je napadnut iz zasjede. 

1992. – Hiljade pristalica opozicije u Azerbejdžanu zauzelo u Bakuu zgradu parlamenta i predsjedničku palatu, a dan kasnije je s vlasti zbačen predsjednik Ajaz Mutalibov koji je potom izbjegao u Moskvu.

1996. – Desničarski lider Atal Bihari Vadžpaji postao prvi Hindu nacionalista premijer Indije, pošto je njegova Baratija Džanata partija na parlamentarnim izborima osvojila relativnu većinu.

1999. – Prvi put od početka agresije NATO na Saveznu Republiku Jugoslaviju iz vazduha napadnuto područje opštine Bor, u kojoj su na meti bili trafo-stanica i skladište “Jugopetrola”. Gađani su i civilni ciljevi u Beogradu, Pančevu, Smederevu, Novom Sadu, Požarevcu, Kragujevcu, Čačku, Boljevcu, Kuršumliji, Uroševcu, Kosovskoj Mitrovici, Prizrenu, Peći, Đakovici, Dečanima. 

2001. – Šef UNMIK-a Hans Hakerup potpisao privremeni ustavni okvir za Kosovo i Metohiju i zakazao opšte izbore na Kosovu i Metohiji za 17. novembar.

2001. – Kineski predsjednik se prvi put za posljednjih 46 godina u Pekingu kratko sastao sa zvaničnim predstavnikom Tajvana.

2003. – Skupština Kosova i Metohije je, bez prisustva srpskih poslanika, koji su revoltirani napustili zasjedanje, usvojila Rezoluciju o priznavanju oslobodilačkog rata naroda Kosova za slobodu i nezavisnost.

2003. – Visoki predstavnik za BiH Pedi Ešdaun nametnuo je Zakon o građevinskom zemljištu, kojim će sva bespravna izgradnja na sporno dodijeljenom zemljištu proći reviziju.

2008. – Najmanje 100 ljudi poginulo, a veliki broj je povrijeđen od eksplozije cjevovoda za gorivo tokom radova na putu u nigerijskom selu nedaleko od grada Lagosa.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je četvrtak, 14. maj 134. dan 2015. Do kraja godine ima 231 dan.

1610. – Francuskog kralja Anrija Četvrtog, prvog monarha iz dinastije Burbona, u Parizu ubio vjerski fanatik. Na prijestolu ga je naslijedio devetogodišnji Luj Trinaesti, s kraljicom majkom Marijom Mediči kao regentom. Do 1589. je bio kralj Navare i vođa hugenota u vjerskom ratu s rimokatolicima, a potom je kao kralj Francuske zemlji vratio mir 1598. “Nantskim ediktom” o vjerskoj toleranciji učvrstio je ekonomski i politički i ojačao kraljevsku vlast.

1771. – Rođen velški filantrop Robert Oven, socijalista utopista i socijalni reformator, industrijalac koji je sve bogatstvo utrošio pokušavajući da ostvari projekte socijalnih reformi. Njega i njegove pristalice savremenici su nazivali “socijalistima” i tako je taj izraz ušao u upotrebu. Prve uzorne zajednice stvorio je u Nju Lanarku u Škotskoj i u tim kooperativama proizvođača i potrošača ukinuo je rad djece, ustanovio bolesničke blagajne, skratio radno vrijeme, povećao nadnice, osnovao čitaonice. Da bi dokazao ostvarljivost reformi, otišao je u SAD, gdje je 1825. osnovao komunu “Nova harmonija”. Kad je eksperiment propao, vratio se u Englesku, gdje je stvorio Veliki nacionalni strukovni savez /sindikat/ i osnovao banku za razmjenu dobara na osnovi količine uloženog rada u izradu razmjenjivanih proizvoda, bez upotrebe novca. Djela: “Novi pogled na društvo”, “Skica racionalnog sistema društva”, “Knjiga o novom svjetskom moralu”.

1796. – Engleski ljekar Edvard Džener jednog osmogodišnjeg dječaka uspješno vakcinisao protiv velikih boginja, položivši time temelj moderne imunologije. Ideju o vakcini protiv smrtonosne bolesti dobio je kad je dvadesetak godina ranije uočio da ljudi, zaraženi kravljim boginjama, ne dobijaju velike boginje ni u vrijeme epidemije. Poslije dvije decenije rada razvio je vakcinu koja je ubrzo u cijelom svijetu prihvaćena kao pouzdana zaštita od velikih boginja.

1811. – Paragvaj proglasio nezavisnost od Španije.

1900. – U Parizu otvorene druge moderne Olimpijske igre, na kojima je prvi put ženama dozvoljeno da učestvuju u takmičenju.

1912. – Umro švedski pisac Johan August Strinberg, najkontroverznija ličnost švedske književnosti. Bio je istovremeno naturalistički psiholog i folklorista, istoričar i mistik. Razbio je stare dramske forme, preteča je mnogih savremenih strujanja. Ženu je smatrao prirodnim neprijateljem muškarca, a protivljenje emancipaciji žena, o čemu je pisao u novelama “Brakovi 1” i “Brakovi 2”, antihrišćanstvo i naturalistički stil donijeli su mu mnogo glavobolja i sukoba. Ostala djela: romani “Služavkin sin”, “Crvena soba”, “Stanovnici Hemsea”, “Odbrana jednog ludaka”, “Gotske sobe”, “Priče nadzornika karantina”, “Pakao”, “Na ostrvima”, “Legende”, “Crne zastave”, drame “Majstor Uluf”, “Otac”, “Gospođica Julija”, “Pljačkaši”, “Zajmodavac”, “Put u Damask 1-3”, “Ples smrti”, “Igra snova”, “Oluja”, novele “Novo carstvo”.

1921. – U Italiji održani prvi izbori poslije Prvog svjetskog rata, na kojima je agresivni fašistički pokret, uprkos nasilju i pritiscima na birače, osvojio samo 35 od 535 poslaničkih mjesta.

1932. – Umro srpski političar, ekonomista, diplomata, istoričar i pisac Čedomilj Mijatović, član Srpske kraljevske akademije, utemeljivač Narodne banke Srbije, profesor ekonomije na Velikoj školi u Beogradu. Poslije završenog Liceja u Beogradu studirao je političko-ekonomske nauke u Minhenu, Lajpcigu, Cirihu i Beču. Između 1873. i 1889. bio je više puta ministar inostranih poslova i ministar finansija. Kao šef srpske diplomatije potpisao je s Austro-Ugarskom 1881. “Tajnu konvenciju”, a kao ministar finansija uveo je dinar kao novčanu jedinicu Srbije i metarski sistem mjera. Odlučujuće je doprinio izgradnji željeznica u Srbiji i njenom uključivanju u svjetske finansijske tokove. Prvi je u Srbiji počeo da sistematski izučava privrednu istoriju. Mnogo je prevodio s engleskog jezika, uključujući “Istoriju civilizacije u Engleskoj” Henrija Tomasa Bakla. Poslije pada dinastije Obrenović 1903. je napustio Srbiju i otišao u London, gdje je živio do smrti 1932. Djela: “Izvod iz političke ekonomije”, “Nauka o državnom gazdinstvu ili nauka o finansiji”, “Istorija trgovine”, “Finansije srpskog kraljevstva”, “Ikonija, vezirova majka”, “Rajko od Rasine”, “Knez Gradoje od Orlova grada”, “Đurađ Branković”, “Uspomene balkanskog diplomate”.

1940. – Tokom pregovora o predaji holandske vojske njemačka vrhovna komanda u Drugom svjetskom ratu naredila nečuveno varvarstvo: stotinjak bombardera se okomilo na nezaštićeni grad Roterdam i pretvorilo ga u razvaline, usmrtivši skoro hiljadu ljudi.

1948. – Osam časova prije okončanja britanskog mandata u Palestini proglašena država Izrael, s predsjednikom Haimom Vajcmanom i premijerom Davidom Ben Gurionom, na šta su sutradan arapske zemlje odgovorile invazijom na jevrejsku državu.

1955. – Ugovor o osnivanju Varšavskog pakta na kraju četvorodnevne konferencije komunističkih zemalja Evrope u Varšavi potpisale Albanija, Bugarska, Mađarska, Njemačka Demokratska Republika, Poljska, Rumunija, SSSR i Čehoslovačka.

1964. – Sovjetski lider Nikita Hruščov otvorio Asuansku branu u Egiptu.

1972. – Japanu vraćeno ostrvo Okinava pošto je 27 godina bilo pod okupacijom SAD, ali je znatan dio ostrva i dalje ostao pod kontrolom američke vojske.

1973. – Lansirana prva američka vasionska laboratorija “Skajlab 1”.

1988. – Irački avioni bombama zapalili pet brodova pored iranskog naftnog terminala Larak u Zalivu.

1989. – Vođa peronista Karlos Menem postao predsjednik Argentine, pobijedivši na izborima kandidata vladajuće Radikalne partije Eduarda Angelosa.

1991. – Samoubistvo izvršila Đang Ćing, udovica kineskog lidera Mao Ce Tunga. Bila je jedan od vođa “Kulturne revolucije” od 1966. do 1976, koja je Kinu unazadila u svakom pogledu i u kojoj su represalijama izložene stotine hiljada ljudi optuženih za “buržoaska skretanja”. Torturi je bilo podvrgnuto i niz najviših državnih i partijskih rukovodilaca, uključujući nominalnog šefa države Liu Šaočija i potonjeg oca kineskih reformi Denga Sjaopinga.

1995. – Na izborima u Argentini predsjednik Karlos Menem nadmoćno obezbijedio drugi mandat na čelu države.

1998. – Umro američki pjevač i filmski glumac italijanskog porijekla Frenk Sinatra, koji je svjetsku slavu stekao nizom muzičkih hitova, poput pjesama “Stranci u noći” i “Njujork, Njujork”. Poznat je i po prisnim vezama s najvažnijim ličnostima u ključnim centrima moći američkog društva, uključujući gotovo sve predsjednike SAD u drugoj polovini 20. vijeka i najmoćnijeg mafijaškog “kuma” Lakija Lučana. Filmovi: “Noći Las Vegasa”, “Ne kao stranac”, “Neki su dotrčali”, “Riječi i muzika”, “Čovjek sa zlatnom rukom”, “Odavde do vječnosti” /nagrada “Oskar”/, “Tri narednika”, “Četvorica iz Teksasa”, “Detektiv”, “Goli trkač”.

1999. – U napadu avijacije NATO pakta sa osam razornih bombi na izbjegličku kolonu Albanaca koji su se vraćali kućama, kod sela Koriša u blizini Prizrena ubijeno najmanje 87 civila, među kojima više od polovine djece između šest mjeseci i 10 godina. Dan kasnije NATO je priznao da je izvršio napad, izrazivši “duboko žaljenje” zbog civilnih žrtava, mada je saopštio da je napadnut “legitimni vojni cilj”, ali nije umio da objasni “razloge zbog kojih su civili bili na toj lokaciji u vrijeme napada”.

2000. – Eritreja saopštila da je više od 25.000 etiopijskih vojnika ubijeno ili ranjeno u sukobima, koji traju već dvije godine između susjeda na rogu Afrike. Vlada Etiopije saopštila da su njene trupe “pregazile osam eritrejskih divizija i ubile oko 1.000 vojnika”.

2008. – Svjetska teniserka broj jedan Žastin Enan objavila da se povlači iz profesionalnog sporta.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je srijeda, 13. maj, 133. dan 2015. Do kraja godine ima 232 dana.

1607. – Kapetan Džon Smit s grupom vojnika stigao u Virdžiniju i nazvao to mjesto Džejmstaun, gdje je osnovano prvo stalno britansko naselje u Novom svijetu. 

1619. – Pogubljen holandski državnik Johan fan Oldenbarnevelt, otac moderne holandske države. Smaknuće je naredio njegov saborac u borbi protiv španskih okupatora princ Moris od Nasaua, pod optužbom za religioznu subverziju. Zajedno s Morisovim ocem Vilemom Prvim “Ćutljivim” od Oranža, vladarom novostvorene protestantske republike Ujedinjenih Provincija Nizozemske, predvodio je krajem 16. vijeka pobunu protiv Španaca koji su silom naturali rimokatolicizam. Odlučujuće je doprinio ekonomskom procvatu Holandije, njenoj trgovinskoj ekspanziji i osnivanju Holandske istočnoindijske kompanije, ali je njegov umjereni protestantizam toliko zasmetao Morisu da ga je uhapsio i pogubio, što istoričari smatraju najtamnijom mrljom rane holandske istorije. 

1717. – Rođena austrijska carica, češka i mađarska kraljica Marija Terezija, koja je tokom vladavine od 1740. do smrti 1780. provodila reforme u duhu prosvijećenog apsolutizma, ali i germanizaciju i nasilno pokatoličavanje. Srbima u Pomoriškoj krajini ukinula je privilegije, čime je podstakla njihove seobe u Rusiju od 1751. do 1753. Da bi osigurala osporavani prijesto, vodila je rat za austrijsko nasljeđe od 1740. do 1748. u kojem joj je 1745. pruski kralj Fridrih Drugi Veliki preoteo Šleziju i učestvovala je u Sedmogodišnjem ratu od 1756. do 1763. 

1792. – Rođen italijanski sveštenik Đovani Marija Mastai Fereti, od 1846. papa Pije Deveti, čiji je pontifikat trajao 31 godinu i 236 dana, najduže u istoriji rimokatoličke crkve. Na Vatikanskom saboru 1870. proglasio je dogmu o papskoj nepogrešivosti. 

1795. – Rođen slovački filolog i istoričar Pavel Jozef Šafarik, ideolog slovenske uzajamnosti i jedan od osnivača slavistike. Kao direktor Srpske gimnazije u Novom Sadu od 1819. do 1833. pridobio je mnoge uticajne ličnosti, uključujući vladare Srbije i Crne Gore Miloša Obrenovića i Petra Drugog Petrovića Njegoša, za šire istraživačke poduhvate u proučavanju jezika i književnosti Južnih Slovena. Bio je i predsjednik “Societas slavica”, prvog čitalačko-pretplatničkog časopisa Slovaka u Vojvodini. Od 1833. se u Pragu kao bibliotekar Univerzitetske biblioteke posvetio izučavanju slovenskih jezika, književnosti i istorije. Za srpsku kulturu su posebno značajna “Srpska čitanka” u kojoj je izložio porijeklo i razvitak srpskog jezika, zatim “Žitije Stevana Nemanje” i “Dušanov zakonik”. Ostala djela: “Istorija slovenskog jezika i književnosti svih dijalekata”, “Slovenske starine”, “Slovenska etnografija”, “Spomenici stare književnosti Jugoslovena”, “O porijeklu i zavičaju glagoljice”, “Istorija jugoslovenske književnosti”, “Žitija Ćirila i Metodija”. 

1798. – Rođen srpski slikar Konstantin Danil, jedan od najvećih srpskih slikara 19. vijeka, predstavnik srpskog bidermajera. Stilom i tehnikom, bliskom bečkim klasicistima, radio je ikonostase – najznačajniji su u Uspenskoj crkvi u Pančevu i u eparhijskoj crkvi u Temišvaru – portrete, mrtvu prirodu, kompozicije. Dostizao je pravo majstorstvo kao portretista, ispoljavajući znatnu umjetničku snagu i plemenitost kolorita, pogotovo u periodu oslobađanja stega stilizacije, kad je modelovao slobodnije i težio psihološkoj analizi, što je naročito upečatljivo u portretima “Pavle Kengelac” i “Umjetnikova žena”. 

1809. – Trupe francuskog cara Napoleona Prvog ušle u Beč. 

1830. – Osnovana republika Ekvador.

1840. – Rođen francuski pisac Alfons Dode, autor trilogije o zgodama Tartarena Taraskonca, remek-djela francuske humorističke proze. Bio je naturalista, ali se odlikovao toplinom u razumijevanju ljudske nesreće, nenametljivim humanizmom i izuzetnim darom zapažanja. Pisao je romane, drame i novele. Djela: “Pisma iz mog mlina”, “Tartaren Taraskonac”, “Nabob”, “Safo”, “Numa Rumestan”, “Kraljevi u izgnanstvu”, “Besmrtnik”. 

1846. – Kongres SAD formalno objavio rat Meksiku, mada su borbe u Kaliforniji započete nekoliko dana ranije. Poslije krvavih dvogodišnjih sukoba SAD su dobile rat 1848, otevši Novi Meksiko i zlatom bogatu Kaliforniju, čime je Meksiko sveden u sadašnje granice. 

1848. – U Sremskim Karlovcima skupština predstavnika 175 crkvenih opština vojvođanskih eparhija, zajedno s delegatima iz Srbije, izabrala mitropolita Josifa Rajačića za patrijarha, a pukovnika Stevana Šupljikca za vojvodu. Skupština je istakla i pravo Srba u Austriji i Ugarskoj na autonomni politički i kulturni razvoj, a 15. maja je proglasila Srpsku Vojvodinu koja je obuhvatala Srem, Vojnu krajinu u Sremu, Baranju i Bačku s bečejskim i šajkaškim okruzima i Banat s Vojnom krajinom i Kikindskim okrugom. Proklamovan je savez Srpske Vojvodine sa Slavonijom, Hrvatskom i Dalmacijom. Austrijska i mađarska vlada proglasile su odluke Majske skupštine nezakonitim, ali je austrijski ustav od 4. marta 1849. potvrdio osnivanje Srpske Vojvodine i Tamiškog Banata, u koje su uključeni Bodroška, Torontalska, Tamiška i Krašovska županija i Rumski i Iločki okrug Sremske županije. Vojvodina je dobila status posebne upravne teritorije, a austrijski car je dodao titulu velikog vojvode. 

1851. – Rođen srpski pisac i ljekar Laza Lazarević, jedan od najboljih srpskih realista. Prava je završio u Beogradu, a medicinu u Berlinu. Napisao je samo devet pripovijedaka, od kojih je “Švabica” ostala u fragmentima. Mada s patrijarhalnim pogledima na život, njegove pripovijetke – sažete, s veoma snažnom unutrašnjom dramatikom – imaju klasičnu vrijednost. Prevodio je ruske pisce Nikolaja Černjiševskog, Nikolaja Gogolja i Alekseja Pisemskog i francuskog pisca Ežena Srkriba. Kao ljekar je učestvovao u organizaciji saniteta u Srbiji i objavio 54 rada u stručnim medicinskim časopisima, od kojih neki imaju izuzetan značaj. Ostala djela: “Prvi put s ocem na jutrenje”, “Sve će to narod pozlatiti”, “Vetar”, “Na bunaru”, “Školska ikona”, “On zna sve”, “U dobri čas hajduci”, “Verter”. 

1862. – Rođen srpski pisac Janko Veselinović, realista i romantik narodnjak, prevashodno slikar mačvanskog sela, koje je opisivao s mnogo ljubavi, idealizujući patrijarhalni život. Odlično je poznavao srpski jezik i vješto ga koristio u romanima, pripovijetkama i pozorišnim komadima. Djela: romani “Hajduk Stanko”, “Junak naših dana”, “Borci”, zbirke pripovijedaka “Slike iz seoskog života”, “Od srca srcu”, “Rajske duše”, “Zeleni vajati”, “Male priče”, “Seljanka”, pozorišna igra s pjevanjem “Đido”, komad “Potera”. 

1871. – Italija donijela Zakon o garancijama, kojim je papa proglašen neprikosnovenom osobom, u čijem je posjedu sjedište rimokatoličke crkve Vatikan. 

1881. – Rođen srpski socijalista Dimitrije Tucović, vođa socijalističkog pokreta u Srbiji, pacifista i vatreni protivnik rata, ali se kao rodoljub borio u oslobodilačkim ratovima Srbije od 1912. do pogibije 1914. Predvodio je 5. aprila 1903. demonstracije u Beogradu protiv režima kralja Aleksandra Obrenovića i potom je morao da emigrira u Beč. Po povratku u otadžbinu poslije majskog prevrata 1903. uređivao je “Narodne novine”. Diplomirao je prava u Beogradu 1906, sekretar Srpske socijaldemokratske partije postao je 1908, a teorijski časopis “Borba” pokrenuo je 1910. Na Međunarodnom socijalističkom kongresu u Kopenhagenu 1910. je, u značajnom govoru o austrougarskoj aneksiji Bosne i Hercegovine, ukazao na pogrešan stav austrijskih socijalista o nacionalnom pitanju. U polemici je ubjedljivo porazio jednog od vođa austrijske Socijalističke partije – Karla Renera, kancelara Austrije poslije Prvog svjetskog rata, ukazavši na kolonijalno-porobljivačku politiku Austro-Ugarske i neodrživost stava socijalista te zemlje da slijede vladu. Objavio je oko 600 radova u domaćim i stranim listovima. Poginuo je 20. novembra 1914. u Kolubarskoj bici na Vrapčem brdu kod Lazarevca. Djela: “Zakonsko osiguranje radnika”, “Srbija i Albanija”, “Zakon o radnjama i socijalna demokratija”, “U izbornu borbu!”, “Za socijalnu politiku”, “Socijal-demokratski agitator”, “Porezi: jedna žalosna glava u politici srpske buržoazije”, “Jedinstvo pokreta”. 

1882. – Rođen francuski slikar Žorž Brak, koji je s Pablom Pikasom 1905. osnovao kubistički pokret. Poslije Prvog svjetskog rata prolazio je kroz mnoge faze, slikajući s upadljivom originalnošću. Tražeći rješenja između objektivnog i subjektivnog, slikao je pejzaže, aktove i mrtvu prirodu. 

1887. – U Beogradu osnovana Provizorna opservatorija Velike škole, čiji je rad omogućio izradu desetina naučnih radova koji su poslužili kao osnova za istraživanja klimatskih uslova. Osnivanjem Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije 1947. Opservatorija je postala njegov sastavni dio. 

1888. – U Brazilu ukinuto ropstvo.

1914. – Rođen američki bokser afričkog porijekla Džozef Luis Barou, poznat kao Džoe Luis, apsolutni prvak svijeta u teškoj kategoriji od 1937. do 1949. Titulu je osvojio 22. juna 1937. u meču sa zemljakom Džimom Bradokom i odbranio je 25 puta, po čemu je rekorder, a niko ga nije nadmašio ni po dužini držanja titule. Povukao se neporažen 1949, ali se zbog finansijskih nedaća vratio na ring i 1950. i 1951. bezuspješno pokušao da vrati titulu. 

1930. – Umro norveški polarni istraživač Fritjof Nansen, diplomata i humanista, profesor okeanografije na Univerzitetu u Oslu, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1922. godine. Istraživao je od 1893. do 1896. Grenland i Sjeverni ledeni okean, a poslije Prvog svjetskog rata bavio se zaštitom ratnih zarobljenika i nacionalnih manjina. Kao visoki komesar Društva naroda rukovodio je repatrijacijom ratnih zarobljenika i doprinio potpisivanju Ženevskog protokola o izbjeglicama. Jedna vrsta emigrantskog pasoša, nazvana “Nansenov pasoš”, i sada je u upotrebi za raseljena lica kao potvrda identiteta. 

1931. – Umro srpski kompozitor i horovođa Josif Marinković, član Srpske kraljevske akademije, koji je najveći dio stvaralaštva posvetio herojskoj romantičarskoj muzici, znatno je obogativši u tehničkom i izražajnom pogledu. Njegove solo pjesme i mnoge horske kompozicije uz pratnju klavira poseban su doprinos srpskoj muzici. Završio je Orguljašku školu u Pragu i u Beogradu je bio dirigent Pjevačkog društva “Obilić”. Djela: horovi “Narodni zbor”, “Junački poklič”, “Kola”, “Potočara”, “Zadovoljna reka”, solo pjesme “Čežnja”, “Kaži mi, kaži, Stojanke”, crkvena muzika “Liturgija”, “Pomen”, “Carju nebesni”, “Opelo”. 

1940. – Britanski premijer Vinston Čerčil u Drugom svjetskom ratu u parlamentu izjavio da naciji u sukobu s nacističkom Njemačkom ne može da obeća “ništa sem krvi, muke, suza i znoja”. 

1941. – Ministar unutrašnjih poslova ustaške Nezavisne Države Hrvatske Andrija Artuković u Drugom svjetskom ratu propisao “Provedbenu naredbu o ustrojstvu i poslovanju ravnateljstva za javni red i sigurim je van zakona stavljeno oko dva miliona Srba i desetine hiljada Jevreja i Romanost”, što je bio “pravni osnov” hrvatskih vlasti u istrebljenju Srba, Jevreja i Roma.

1944. – U Drvaru u Drugom svjetskom ratu formirano Odjeljenje za zaštitu naroda – partijska policija prema boljševičkom uzoru – kao organ Narodnooslobodilačkog pokreta, sa zadatkom da objedini službu bezbjednosti i usmjerava rad za to predviđenih jedinica. 

1961. – Umro američki filmski glumac Gari Kuper, jedan od najomiljenijih glumaca u istoriji Holivuda, prepoznatljiv po naglašenoj individualnosti. Snimio je 84 filma. Filmovi: “Zakon Divljeg zapada”, “Narednik Jork” , “Kome zvono zvoni”, “Tačno u podne,” “Vera Kruz”, “Prijateljsko ubjeđivanje”, “LJubav popodne”, “Drvo za vješanje”. 

1965. – Izrael i SR Njemačka odlučili da uspostave diplomatske odnose, poslije čega je više arapskih država prekinulo odnose s Bonom.

1968. – U Parizu počeli zvanični pregovori predstavnika Sjevernog Vijetnama i SAD o okončanju rata u Vijetnamu. 

1969. – U rasnim nemirima u Kuala Lumpuru, glavnom gradu Malezije, poginulo više od stotinu ljudi. 

1981. – Na papu Jovana Pavla Drugog u Rimu pucao turski terorista Mehmed Ali Agdža, ranivši ga u stomak i ruku. 

1994. – Ministri inostranih poslova SAD, Rusije, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Belgije i Grčke na sastanku u Ženevi – na osnovu mirovnog koncepta Evropske unije – odlučili da 51 odsto teritorije bivše BiH pripadne bosanskim muslimanima i Hrvatima, a 49 odsto Srbima. 

1994. – Palestinska policija, na osnovu sporazuma Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije, u Jerihonu preuzela kontrolu od izraelske vojske. 

1995. – U indijskoj državi Kašmir razularena masa muslimana, razbješnjelih zbog razaranja jedne muslimanske džamije, palila škole, vladine zgrade i hinduističke hramove. 

1996. – Više od 600 ljudi poginulo u nevremenu na sjeveru Bangladeša. 

1999. – Avioni NATO srušili pokretni most u Vrbasu na Velikom bačkom kanalu. Istovremeno je visokoprovodljivim grafitnim bombama ponovo gađano nekoliko postrojenja “Elektroprivrede Srbije,” zbog čega su bez struje ostali Niš, Pirot, Kuršumlija, Aleksinac, Prokuplje, Leskovac, Šabac i dijelovi Beograda, Novog Sada i više mjesta u Vojvodini.

1999. – Peru i Ekvador potpisali dokument o razgraničenju, okončavši poslije šest decenija spor zbog kojeg su dvije latinoameričke zemlje triput ratovale. 

2000. – Ubijen predsjednik Izvršnog vijeća (IV) Autonomne Pokrajine Vojvodine i visoki funkcioner SPS-a Boško Perošević. Na njega je pucao portir na Novosadskom sajmu Ratko Gutović. 

2009. – Evropska komisija izrekla rekordnu kaznu od 1,06 milijardi evra kompaniji za proizvodnju kompjuterskih čipova “Intel” i naredila joj da obustavi ilegalno davanje popusta kako bi potisnula svog rivala AMD.

Slične Objave

Vremeplov

 Danas je ponedjeljak, 11. maj, 131. dan 2015. Do kraja godine ima 234 dana. 

330. – Konstantinopolj postao nova prijestonica Rimskog carstva. Nazvan je prema caru Konstantinu Prvom Velikom. 

483. – Rođen romejski car Flavije Anikije Justinijan Prvi, poznat kao Justinijan Veliki, koji se proslavio kodifikacijom rimskog prava, velikom graditeljskom aktivnošću i osvajanjima. Težeći obnovi Rimskog carstva, taj vladar – rođen u jednom selu kod Naisusa pod imenom Upravda, što na staroslovenskom znači pravo, pravda – pokorio je 534. godine Vandale u sjevernoj Africi, 555. godine Ostrogote u Italiji i osvojio dio Španije. Ratovao je i protiv Persijanaca, koji su ugrožavali azijske provincije, ali nije uspio da spriječi upade Slovena na Balkan. Prema njegovom nalogu, najbolji pravnici su pripremili “Korpus juris civilis”, sastavljen od prečišćenih zakona rimskih careva, raznih pravnih spisa i izvoda za školovanje pravnika. Time je sačuvao norme rimskog prava, što je imalo izuzetan značaj za razvoj pravne teorije u Evropi. Sazidao je 537. crkvu Sveta Sofija, najveću u Carigradu, koju su poslije osvajanja grada 1453. Turci oskrnavili pretvaranjem je u džamiju i nagrdili njenu arhitekturu doziđivanjem četiri minareta. 

1686. – Umro njemački fizičar i pronalazač Oto fon Gerike, koji je prvi demonstrirao vakuum i prikazao čuveni eksperiment o vazdušnom pritisku. Takođe je izumio vazdušnu pumpu, vazdušnu vagu i barometar. 

1778. – Umro engleski državnik Vilijam Pit Stariji, vođa vigovaca, britanski premijer od 1756. do 1761. i od 1766. do 1768, čija je agresivna spoljna politika preobrazila Veliku Britaniju u najveću svjetsku kolonijalnu silu i Francusku gotovo lišila kolonija. Kao šef diplomatije i rata provodio je politiku kolonijalne ekspanzije i pokrenuo je 1756. Sedmogodišnji rat, poslije kojeg je Francuska 1763. morala da ustupi Velikoj Britaniji Kanadu i da se povuče iz Indije. 

1852. – Na Baščaršiji u Sarajevu u požaru izgorjelo oko 2.000 dućana, 1.600 u vlasništvu Srba. Srbi iz Srbije pritekli su u pomoć “jednoplemenoj i jednorođenoj braći”, a spisak darodavaca se čuva u Arhivu Beograda. 

1896. – Rođen srpski kompozitor Josip Štolcer, poznat kao Josip Slavenski, profesor Muzičke akademije u Beogradu, koji je, težeći oblikovanju nacionalnog izraza, spojio muzički folklor pojedinih balkanskih naroda s modernom evropskom muzičkom tehnikom. Djela: “Balkanofinija” za orkestar, “Simfonija Orijenta”, za hor i orkestar, “Pjesme moje majke” za glas i gudački kvartet, četiri gudačka kvarteta, violinski koncert, horovi, sonata za violinu i klavir. 

1901. – Rođen srpski glumac Viktor Starčić, izuzetno nadaren za suptilne portrete, produhovljeni umjetnik s dubokim emocionalnim i psihološkim poniranjem u uloge. Ostvario je više sjajnih uloga u filmovima, a neke kreacije su ušle u antologiju jugoslovenskog pozorišta, poput Pometa u “Dundo Maroju”, Hljestakova u “Revizoru”, Smrdića u “Rodoljupcima”, Aurela u “Ledi”, Pavlina u “Jegoru Buličovu”, Glumca u predstavi “Na dnu”, Lembaha u “Agoniji”, Don Zanea u “Gloriji”. 

1904. – Rođen španski slikar Salvador Dali, ekscentrik visokog stila, jedan od najvećih slikara 20. vijeka, umjetnik koji je uzdrmao temelje slikarstva. Prošao je kroz faze futurizma, kubizma i apstraktnog racionalizma, da bi se priklonio nadrealizmu, uvijek s crtežom izvedenim do perfekcije. Slikao je iracionalan i fantastičan svijet snova i halucinacija. Tridesetih godina je naslikao djela koja su izazvala šok. Radio je i kao kostimograf i scenograf u filmovima španskog režisera Luisa Bunjuela “Andalužanski pas” i “Zlatno doba”. Napisao je autobiografsko djelo “Tajni život Salvadora Dalija”. 

1925. – Umro srpski slikar Stevan Todorović, član Srpske kraljevske akademije. Slikarstvo je učio u Beču i Minhenu. Počeo je kao romantičar sa lijepim osjećanjem za kolorit, a završio kao hladni akademičar. Izradio je oko 300 portreta savremenika, uključujući Kornelija Stankovića, Đuru Daničića, Vladana Đorđevića, kraljicu Nataliju. 

1927. – Umro francuski slikar španskog porijekla Huan Gris, pionir stila poznatog kao sintetički kubizam. U početku je stvarao pod uticajem zemljaka Pabla Pikasa, a kasnije je našao originalan izraz u kolažima i sažimanju formi, na granici apstrakcije. 

1940. – Potpisan jugoslovensko-sovjetski trgovinski ugovor. Strahujući od italijanskih prijetnji, Jugoslavija je tražila 200 aviona, tešku artiljeriju, tenkove i benzin. Šef sovjetske diplomatije Vjačeslav Molotov je isporuke uslovio uspostavljanjem diplomatskih odnosa, što je učinjeno 25. juna 1940. 

1943. – Izbjeglička jugoslovenska vlada u Londonu u Drugom svjetskom ratu, na insistiranje britanske vlade, zatražila od četničkog komandanta Draže Mihailovića da prekine saradnju s okupatorima i uspostavi dobre odnose s partizanima. 

1949. – Sijam promijenio ime u Tajland. 

1949. – Izrael primljen u UN. 

1973. – Donji dom parlamenta Savezne Republike Njemačke potvrdio sporazum o uspostavljanju odnosa dviju njemačkih država, čime je okončano dugogodišnje otvoreno neprijateljstvo i nepriznavanje Demokratske Republike Njemačke kao suverene države. 

1988. – Umro engleski dupli agent Harold Adrijan Rasel “Kim” Filbi, jedan od najuspješnijih u sovjetskoj obavještajnoj službi, u koju je stupio kao student u Kembridžu 1934. Poslije rata bio je oficir za vezu između britanske i američke obaveštajne službe, što mu je omogućilo da u periodu “hladnog rata” Moskvi dostavlja informacije od najvećeg značaja. Kad je gotovo otkriven, nestao je u Bejrutu i obreo se 1963. u Moskvi, gdje je i umro. Za izvanredne zasluge za SSSR, koji je smatrao otadžbinom, nagrađen je najvišim sovjetskim odlikovanjima. 

1992. – Na talasu žestoke antisrpske kampanje Zapada u toku nasilnog rasturanja Jugoslavije ministri inostranih poslova Evropske zajednice su odlučili da povuku iz Beograda ambasadore svojih zemalja i da zatraže suspenziju članstva SR Jugoslavije u Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju. 

1992. – Preminuo srpski glumac Jovan Milićević, koji je život posvetio pozorištu i umro u njemu tokom susreta “Joakim Vujić” u Kruševcu. Isticao se dramskim temperamentom, prodornom ekspresijom i naglašenom sposobnošću preobražaja. Upamćen je po produbljenim kreacijama Tomasa Mora, Ričarda Trećeg, Prometeja, Hamleta, Miće u “Braći Karamazovima”, vjerenika u “Krvavim svadbama”. 

1996. – Američki putnički avion DC-9 srušio se u močvaru Everglejds na Floridi ubrzo po polijetanju s aerodroma u Majamiju, što nije preživio niko od 110 putnika i članova posade. 

1997. – Superkompjuter kompanije IMB “Duboko plavo” ušao u šahovsku istoriju, pobijedivši u meču od šest partija ruskog velemajstora Garija Kasparova, svjetskog šampiona u verziji GMA. 

1999. – Prilikom bombardovanja mosta preko Južne Morave u Vladičinom Hanu NATO avijacija ubila učenike gimnazije Gordanu Nikolić i Milana Ignjatovića. Kasetne bombe su usmrtile dvoje civila u Nišu, a te bombe, zabranjene međunarodnim konvencijama, u selu Staro Gracko kod Lipljana oduzele su život četvorogodišnjoj Dragani Dimić i jednom starijem bračnom paru. 

2004. – Zadarska policija uhapsila Vladu Ćosića /42/ zbog sumnje da je počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u Ahmićima 1993. godine. 

2007. – Crna Gora postala 47. punopravna članica Savjeta Evrope. 

2007. – Na osnovu međunarodne potjernice u Beogradu uhapšen Ilija Jurišić, osumnjičen da je učestvovao u zločinu nad pripadnicima JNA u Tuzli 1992. godine.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je nedelja, 10. maj, 130. dan 2015. Do kraja godine ima 235 dana. 

1559. – Sinovi ostarjelog turskog sultana Sulejmana Drugog poveli bitku za otomanski prijesto, u mjestu Konja u Maloj Aziji. Vojska Selima – koji je 1566. postao sultan Selim Drugi potukla je snage Bajazita, primoravši ga da s pristalicama pobjegne u Persiju, gdje je kasnije ubijen.

1594. – Mošti oca srpske državotvornosti i prvog srpskog arhiepiskopa Svetog Save Turci spalili na Vračaru u Beogradu. Spaljivanju moštiju Svetog Save, 359 godina poslije njegove smrti, prethodio je ustanak Srba u Banatu pod episkopom banatskim Svetim Teodorom Vršačkim, u kojem su ustanici nosili ikone Svetog Save. Turski sultan Muhamed Treći naredio je Sinan-paši da po svaku cijenu uguši pobune Srba, a ovaj je, znajući da do groba Svetog Save u manastiru Mileševa hodočaste čak i muhamedanci, pa se potom vraćaju vjeri predaka, naredio da se prenesu mošti u Beograd i spalio ih. U narodu je tada nastala pjesma: “Na Vračaru Sinan viče: / gori, gori, svešteniče; / to si od nas zaslužio / što si raju prosvetio”.

1760. – Rođen francuski oficir Klod Žozef Ruže de Lil koji je 1792. napisao riječi i melodiju francuske himne. Pjesmu, komponovanu kao marš, prema narudžbini gradonačelnika Strazbura, oduševljeno su pjevali vojnici Francuske revolucije na maršu iz Marseja u Pariz, pa je nazvana “Marseljeza”.

1774. – Umro francuski kralj Luj Petnaesti, koji je naslijedio prijesto kao petogodišnjak 1715, poslije smrti pradjeda Luja Četrnaestog. Bio je poznat kao rasipnik i od njega potiču riječi: “Poslije mene potop”. Vodio je neuspješan rat za austrijsko nasljeđe i Sedmogodišnji rat, poslije kojeg je Francuska morala da Velikoj Britaniji prepusti Kanadu. Ukinuo je jezuitski romokatolički red i konfiskovao im imovinu.

1844. – Popečiteljstvo prosveštenija Srbije naložilo svim okružnim načelstvima da se staraju o sakupljanju starina. Taj datum je uzet kao dan osnivanja Narodnog muzeja u Beogradu, a akt o osnivanju jedne od najznačajnijih nacionalnih ustanova kulture, na inicijativu srpskog pisca Jovana Sterije Popovića, tada načelnika Popečiteljstva prosveštenija, potpisan je 4. septembra 1844.

1849. – Umro japanski slikar Kacušika Hokusaj, glavni predstavnik realizma u japanskom slikarstvu. Slikao je scene iz svakodnevnog života i predjele, uključujući čuveni ciklus “Trideset pogleda na Fudžijamu”.

1865. – Predsjednika Konfederacije otcijepljenih južnih država SAD Džefersona Dejvisa, u američkom građanskom ratu, zarobile trupe Sjevera.

1871. – Mirovnim ugovorom u Frankfurtu poražena Francuska poslije prusko-francuskog rata primorana da preda Nijemcima pokrajine Alzas i Lorenu i da plati visoku ratnu odštetu.

1881. – Krunisan rumunski kralj njemačkog porijekla Karol Prvi Hoencolern, prvi kralj Rumunije.

1894. – Rođen američki kompozitor ruskog porijekla Dimitri Tjomkin, izuzetan autor filmske muzike, dobitnik više nagrada “Oskar”. Filmovi: “Gospodin Smit ide u Vašington”, “Samo anđeli imaju krila”, “Senka sumnje”, “Dvoboj na suncu”, “Nazovi M radi ubistva”, “Div”, “Starac i more”, “Rio Bravo”, “Tačno u podne”, “Čajkovski”.

1899. – Rođen američki filmski glumac i igrač Frederik Austerlic, poznat kao Fred Aster, jedan od najvećih holivudskih zabavljača, koji je u igračkoj tehnici spojio klasicizam s početka 20. vijeka s modernim shvatanjem plesa. Filmovi: “Roberta”, “Vesela raspuštenica”, “Vrijeme svinga”, “Cilinder”, “Brodvejska melodija”, “Nikad nećeš postati bogat”, “Uskršnja parada”, “Smiješno lice”, “Na plaži”, “Diži zavjesu”. 

1904. – Umro engleski novinar i istraživač Henri Morton Stenli, koji se proslavio 1871. “spašavanjem” škotskog istraživača Dejvida Livingstona, za koga se vjerovalo da se izgubio u Africi. Potom je putovao u Afriku više puta do 1889. i otkrio je Albertovo, Edvardovo i Leopoldovo jezero, planinski masiv Ruvenzori i ispitao veliki dio bazena rijeke Kongo.

1923. – Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevina Grčke sklopile konvenciju o osnivanju “slobodne zone u Solunu”, koja je Jugoslaviji predata na upotrebu 6. marta 1925. na period od 50 godina. Zona obuhvata 94.000 kvadratnih metara, na kojoj je Jugoslavija dobila isljučivo pravo upotrebe i carinsku upravu, ali ne i policijsku, jer je područje ostalo pod grčkim suverenitetom. Novi aranžman SFRJ i Grčke o tranzitu jugoslovenske robe preko slobodne zone luke u Solunu potpisan je 3. februara 1975. u Atini, s važnošću od deset godina, poslije čega se automatski produžava svakih pet godina. 

1933. – Nacisti su u centru Berlina priredili prvo masovno spaljivanje knjiga, bacivši na lomaču više od 25.000 primjeraka djela Karla Marksa, Sigmunda Frojda, Bertolta Brehta, Alberta Ajnštajna i ostalih jevrejskih, njemačkih i komunističkih autora, koje su pristalice Adolfa Hitlera označile kao “dekadentne”. 

1940. – Nacistička Njemačka u Drugom svjetskom ratu bez objave rata napala Holandiju, Belgiju i Luksemburg, a Velika Britanija je poslije nacističke invazije na Dansku zaposjela bivšu dansku koloniju Island. 

1940. – Poslije ostavke Nevila Čemberlena pristalice politike popuštanja Adolfu Hitleru i potpisnika kapitulantskog “Minhenskog sporazuma” 1938, kojim je Čehoslovačka natjerana da Njemačkoj ustupi Sudetsku oblast, britanski premijer postao Vinston Čerčil, koji je potom proveo naciju kroz Drugi svjetski rat. 

1941. – Rudolf Hes, zamjenik njemačkog nacističkog vođe Adolfa Hitlera, spustio se padobranom u Škotsku, namjeravajući da kod britanske vlade izdejstvuje separatan mir s Njemačkom. Njegov prijedlog nije prihvaćen i Hes je kraj Drugog svjetskog rata dočekao kao zarobljenik u Velikoj Britaniji. Na suđenju u Nirnbergu 1946. za ratne zločine osuđen na doživotnu robiju.

1967. – Američko vazduhoplovstvo prvi put u Vijetnamskom ratu bombardovalo luku Hajfong u Sjevernom Vijetnamu.

1977. – Umrla američka filmska glumica Džoan Kraford, jedna od najvećih holivudskih zvijezda tridesetih godina 20. vijeka. Filmovi: “Mildred Pirs”, “Lice jedne žene”, “Humoreska”, “Prokletnici ne plaču”, “Strah”, “Nježna pjesma”, “Demonska žena”, “Šta se dogodilo Bebi Džejn.”

1979. – Umrla srpska filmska glumica Italina – Ida Kravanja, poznata kao Ita Rina, poslije udaje Tamara Đorđević, najpoznatija filmska glumica u Jugoslaviji između dva svjetska rata, prva naša glumica koja je ušla u svjetsku enciklopediju filma. Prije Drugog svjetskog rata igrala je niz glavnih uloga u filmovima njemačke i češke produkcije, a poslije rata epizodne uloge u nekoliko domaćih filmova. Filmovi: “Erotikon”, “Galgentoni”, “Fantom Durmitora”, “A život teče dalje”. 

1981. – Socijalista Fransoa Miteran u drugoj rundi predsjedničkih izbora u Francuskoj pobijedio dotadašnjeg šefa države Valerija Žiskara D’ Estena, čime je ljevica u toj zemlji došla na vlast poslije tri decenije.

1988. – SAD stavile veto na rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN, kojom je Izrael osuđen zbog invazije na jug Libana.

1993. – Više od 200 tajlandskih radnika poginulo u požaru koji je zahvatio fabriku igračaka u provinciji Nakon Patom. 

1994. – Nelson Mendela kao prvi crnac inaugurisan za predsjednika Južne Afrike.

1994. – Italijanski medijski magnat Silvio Berluskoni preuzeo dužnost premijera Italije na čelu koalicione vlade u kojoj su – prvi put poslije Drugog svjetskog rata – bili i neofašisti.

1995. – Najmanje 100 ljudi poginulo kada se lift, koji je prevozio rudare u jednom rudniku zlata u blizini Orknija u Južnoj Africi, iznenada otkačio i stropoštao na dno rudnika.

1996. – Premijer Indije Narašima Rao podnio ostavku poslije izbornog poraza njegove Kongresne stranke.

1997. – U zemljotresu u istočnom Iranu poginulo najmanje 1.560 ljudi.

2001. – Visoki predstavnik u BiH Volgang Petrič donio odluku o osnivanju Fondacije “Srebrenica – Potočari”, spomen-obilježje i mezarje.

2004. – Pred Specijalnim sudom u Beogradu počeo glavni pretres na suđenju za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića. 

2006. – Kandidat vladajuće italijanske ljevičarske koalicije Unione Đorđo Napolitano /80/ izabran za 11. predsjednika Italije.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je petak, 8. maj, 128. dan 2015. Do kraja godine ima 237 dana. 

1429. – Predvođeni Jovankom Orleankom, Francuzi su u Stogodišnjem ratu probili sedmomjesečnu opsadu Orleana, natjeravši u bjekstvo engleske osvajače. 

1794. – Na giljotini pogubljen francuski hemičar Antoan Loren Lavoazje, jedan od tvoraca moderne hemije, poslije suđenja održanog istog dana, na kojem je njega i još 27 optuženih revolucionarni sud osudio na smrt kao “zastupnika ubiranja kraljevskog poreza”. Lavoazje je otkrio da je vazduh smješa kiseonika i azota, dokazao da je voda spoj kiseonika i vodonika, utvrdio značaj kiseonika za sagorjevanje i oksidaciju, postavio Zakon o neuništivosti materije, izradio niz novih metoda za kvantitativnu hemijsku analizu. Spalivši dijamant, dokazao je da je kristalizovani ugljenik. 

1815. – Na brdu LJubić kod Čačka Srbi u Drugom srpskom ustanku do nogu potukli trostruko jaču tursku vojsku. Oko 1.500 ustanika predvodili su Miloš Obrenović i Lazar Mutap, a oko 5.000 Turaka Imšir-paša, poznat kao Čaja paša. Pobjeda je ustanicima ulila silno samopouzdanje i Srbe masovno podigla na oružje. 

1828. – Rođen švajcarski filantrop Žan Anri Dinan, tvorac ideje o Crvenom krstu, jedan od osnivača Međunarodnog komiteta Crvenog krsta 1863, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1901. Iskustvo iz bitke kod Solferina 1859, kad je organizovao pomoć ranjenicima, navelo ga je da 1864. predloži konvenciju prema kojoj se u ratu moraju poštedjeti bolesni i ranjeni i sanitetsko osoblje. Pao je u zaborav i bijedu i tek u dubokoj starosti doživio je priznanje za ogroman filantropski rad. Kao priznanje za izuzetnu službu u radu Crvenog krsta, 1965. je ustanovljena “Medalja Anri Dinan”, najviše odlikovanje Međunarodnog komiteta Crvenog krsta. Djela: “Sjećanje na Solferino”, “Međunarodno bratstvo i milosrđe za vrijeme rata”. 

1873. – Umro engleski filozof i ekonomista Džon Stjuart Mil, jedan od tvoraca liberalne političke teorije. U logici je usavršio istraživanja uzročnih odnosa među pojavama, a u etici zastupao utilitarizam, polazeći od učenja Džeremija Bentama. U ekonomiji je posljednji značajan predstavnik engleske klasične škole – poznat je po teoriji troškova proizvodnje. Njegovo najznačajnije djelo “O slobodi” na srpski je prvi preveo, napisao predgovor i objavio 1867. knez Petar Karađorđević, kasnije srpski kralj Petar Prvi. Ostala djela: “Sistem logike”, “Utilitarizam”, “O predstavničkoj vladi”, “Principi političke ekonomije”, “Ogist Kont i pozitivizam”, “Potčinjenost žena”. 

1873. – Prvu knjigu o vinu na srpskom “Iskusni podrumar” u Beču je objavio Zaharije Stefanović Orfelin, u kojoj je pisao o berbi grožđa, spravljanju vina i podrumarstvu. Tvrdio je da su najbolja srpska vina manastirska, prije svih karlovačko. 

1880. – Umro francuski pisac Gistav Flober, jedan od osnivača francuskog realizma, sjajan stilista. Bio je pesimista, skeptik i nepristrasan posmatrač činjenica, protivnik građanskog licemerja. Romanom “Gospođa Bovari” uznemirio je javnost i optužen je za povredu javnog morala. Ostala djela: romani “Buvar i Pekiše”, “Sentimentalno vaspitanje”, “Salambo”, “Iskušenje svetog Antonija”, dva pozorišna komada i više novela i obimna “Prepiska”. 

1884. – Rođen američki državnik Hari Truman, predsjednik SAD od 1945. do 1953, upamćen po odluci da u avgustu 1945. baci atomske bombe na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki, u trenutku kad je Japan praktično već bio poražen u Drugom svjetskom ratu, počinivši tako najveće pojedinačne ratne zločine u istoriji čovječanstva. Šef države je postao poslije smrti Frenklina Rozevelta. Stvorio je 1947. doktrinu o vojnoj i ekonomskoj pomoći zemljama “ugroženim komunističkim pokretima”, čime je podstakao hladni rat. Uvukao je 1950. godine SAD u korejski sukob i započeo program izgradnje vojnih baza i remilitarizacije Zapadne Njemačke. Na osnovu zakona “o očuvanju uzajamne bezbjednosti”, vlada SAD je 1951. od “Maršalovog plana” i “Trumanove doktrine” sačinila opšti plan ekspanzije Zapada i osnivanja agresivnih vojnih paktova. Tada su donijeti i propisi koji su onemogućavali radničko-sindikalno organizovanje u SAD, a njegovu vladavinu obilježila je i histerija krajnje desnice koju je predvodio republikanski senator Džozef Makarti . 

1894. – Srpski fizičar Mihailo Pupin u Njujorku prijavio patent za konstruisanje aparata za telefonske i telegrafske prenose na veće udaljenosti. 

1902. – U erupciji vulkana Mon Pele na Martiniku potpuno uništen grad Sen Pjer, a katastrofu je preživjelo samo dvoje od 30.000 stanovnika. 

1903. – Umro francuski slikar i vajar Pol Gogen, čiji je umjetnički pogled izgrađen na protivstavu impresionističkom shvatanju slikarstva. Njegov postupak karakterišu pojednostavljeni oblici u čvrstoj konturi, široko tretirani planovi, bogata hromatska skala, jaki kontrasti boja, ukidanje perspektive. Tako nastala sintetička forma, mirna, robustna i monumentalna, natopljena je poezijom čiste čulnosti, a tema je najčešće egzotičan svet domorodaca tahićanskog ostrva Fatu-Iva, među kojima je i umro. Najznačajnije slike je uradio tokom dva boravka na Tahitiju, gdje je pobjegao od civilizacije – “Ćeretanje”, “Dvje djevojke s Tahitija”, “Materinstvo”, “Bjeli konj”, “Plemkinja”… 

1921. – U Švedskoj ukinuta smrtna kazna. 

1944. – Sovjetske jedinice u Drugom svjetskom ratu oslobodile Sevastopolj, izbacivši Nijemce iz te strateški važne crnomorske luke na poluostrvu Krim. 

1945. – Sovjetske trupe u Drugom svjetskom ratu oslobodile cijelu teritoriju Čehoslovačke. 

1984. – Sovjetski olimpijski komitet odlučio da bojkotuje Olimpijske igre u Los Anđelesu, optuživši vladu SAD za kršenje Olimpijske povelje. 

1992. – Predsjedništvo Jugoslavije usvojilo ostavku načelnika Generalštaba oružanih snaga Jugoslovije i vršioca dužnosti saveznog sekretara za narodnu odbranu general-pukovnika Blagoja Adžića i za načelnika Generalštaba imenovalo general-pukovnika Životu Panića. Smijenjen je i komandant Druge armijske oblasti general-pukovnik Milutin Kukanjac i penzionisano 38 generala. 

1992. – Umro ruski pozorišni reditelj i glumac Sergej Vladimirovič Obrascov, jedan od utemeljivača parodijsko-satiričnog žanra minijatura i romansi s lutkama i osnivač Državnog centralnog pozorišta lutaka, jedinstvenog u svijetu. Stvaralac inventivnog duha i bogate mašte, režirao je više od 50 lutkarskih predstava koje se smatraju antologijskim djelima tog pozorišnog žanra, poput “Čarobne Aladinove lampe”, “Neobičnog koncerta”, “2:0 za nas”, “Đavoljeg mlina”. 

1994. – Mađarska socijalistička partija Đule Horna na parlamentarnim izborima nadmoćno pobijedila dotad vladajuću stranku Slobodnih demokrata. 

1995. – Francuski predsjednik Fransoa Miteran i lideri 80 zemalja obilježili su na svečanosti u Parizu pola vijeka od završetka Drugog svjetskog rata.

1996. – Umro Luis Migel Lukas Domingen, vjerovatno najbolji svjetski borac sa bikovima u 20. vijeku, čija je vještina inspirisala američkog pisca Ernesta Hemingveja. 

1999. – Avioni NATO-a do temelja srušili zgradu glavne pošte u centru Užica, već oštećenu prilikom napada 16 dana ranije, a prilikom bombardovanja civilnih ciljeva u Nišu ubijene su dvije osobe. 

2001. – SR Jugoslavija primljena u članstvo Svjetske banke. 

2006. – Raspravno vijeće Haškog suda osudilo bivšeg komandanta Hrvatskog vijeća odbrane Ivicu Rajića na 12 godina zatvora za ratne zločine počinjene u selu Stupni Do u oktobru 1993. godine.

Slične Objave

Vremeplov

 Danas je četvrtak, 7. maj, 127. dan 2015. Do kraja godine ima 238 dana. 

1682. – Umro ruski car Fjodor Treći Aleksejevič Romanov, koga je na prijestolu naslijedio polubrat Petar Prvi, nazvan Petar Veliki. Car je postao 1676, ali – maloljetan i bolešljiv – nije bio u stanju da samostalno vlada, pa su zemljom praktično upravljali njegovi ujaci, bojari Miloslavski. Tokom njegove vladavine Rusija je učvrstila vlast na ogromnim novoosvojenim teritorijama u Povoložju, Sibiru i Ukrajini i omogućen je razvoj zanata, rudarstva i trgovine. 

1711. – Rođen srpski matematičar, fizičar, astronom, filozof, pjesnik i univerzitetski profesor Josip Ruđer Bošković, jedan od najvećih umova nauke svog vremena. Nasuprot Isaku Njutnu, vrijeme i prostor je smatrao relativnim, po čemu je preteča Alberta Ajnštajna. Bio je osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice. Postavio je dvije geometrijske metode za određivanje elemenata rotacije Sunca, geometrijsku metodu određivanja putanje kometa, jedinstveni zakon sile, pretpostavio da se tijela ne samo privlače nego i odbijaju na malim rastojanjima, sve formule sferne trigonometrije sveo je na četiri osnovne, izračunao je dimenzije i spljoštenost Zemlje na osnovu mjerenja meridijana, riješio je problem okaca u saću. Objavio je niz rasprava na latinskom, italijanskom i francuskom jeziku. Djela: “Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium”, “Opera partientia ad opticam et astronomiam”, “Elementorum universae matxeseos”, “O morskoj plimi”, “O zakonu sila u prirodi”, “O svjetlu”, “Teorija konusnih presjeka”, “Elementi matematike”. 

1833. – Rođen njemački kompozitor Johanes Brams, istaknuti kasni romantičar. Dosljedno je njegovao klasičnu muzičku ravnotežu i kao pobornik oživljavanja oblika klasične i pretklasične muzike komponovao je u tradiciji Johana Sebastijana Baha, Ludviga van Betovena i ranih romantičara, ali s dovoljno originalnosti i snage da postigne jedinstvo krepkosti i nježne melanholije, oporosti i raspjevanosti. Sintetizovao je principe klasike i romantike, pa su ga sljedbenici nazvali osnivačem njemačke novoklasične škole. Djela: četiri simfonije, kamerna muzika, violinske i klavirske sonate, balade, intermeca i varijacije za klavir, dva klavirska i jedan violinski koncert, vokalne kompozicije /”Njemački rekvijem”/, solo pjesme, horovi. 

1840. – Rođen ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski, najistaknutiji ruski simfoničar 19. vijeka, koji je stvorio sintezu evropskog artizma i ruske narodne osjećajnosti. Njegova muzika se odlikuje iskrenošću izraza koji razotkriva psihološke procese i osjećanja i svojevrsnom ljepotom i snagom muzičke misli. Karakteriše ga i široko raspjevana melodika, bogatstvo harmonije i blistav orkestarski kolorit. Inspirisao se narodnom muzikom, bajkama i ruskom istorijom. Komponovao je šest simfonija, opere, uvertire, koncerte za klavir, koncerte za violinu, kamernu muziku, balete, solo pjesme, klavirske kompozicije. Djela: opere “Evgenij Onjegin”, “Pikova dama”, simfonija “Patetična”, baleti “Labudovo jezero”, “Ščelkunčik”, “Uspavana ljepotica”, uvertira “Romeo i Julija”. 

1870. – Umro srpski socijalista Živojin Žujović, ideolog socijalizma, koji je prvi u Srbiji iznio materijalistički pogled na svijet. Ideje socijalista je prihvatio na školovanju u Rusiji, zatim u Minhenu i Cirihu. Objavio je više studija, rasprava i polemika. 

1892. – Rođen srpski pisac Milutin Bojić, autor poeme “Plava grobnica” o masovnom sahranjivanju srpskih vojnika u more, trajnog poetskog spomenika tragedije srpske vojske u Prvom svjetskom ratu poslije povlačenja preko Albanije. Studirao je filozofiju i pedagogiju u Beogradu. Učestvovao je u balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu. Poslije povlačenja preko Albanije radio je kao državni službenik na Krfu i u Solunu. Umro je od tuberkuloze u 25. godini i sahranjen je na solunskom groblju Zejtinlik. Djela: četiri knjige pjesama i više drama, uključujući “Kraljevu jesen” i “Uroševu ženidbu”. 

1893. – Povodom 400-godišnjice osnivanja Obodske štamparije, Književno-umjetnička zajednica pod predsjedništvom Milana Milićevića priredila prvu izložbu srpskih knjiga u Beogradu. 

1901. – Rođen američki filmski glumac Frenk Džejms Kuper, poznat kao Gari Kuper, jedan od najomiljenijih glumaca u istoriji Holivuda, prepoznatljiv po naglašenoj individualnosti. Snimio je 84 filma. Filmovi: “Zakon Divljeg zapada”, “Narednik Jork” /Oskar/, “Kome zvono zvoni”, “Tačno u podne” /Oskar/, “Vera Kruz”, “Prijateljsko ubjeđivanje”, “LJubav popodne”, “Drvo za vješanje”. 

1915. – Njemačka podmornica u Prvom svjetskom ratu torpedovala britanski putnički brod “Luzitanija” kod obala Irske u kojem je poginulo 1.198 ljudi, uključujući mnoge Amerikance, što je pokolebalo neutraliste u SAD i doprinijelo raspoloženju za ulazak u rat na strani sila Antante. 

1928. – U Velikoj Britaniji starosna granica izbornog prava žena snižena sa 30 na 21 godinu. 

1943. – Savezničke snage u Drugom svjetskom ratu zauzele Tunis i Bizertu, prisilivši Nijemce na povlačenje. 

1944. – Sovjetske trupe u Drugom svjetskom ratu otpočele napad na Sevastopolj i sutradan su uspjele da izbace Nijemce iz te važne crnomorske luke na poluostrvu Krim. 

1945. – Nacistička Njemačka obustavila otpor, čime je okončan Drugi svjetski rat u Evropi, a 9. maja je potpisala bezuslovnu kapitulaciju. 

1954. – Oslobodilačke snage Vijetnama potukle Francuze kod Dijen Bijen Fua, što je uticalo na francusku javnost da pojača zahtjeve za prestanak besmislenog rata i francuska vlada je 21. jula 1954. prihvatila sporazum kojim je okončala vojnu intervenciju u bivšim kolonijama u Indokini. 

1960. – Leonid Brežnjev na mjestu predsjednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR naslijedio maršala Klimenta Vorošilova. 

1970. – Somalija nacionalizovala sve strane naftne kompanije i banke. 

1990. – Dvojica norveških smučara prvi uspjeli da dođu do Sjevernog pola bez pasa, vozila ili bilo kakve pomoći sa strane. 

1995. – Kandidat konzervativaca, gradonačelnik Pariza Žak Širak, na predsjedničkim izborima u Francuskoj pobijedio kandidata socijalista Lionela Žospena. 

1997. – U izvještaju vlade SAD osuđena saradnja Švajcarske s njemačkim nacistima u Drugom svjetskom ratu, posebno prihvatanje zlata i dragocjenosti opljačkanih od žrtava holokausta. U studiji je navedeno da je time produžen rat, jer je podržana “sposobnost Njemačke da vodi rat”. 

1999. – Američki avioni s pet projektila razorili zgradu Ambasade Kine u Beogradu, usmrtivši u njoj troje kineskih novinara, a jedan civil je ubijen prilikom bombardovanja obližnjeg hotela “Jugoslavija”. Prethodno je NATO avijacija, kao i pet dana prije toga, bombama s materijalima visoke provodljivosti onesposobila ključne trafo-stanice na širem području Beograda, izazvavši djelimičan raspad elektroenergetskog sistema u Srbiji. 

2001. – Nekoliko hiljada demonstranata spriječilo postavljanje kamena temeljca za obnovu džamije Ferhadija u Banjaluci. Tom prilikom povrijeđeno 11 Srba i 19 Bošnjaka, a Murat Batić 26. maja podlegao povredama u sarajevskom kliničkom centru Koševo. 

2001. – Emitovanje programa počeli Javni radio servis BH Radio 1 i Radio FBiH. Istovremeno sa radom je prestao Radio BiH. 

2004.- Ruski predsjednik Vladimir Putin položio predsjedničku zakletvu, čime je zvanično počeo njegov drugi četvorogodišnji mandat. 

2007. – Dmitrij Medvedev položio zakletvu kao novi ruski predsjednik.

Slične Objave

Vremeplov


1391. – Umro bosanski kralj Tvrtko Prvi Kotromanić, najmoćniji bosanski vladar, koji je u manastiru Mileševa, na grobu Svetog Save, 1377. krunisan za kralja Srbije i Bosne, čemu je 1382. dodao titulu kralja Dalmacije, Hrvatske i Primorja. U bici kod Bileće 1388. je potukao Turke, a njegova vojska pod vojvodom Vlatkom Vukovićem učestvovala je 1389. u Kosovskoj bici protiv Turaka. Bio je rodbinski vezan s Nemanjićima: unuk je Jelisavete, kćerke srpskog kralja Stefana Dragutina. Grb tog bosanskog i srpskog velmože – dva polja podijeljena kosom linijom, sa po tri ljiljana u svakom polju u obliku trougla i u pravoj liniji – muslimanska vlada u Sarajevu, koja je 1992. započela građanski rat protiv Srba u Bosni je, pokušavajući da nakalemi bilo kakav identitet, uzela kao uzorak za zastavu tzv. Republike Bosne i Hercegovine, što je tragikomičan istorijski paradoks. Posebno stoga što je ljiljan u srednjovjekovnoj evropskoj heraldici simbol Bogorodice. 

1801. – Nezadovoljni dvorski oficiri ubili ruskog cara Pavla Prvog Petroviča Romanova, koga je na prijestolu naslijedio sin Aleksandar Prvi. Poslije dolaska na vlast 1796, strahujući od ideja Francuske revolucije, zaveo je policijski režim i uveo Rusiju u “Drugu koaliciju” s Engleskom i Austrijom protiv Francuske. Poslao je rusku vojsku pod komandom generalisimusa Aleksandra Suvorova u Italiju i Švajcarsku i ona je 1798. i 1799. izvojevala više pobjeda nad francuskim trupama. Razočaran pasivnošću Engleske, izmirio se 1800. s “prvim konzulom” Francuske Napoleonom Bonapartom i prekinuo diplomatske odnose s Londonom. Čestim smjenjivanjem činovnika i ograničavanjem privilegija dvorjanima okrenuo je protiv sebe dvorske oficire, koji su organizovali zavjeru i ubili ga. 

1842. – Umro francuski pisac, oficir i diplomata Anri Stendal, začetnik velike epohe francuskog realizma i jedan od tvoraca realističkog i psihološkog romana. Izvrstan je hroničar, analitičar i kritičar francuskog društva iz vremena restauracije. Privlačile su ga jake ličnosti poput Napoleona, ali je bio republikanac iako je živio u vrijeme Prvog carstva, Restauracije i Julske monarhije. Oduševljeni pristalica Francuske revolucije, borio se protiv rojalista, jezuita i bogataša, kritikujući građanski moral. Na osnovu starih rukopisa pri kraju života je napisao nekoliko novela iz italijanske prošlosti. Ostavio je u rukopisu dnevnike i uspomene, dosta je pisao o slikarstvu i muzici. Djela: romani “Crveno i crno”, “Parmski kartuzijanski manastir”, “Lisjen Leven”, “Armansa”, studije “Rasin i Šekspir”, “Život Hajdnov”, “Istorija slikarstva u Italiji”, “Rim, Napulj i Firenca”. 

1861. – Grof Kamilo Benso di Kavur, borac za ujedinjenje Italije, postao prvi italijanski premijer. 

1862. – Umro ruski diplomata Karl Robert Vasiljevič Neselrode, ministar inostranih poslova Rusije od 1822. do 1856, koji je provodio reakcionarnu politiku Svete alijanse, osnovane poslije Bečkog kongresa 1815. Jačao je ruski uticaj na Balkanu i u spoljnoj politici je snažno podržavao reakcionarnog austrijskog kancelara Klemensa Meterniha. Odgovoran je za ulazak Rusije 1853. u Krimski rat protiv Otomanskog carstva, kojem su se potom pridružili Francuska, Velika Britanija i Sardinska kraljevina /Pijemont/, pa je poslije ruskog poraza 1856. podnio ostavku. 

1863. – Rođen srpski geolog Svetolik Radovanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor Univerziteta u Beogradu, prvi ministar privrede u Srbiji. Reformisao je srpsko rudarsko i šumarsko zakonodavstvo, a 1892. je s geologom Jovanom Žujovićem osnovao Srpsko geološko društvo. Kao ministar je donio prva pravila rudarsko-bratinske kase za osiguranje rudara, ustanovio nedeljno-praznične škole za šegrte i izdao prvi godišnjak Rudarskog odjeljenja Ministarstva privrede. Djela: “Uvod u geologiju istočne Srbije”, “O trusu”, “Podzemne vode”, “Lijas kod Rgotine”, “Lijas kod Dobre”, “Crnajka s naročitim obzirom na njen Doger”, “Donjolijaska fauna sa Vrške čuke”, “Kelovej kod Vrške čuke”, “O velikom šarijažu u istočnoj Srbiji”. 

1881. – Rođen francuski pisac Rože Marten di Gar, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1937. Vjerno je naslikao francusko građansko društvo na početku 20. vijeka. Djela: romani “Žan Boroa”, “Porodica Tibo” /11 knjiga, objavljenih između 1922. i 1940/, komedija “Testament čiča-Lelea”, crtice iz seljačkog života “Stara Francuska”. 

1887. – Rođen francuski slikar španskog porijekla Hose Viktorijano Gonsales, poznat kao Huan Gris, pionir stila poznatog kao sintetički kubizam. U početku je stvarao pod uticajem zemljaka Pabla Pikasa, a kasnije je našao originalan izraz u kolažima i sažimanju formi, na granici apstrakcije.

1900. – Rođen njemački filozof Erih From, koji je, oživljavajući humanističku tradiciju marksizma, pokušao da je primijeni na sociološko-psihološke probleme. Kritički je tumačio Zigmunda Frojda i analizirao uzroke ljudskog samootuđenja. Emigrirao je iz Njemačke pred nacizmom. Djela: “Bjekstvo od slobode”, “Čovjek za sebe”, “Zdravo društvo”, “Vještina voljeti”, “Zen-budizam i psihoanaliza”, “Anatomija ljudske destruktivnosti”, “Misija Zigmunda Frojda”, “Marksova koncepcija čovjeka”, “Čovjekovo srce”, “Bićete kao bogovi”. 

1903. – U demonstracijama oko 5.000 studenata, đaka i radnika protiv apsolutističkog režima srpskog kralja Aleksandra Obrenovića, koje su organizovali studenti-socijalisti Dimitrije Tucović i Triša Keclerović, u Beogradu u sukobu s policijom poginulo pet, a ranjeno šest ljudi. Uhapšeno je više od 120 demonstranta, protiv 27 podignuta je optužnica, a Tucović i Keclerović su morali da emigriraju.

1908. – Rođena američka filmska glumica Lusil Lesier, poznata kao Džoan Kraford, jedna od najvećih holivudskih zvijezda tridesetih godina 20. vijeka. Filmovi: “Mildred Pirs” /nagrada “Oskar”/, “Lice jedne žene”, “Humoreska”, “Prokletnici ne plaču”, “Strah”, “Nježna pjesma”, “Demonska žena”, “Šta se dogodilo Bebi Džejn”. 

1910. – Rođen japanski filmski režiser Akira Kurosava, koji je proslavio kinematografiju svoje zemlje, jedini režiser koji je dobio dva puta nagradu “Oskar” za najbolji inostrani film. Uspješno je spojio japansku tradiciju i kulturu s evropskim senzibilitetom, a kritičari su ga nazvali “teno /car/ japanske kinematografije”. Filmovi: “Rašomon”, “Sedam samuraja”, “Krvavi prijesto”, “Idiot”, “Živjeti”, “Na dnu”, “Dodeskaden”, “Dersu Uzala”, “Kagemuša”, “Ran”, “Madadajo”. 

1912. – Rođen njemački inženjer Verner fon Braun, konstruktor nacističkih raketnih projektila “fau-1” i “fau-2”, kojima je u Drugom svjetskom ratu bombardovana Velika Britanija. Poslije rata je emigrirao u SAD, gdje je rukovodio proizvodnjom raketnih projektila “Redstoun” i “Jupiter C”, kojim je 1958. lansiran prvi američki vještački satelit “Eksplorer-1”. 

1918. – Gigantski njemački top pod nazivom “velika Berta” u Prvom svjetskom ratu bombardovao Pariz s više od sto kilometara razdaljine.

1919. – Benito Musolini u Milanu osnovao Fašističku partiju. 

1921. – Rođen engleski vozač brzih automobila i čamaca Donald Malkolm Kembel, koji je 1964. postavio svjetski rekord u vožnji automobilom od 648,7 kilometara na čas. Poginuo je 1967. vozeći čamac “Plava ptica” s mlaznim motorom na jezeru Koniston u Velikoj Britaniji kad je pokušao da još jednom pomjeri granicu brzine. Čamac je dostigao brzinu novog svjetskog rekorda na vodi od 527,9 kilometara na čas, ali je rekorder to platio životom. 

1933. – Njemački Rajhstag usvojio Zakon o punomoći, kojim su kancelaru Adolfu Hitleru data diktatorska ovlašćenja do 1937, ali se pokazalo da je vremensko ograničenje diktature obmana, jer su ubrzo zbrisane sve demokratske tekovine. 

1942. – Počelo izbacivanje iz kuća Amerikanaca japanskog porijekla na zapadnoj obali SAD i njihovo prebacivanje u logore u koje su zatočeni tokom Drugog svjetskog rata. 

1945. – Američke i britanske trupe u Drugom svjetskom ratu prešle rijeku Rajnu i nastavile nadiranje u unutrašnjost Njemačke. 

1948. – Umro ruski filozof Nikolaj Aleksandrovič Berdjajev, mislilac hrišćanske inspiracije, jedan od najvećih filozofa 20. vijeka, čije su ideje ključ za razumijevanje duhovne situacije savremenog čovjeka. Za njega je ljudska ličnost kao duhovni entitet najviša vrijednost. U njenoj stvaralačkoj osnovi je apsolutna sloboda, koja proizlazi iz bezdana, podzemlja. Sadržaj te kreativne dimenzije jeste dijalektika Bogočovještva, misterija “rođenja Boga u čovjeku i čovjeka u Bogu”, a sama ličnost nije nešto gotovo, stabilno i dovršeno, jer je stalno pokreće kreativna energija, pri čemu se prepliću čovjek kao mikrokosmos i univerzalno kao makroantropos. Filozofski izraz je oblikovao u atmosferi usamljenosti, proročki zanesen elementima iracionalnih težnji, eshatoloških i mističkih želja, u uslovima sukoba s inertnim svijetom materije i zlih slutnji. Zbog stalne težnje za originalnošću postao je najpopularniji ruski filozof na Zapadu, mada je uvijek bio krajnje suzdržan prema zapadnim sistemima vrijednosti i načinu života. Rusiju pritisnutu boljševičkom diktaturom je krajnje nevoljno napustio 1922. i u Francuskoj je umro kao emigrant. Djela: “Hrišćanstvo i klasna borba”, “Smisao istorije”, “Filozofija slobode”, “Čovjek i mašina”, “Izvori i smisao ruskog komunizma”, “O ropstvu i slobodi čovjeka”. 

1950. – Stupila na snagu Konvencija o osnivanju Svjetske meteorološke organizacije i taj dan se obilježava kao Svjetski meteorološki dan. Svjetska meteorološka organizacija je osnovana radi lakšeg stvaranja svjetske mreže stanica za meteorološka osmatranja i održavanja sistema za brzu razmjenu informacija o vremenskim prilikama. 

1953. – Umro srpski vajar Đorđe Jovanović, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, profesor i direktor Umjetničke škole u Beogradu. Arhitekturu je studirao na Velikoj školi u Beogradu, a vajarstvo u Beču, Minhenu i Parizu. Izradio je biste i medalje mnogih državnika, vojskovođa, naučnika i umjetnika i više javnih spomenika: kosovskim junacima u Kruševcu, Milošu Obrenoviću u Požarevcu, Josifu Pančiću i vojvodi Živojinu Mišiću u Beogradu, Branku Radičeviću u Sremskim Karlovcima. 

1956. – Pakistan, prema novom ustavu, postao islamska republika. 

1966. – Kanterberijski nadbiskup u Rimu sastao s papom, što je poslije četiri vijeka bio prvi susret poglavara Anglikanske i Rimokatoličke crkve. 

1980. – U Zapadnoj Njemačkoj osnovana politička stranka “Zeleni pokret”, što je bio izraz svjetskog fenomena povećane brige i borbe za zaštitu čovjekove okoline.

1983. – Umro dr Barni Klark, prvi čovjek kojem je 112 dana ranije ugrađeno vještačko srce. 

1983. – Predsjednik SAD Ronald Regan saopštio plan za izgradnju novog sistema odbrane, zasnovanog na svemirskoj tehnologiji, kasnije poznatog po nazivu “zvjezdani ratovi”. 

1994. – Predsjednički kandidat vladajuće Revolucionarne institucionalne partije Meksika Luis Donaldo Kolosio ubijen na predizbornom mitingu u Tihuani. Godinu dana kasnije je, pod optužbom da je umiješan u atentat, uhapšen Raul Salinas, brat meksičkog predsjednika Karlosa Salinasa de Gortarija. 

1994. – U Sibiru se srušio ruski putnički avion “erbas A-310”, koji je letio u Hong Kong, a udes nije preživio niko od 75 putnika i članova posade. 

1996. – Li Teng Hui preuzeo dužnost predsjednika Tajvana, kao prvi demokratski izabrani lider tog kineskog ostrva. 

1998. – Ruski predsjednik Boris Jeljcin smijenio premijera Viktora Černomirdina i kompletnu njegovu vladu. 

1999. – Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević odbio zahtjev da prihvati strane trupe pod vođstvom NATO pakta na Kosovu i Metohiji, poslije čega je specijalni izaslanik SAD Ričard Holbruk odmah otputovao u sjedište NATO u Briselu. Generalni sekretar NATO-a je potom aktivirao naredbu o otpočinjanju vazdušnih udara, a Vlada SRJ je proglasila stanje neposredne ratne opasnosti. 

1999. – Premijer Rusije Jevgenij Primakov odustao od posjete SAD zbog prijetnji ove zemlje da će NATO pakt bombardovati Jugoslaviju. Primakov je naredio posadi aviona, u momentu kad je bio iznad Atlantskog okeana na putu ka Vašingtonu, da letjelicu vrati u Moskvu. 

1999. – U glavnom gradu Paragvaja Asunsionu atentator ubio potpredsjednika te južnoameričke zemlje Luisa Arganu.

2003. – U Zemunu srušen objekat u Šilerovoj ulici, nakon višednevnih pokušaja, čiji su vlasnici Dušan Spasojević – Šiptar i Mile Luković – Kum, predvodnici tzv. zemunskog klana, osumnjičenog za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića.

2003. – Slovenački birači se na referendumu pozitivno izjasnili o ulasku u EU i NATO.

2004. – Sud u Stokholmu osudio Mijaila Mijailovića /25/, ubicu švedskog ministra inostranih poslova Ane Lind, na doživotnu kaznu zatvora. 

2004. – Peking prekinuo razgovore o ljudskim pravima sa SAD.

2006. – Narodna skupština RS zaključila da tužbu BiH protiv Srbije i Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu treba povući, a sva otvorena pitanja rješavati dijalogom ovlašćenih predstavnika tri konstitutivna naroda.

Slične Objave

Vremeplov

 Danas je nedjelja, 22. mart, 81. dan 2015. Do kraja godine ima 284 dana. 

1312. – Vatikan raspustio francuski monaški viteški red Templara, osnovan u Palestini 1118. godine radi zaštite poklonika Hristovog groba i odbrane krstaške teritorije na istoku od muslimana. 

1599. – Rođen flamanski slikar Anton Van Dajk, istaknuti predstavnik Flamanske slikarske škole, na koga je snažno uticao Paul Rubens, u čijem je ateljeu u mladosti radio. Potom je otišao u Italiju, pa u Francusku, a u London je došao 1632. i postao dvorski slikar kralja Čarlsa Prvog i portretista engleskog visokog društva. Njegove religiozne kompozicije osrednje su vrijednosti, ali se proslavio portretima, koje odlikuje plemenitost izraza, suptilnost palete i ozbiljna psihološka analiza. 

1687. – Umro francuski kompozitor, violinista, dirigent, pjevač, glumac, scenograf i plesač italijanskog porijekla Žan Batist Lili, tvorac klasične francuske opere, s baletima, horovima, arijama i scenskim efektima. Bio je gospodar pariskog muzičkog života, neobična ličnost izuzetnog talenta, čvrste volje, tiranske prirode i dalekosežnog uticaja na razvoj muzike svoje druge otadžbine. U saradnji s komediografom Žanom Molijerom stvorio je novu dramsko-muzičku vrstu – komediju s pjevanjem i plesom. Pripisuje mu se prva upotreba palice za dirigovanje. Dok je početkom 1687. dirigovao “Te deum” za oporavak bolesnog kralja Luja Četrnaestog, ozlijedio se dugim dirigentskim štapom i rana se pretvorila u smrtonosnu gangrenu. Djela: opere “Tezej”, “Persej”, “Kadmis i Hermiona”, “Alsesta”, “Psiha”, “Amadis od Galije”, “Asmida”, Asis i Galateja”, “Prozefina”, “Feton”, komedije-baleti “Ženidba na silu”, “Žorž Dandin”, “Gospodin od Pursonjaka”, “Građanin-plemić”, crkvene kompozicije “Te deum”, “De profundis”, “Mizerere”. 

1794. – Kongres SAD usvojio zakon kojim je američkim brodovima zabranjen prevoz crnih robova iz Afrike u Ameriku. 

1797. – Rođen pruski kralj i njemački car Vilhelm Prvi Fridrih Ludvig, koji je pomagao kancelaru Otu fon Bizmarku da “krvlju i gvožđem” ujedini Njemačku. Na pruskom prijestolu bio je od 1861., a 1871. je postao prvi car novostvorenog Njemačkog carstva. Tokom njegove vladavine Nijemci su Danskoj oteli pokrajine Šlezvig i Holštajn u ratu 1864., porazili Austriju 1866., a u francusko-pruskom ratu 1871. otrgli Alzas i Lorenu od Francuske. Izdao je 1879. “Izuzetni zakon”, kojim je socijalistički pokret u Njemačkoj stavljen van zakona. 

1832. – Umro njemački pisac Johan Volfgang Gete, jedno od najvećih imena svjetske književnosti. Nekoliko godina poslije završenih studija prava u Stazburu preselio se u Vajmar, gdje je 28 godina bio upravnik pozorišta. Bio je obnovitelj lirike, drame, epa i romana, intenzivno se bavio filozofijom, prirodnim naukama, slikarstvom i državničkim poslovima u Vajmaru. Srbe je zadužio pisanjem o srpskoj narodnoj poeziji, kojom se oduševljavao, i prevodom više narodnih pjesama, uključujući “Hasanaginicu”. Ostavio je jednu od najvećih i najzanimljivijih zbirki pisama u istoriji književnosti. Djela: romani “Faust”, “Vilhelm Majster”, “Jadi mladog Vertera”, “Izbor po srodnosti”, drame “Gec od Birlinhema”, “Egmont”, “Ifigenija na Tauridi”, “Torkvato Taso”, tragedije “Klaviho”, “Vanbračna kći”, ep “Herman i Doroteja”, putopis “Putovanje po Italiji”, autobiografsko djelo “Iz mog života”, poezija “Marijenbadska elegija”, “Rimske elegije”, “Zapadno-istočni divan”, epigrami “Ksenije”, optičko djelo “Teorija boja”. 

1848. – Pobunjena Venecija proglasila nezavisnost od Austrije. 

1876. – Rođen srpski pisac Borisav Stanković, slikar prolaznosti života i ljudske tragike i dubok analitičar političkih i psiholoških procesa u srpskom društvu, uzdrmanom socijalnim suprotnostima. Pisao je o Vranju i jugu Srbije, raslojavanju i degeneraciji starih trgovačkih porodica, talasu promjena u gradskom životu, moralu žitelja rodnog grada i patrijarhalnoj atmosferi, potčinjenosti pojedinca svemoćnom sudu čaršije. Sjajan poznavalac ponora ljudske duše, naročito je rado slikao likove kojima potpuno gospodare strast i dert, dovodeći ih u žestok sukob s moralnim nazorima male sredine. Djela: knjige pripovijedaka “Iz starog jevanđelja”, “Stari dani”, drame “Koštana”, “Tašana”, roman “Nečista krv”, memoari “Pod okupacijom”. 

1895. – Pioniri filma braća Ogist i Luj Limijer u Parizu prvi put demonstrirali pokretne slike, upotrebivši celuloidnu traku. 

1910. – Rođen engleski pisac Nikolas Džon Tarni Monsara, najpoznatiji po romanu “Surovo more”, živoj slici zbivanja na malom brodu u vrijeme rata. Ostala djela: romani “Misli na sutra”, “Na prvi pogled”, “Priča o Ester Kostelo”, “Pleme koje je izgubilo vođu”, “Smit i Džons”. 

1913. – Rođen američki glumac srpskog porijekla Mladen Sekulović, poznat kao Karl Malden, koji se proslavio u filmovima Elije Kazana, s kojim je sarađivao i u pozorištu. Njegovo karakteristično lice omogućilo mu je da igra veoma različite uloge, od sveštenika do gangsterskog šefa, od rogonje do generala. Filmovi: “Bumerang”, “Tramvaj zvani želja” /nagrada “Oskar”/, “Poljubac smrti”, “Jednooki Džek”, “Paton”, “Sinsinati Kid”, “Nevada Smit”, “Suton”. 

1917. – SAD, poslije pobjede Februarske revolucije u Rusiji, prve priznale privremenu vladu Aleksandra Kerenskog. 

1919. – Prva međunarodna avionska linija uspostavljena između Pariza i Brisela. 

1933. – Rođen iranski državnik Abolhasan Bani Sadr, koji je 1980. izabran za prvog predsjednika Irana, poslije zbacivanja šaha Reze Pahlavija u islamskoj revoluciji. Zbog neslaganja sa politikom iranskih vjerskih vođa, 17 mjeseci pošto je postao šef države prinuđen je da ode u izbjeglištvo u Francusku. 

1945. – Egipat, Irak, Jordan, Liban i Sirija u Kairu osnovali Arapsku ligu. 

1979. – Britanskog ambasadora u Holandiji Ričarda Sajksa u Hagu ubili irski teroristi. 

1983. – Haim Hercog izabran za predsjednika Izraela. 

1992. – Na drugim višepartijskim izborima u Albaniji vlast osvojila Demokratska partija. 

1993. – U Bratuncu, uz crkveno opijelo i vojne počasti, sahranjeno 39 Srba iz sela Kravica, koje su muslimanske jedinice ubile 1993. na pravoslavni Božić. Osim predstavnika Vlade i Skupštine Republike Srpske, oproštaju je prisustvovao komandant mirovnih snaga u bivšoj BiH francuski general Filip Morion. 

2001. – Visoki predstavnik za BiH Volfgang Petrič upozorio Savjet bezbjednosti UN da se granice u jugoistočnoj Evropi ne smiju mijenjati i zatražio dalji pritisak na balkanske države da sarađuju sa Haškim tribunalom.

2001. – Savjet bezbjednosti UN jednoglasno usvojio Rezoluciju 1345 kojom se oštro osuđuje nasilje albanskih ekstremista u Makedoniji.

2004. – Parlamentarna skupština BiH usvojila Zakon o obavještajno-bezbjednosnoj agenciji koji predviđa spajanje postojećih obavještajnih službi entiteta.

2004. – U Mostaru izvršena primopredaja međunarodnog aerodroma Mostar, koji je iz nadležnosti SFOR-a prešao u nadležnost grada Mostara i Federalne direkcije za civilno vazduhoplovstvo. 

2004. – Duhovni vođa islamske organizacije Hamas šeik Ahmed Jasin ubijen u toku raketnog napada izraelskih vojnih helikoptera dok je izlazio iz džamije u Gaza Sitiju. 

2006. – Baskijska sepratistička organizacija ETA proglasila stalni prekid vatre.

– Danas je dan Svetih 40 velikomučenika u Sevastiji, poznat kao Mladenci. Taj dan Pravoslavna crkva praznuje u spomen na 40 rimskih vojnika-mladenaca koji su položili život za Isusa Hrista. U vrijeme kad je početkom četvrtog vijeka istočnim dijelom Rimskog carstva vladao car Valerije Likinije, koji je svim silama gušio hrišćanstvo, u maloazijskom gradu Sevastiji lokalni komandant Agrikola je pokušao da odvrati od hrišćanstva 40 vojnika, ali nije uspio, pa je obavijestio višu komandu. Ona je poslala izaslanika Lisija, koji je naredio je da ih bace u jezero koje se ledilo od hladnoće, a kad ih ni to nije odvratilo od Hrista, javno ih je spalio na lomači. Kasnije je taj dan postao slava mladih bračnih parova.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je subota, 21. mart, 80. dan 2015. Do kraja godine ima 285 dana.

1556. – Kanterberijski nadbiskup Tomas Krenmer spaljen na lomači kao jeretik u vrijeme rimokatoličke reakcije kraljice Meri Prve. Kao glavni zastupnik vjerske reformacije u Engleskoj uveo je liturgiju na engleskom jeziku i sastavio “Opšti molitvenik” na engleskom jeziku.

1685. – Rođen njemački kompozitor Johan Sebastijan Bah, jedan od najznačajnijih u istoriji muzike. Za života je više cijenjen kao orguljaš nego kao kompozitor i tek je Feliks Mendelson otkrio njegovu vrijednost kad je izveo “Muke po Mateji”. Bahov veliki opus – dijelom izgubljen, jer je poslije smrti 1750. pao u zaborav – osnova je razvitka muzičkih pravaca novijeg doba. Komponovao je više od 300 kantata, fuga, oratorijuma, preludijuma, fantazija, tokata, orkestarskih svita, djela za orgulje, klavir, čembalo, violinu, violončelo, klavikord, flautu. Doveo je do vrhunca barokni polifoni stil, usavršivši i produbivši sredstva muzičkog izraza, posebno kontrapunkt, harmoniju i instrumentaciju – njegovo stvaralaštvo je sinteza dotadašnjih dostignuća u vokalnoj i instrumentalnoj muzici. Ogromnom snagom i sugestivnošću evocirao je grandiozne dramske scene i intimne lirske doživljaje. Djela: duhovne kompozicije “Imao sam mnogo jada”, “Hristos je ležao u samrtnim mukama”, “Snažna tvrđava je naš Bog”, “Misa u ha molu”, “Božićni oratorijum”, “Magnifikat”, “Muke po Jovanu”, “Muke po Mateji”, svjetovne kompozicije “Kantata o kafi”, “Seljačka kantata”, “Francuske svite”, “Engleske svite”, “Dobro temperovani klavir”, “Italijanski koncert”, “Goldberg varijacije”, “Hromatska fantazija i fuga”, šest “Brandeburških koncerata”, “Umjetnost fuge”, “Trostruki koncert” za flautu, violinu i klavir.

1804. – Stupio na snagu Napoleonov kodeks, francuski krivični i građanski zakon, kojim je car Napoleon Prvi, tada “doživotni konzul”, reformisao pravosuđe.

1806. – Rođen meksički državnik Benito Pablo Huares, porijeklom iz seljačke indijanske porodice, koji je kao predsjednik od 1858. do 1865. i od 1867. do 1872. donio zakon o odvajanju crkve od države i proveo niz mjera značajnih za socijalni i ekonomski razvitak zemlje. Od 1858. je u trogodišnjem građanskom ratu predvodio borbu protiv reakcionarnih krugova koji su oborili zakonitu vladu. Tokom francuske intervencije od 1861. do 1867. predvodio je borbu za nezavisnost zemlje, okončanu porazom intervencionista i strijeljanjem njihovog eksponenta cara Maksimilijana Habsburškog.

1829. – Za vrijeme zemljotresa u Španiji poginulo 6.000 ljudi.

1831. – Austrijska vojska ušla u Italiju da bi pomogla reakcionarne režime italijanskih državica u gušenju narodnih ustanaka.

1839. – Rođen ruski kompozitor Modest Petrovič Musorgski, član kompozitorske grupe “Velika petorica”, predstavnik ruske nacionalne muzičke škole. Snažno, originalno i realistički je opisivao narod i ponirao psihološki duboko u likove protagonista. Djela: opere “Boris Godunov”, “Hovanščina”, “Soročinski sajam”, ciklus solo pjesama “Dječija soba”, klavirska kompozicija “Slike sa izložbe”, orkestarska kompozicija “Noć na golom brdu”.

1871. – Kancelar Oto fon Bizmark otvorio prvu sjednicu Rajhstaga /parlament/ novostvorenog Njemačkog carstva.

1884. – U Francuskoj legalizovani sindikati.

1917. – Boljševici uhapsili ruskog cara Nikolaja Drugog, šest dana nakon što su ga prinudili na abdikaciju. Car, svi članovi njegove porodice i posluga su, na osnovu naredbe vođe Oktobarske revolucije Vladimira Lenjina, likvidirani i potom iskasapljeni u Jekaterinburgu u julu 1918.

1918. – Posljednjom njemačkom ofanzivom u Prvom svjetskom ratu počela druga bitka na Somi.

1919. – Proglašena Sovjetska Mađarska Republika, stvorena bez krvoprolića. Premijer je postao socijalista Šandor Garbai, a komesar za spoljne poslove vođa komunista Bela Kun. Vlada je nacionalizovala industrijska, rudarska i saobraćajna preduzeća, banke i trgovinu, uvela osmočasovno radno vrijeme i druge socijalne mjere. Republika je pala 1. avgusta 1919, a glavnu ulogu u napadu su imali čehoslovački i rumunski vojnici.

1935. – Umro srpski geolog Vladimir K. Petković, član Srpske kraljevske akademije, osnivač Državnog geološkog instituta Jugoslavije, profesor i rektor Beogradskog univerziteta, najbolji poznavalac kredne formacije kod nas i tektonike istočne Srbije. Bio je i upravnik Geološkog zavoda Beogradskog univerziteta i urednik “Geoloških anala Balkanskog poluostrva”. Napisao je oko 70 radova, pretežno o stratigrafiji i tektonici Srbije. Djela: “Geologija istočne Srbije”, “O tektonskom sklopu istočne Srbije”, “Tercijer u Skopskoj ravnici”, “Tupižnica i njeno podnožje”, “Golt u Srbiji”, “O baremskom katu na Grebenu”, “Aptski kat u istočnoj Srbiji”.

1945. – Britanski avioni u Drugom svjetskom ratu bombardovali sjedište Gestapoa u Kopenhagenu, u kojem je poginulo više od 70 njemačkih nacista, ali su greškom pogodili i francusku školu, usmrtivši 86 djece i deset kaluđerica.

1952. – Kvame Nkrumah postao premijer Zlatne Obale, kao prvi Afrikanac južno od Sahare na položaju predsjednika Vlade.

1960. – Rođen brazilski automobilski as Ajrton Sena, trostruki prvak svijeta u “formuli 1” – 1988, 1990. i 1991. U Brazilu je imao status nacionalnog heroja i njegova pogibija u maju 1994. na stazi u Imoli, tokom trke za “Gran pri San Marina”, doživljena je kao nacionalna tragedija.

1960. – U južnoafričkom gradu Šarpvil policija rasističkog režima ubila 69 i ranila više od 180 crnih demonstranata koji su mirno protestovali protiv diskriminatorskih zakona. Pokolj je izazvao zgražanje svjetske javnosti, a 21. mart je proglašen međunarodnim Danom borbe protiv aparthejda.

1973. – Na vanrednom zasjedanju Savjeta bezbjednosti UN u Panami SAD su stavile veto na rezoluciju kojom je zahtijevano da Vašington vrati Panami suverenitet nad zonom Panamskog kanala.

1975. – LJevičarska diktatorska vlast vođe pučista u Etiopiji potpukovnika Mengistua Haile Marijama saopštila da je ukinuta 3.000 godina stara carevina.

1977. – Premijer Indije Indira Gandi dala ostavku pošto je na izborima izgubila mjesto u parlamentu.

1985. – Umro engleski pozorišni i filmski glumac Majkl Redgrejv, jedna od najvećih figura britanskog glumišta 20. vijeka. Posebno se isticao suptilnošću u karakterizaciji likova i izvrsno je vladao jezikom. Filmovi: “Gospođa koja nestaje”, “Smrt noći”, “Brauningova verzija”, “Važno je zvati se Ernest”, “Usamljenost trkača na duge staze”, “Juriš lake konjice”, “Demoni”.

1990. – Namibija /bivša Jugozapadna Afrika/ poslije 75 godina stekla nezavisnost od Južne Afrike.

1990. – U etničkim sukobima Rumuna i Mađara u rumunskom gradu Tirgu Mureš poginulo šest ljudi.

1991. – Pad saudijskog transportnog aviona u Kuvajtu nije preživio niko od 92 senegalska vojnika i šest saudijskih članova posade.

1997. – Predsjednici Rusije i SAD Boris Jeljcin i Bil Klinton na samitu u Helsinkiju saglasili se da smanje nuklearne arsenale dvije zemlje.

1998. – Umrla ruska balerina Galina Sergejevna Ulanova, vodeća balerina “Boljšoj teatra” poslije Drugog svjetskog rata. Debitovala je 1928. u “Kirov teatru”, odmah iskazavši raskošan talenat, poslije čega je ubrzo postala prvakinja “Boljšoj teatra”. Briljantno je tumačila vodeće role u baletima “Labudovo jezero”, “Uspavana ljepotica”, “Krcko Oraščić”, “Žizela”, “Pepeljuga”, “Romeo i Juluja”. Po okončanju igračke karijere postala je baletski pedagog u koreografskoj školi “Boljšoj teatra”. 

2001. – Članovi Ustavne komisije Narodne skupštine RS usaglasili amandman na Ustav RS, prema kojem je RS “entitet u BiH u kojoj vlast obavljaju konstitutivni narodi Srbi, Hrvati i Bošnjaci i ostali”. 

2003. – Članove Predsjedništva BiH – Mirka Šarovića, Dragana Čovića i Sulejmana Tihića u Vatikanu primio papa Jovan Pavle Drugi, kome su uručili zvaničan poziv da u junu posjeti BiH.

2007. – MUP Hrvatske raspisao međunarodnu potjernicu za penzionisanim generalom nekadašnje JNA Veljkom Kadijevićem. 

2008. – Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu formiralo predmet o trgovini organima Srba sa Kosova i Metohije nestalih tokom bombardovanja Srbije i nakon tih događaja.

2008. – Evropska plivačka federacija /LEN/ suspendovala najboljeg srpskog plivača i osvajača zlatne medalje u Ajndhovenu Milorada Čavića zbog nošenja majice sa natpisom “Kosovo je Srbija”.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je petak, 20. mart, 79. dan 2015. Do kraja godine ima 286 dana.

43. p. n. e. – Rođen rimski pisac Publije Ovidije Nazon, jedan od najvećih pjesnika ljubavne poezije u svjetskoj literaturi. Njegove pjesme su virtuozne i izuzetno muzikalne, a sam je govorio: “Čega god se taknem, postaje stih”. Car Oktavijan Avgust ga je devete godine nove ere prognao u Tomi – u provinciji Mezija na Crnom moru /sada grad Konstanca u Rumuniji/ zbog ljubavne veze s carevom razuzdanom kćerkom Julijom. Uprkos molbi za oproštaj u djelima “Tugovanke” u pet knjiga i “Pisma sa Ponta” u četiri knjige, umro je 17. godine nove ere, kao prognanik, u Tomiju, ali tačan datum njegove smrti nije poznat. Ostala djela: “Preobraženja” – prepjev 250 grčkih mitova u 15 knjiga sa 11.995 stihova u heksametrima, zbirka u tri knjige “LJubavi”, zbirka “Lijekovi od ljubavi”, zbirka “Legendarne ljubavnice” ili “Pisma”, didaktički ep u tri knjige “LJubavna tehnika”, zbirka etioloških elegija u šest knjiga “Praznični kalendar”, drama “Medeja” /izgubljena/. 

1413. – Umro engleski kralj Henri Četvrti, osnivač Lankasterske dinastije. Prijesto je prigrabio 1399, zbacivši brata od strica Ričarda Drugog, koji je 1400. pod misterioznim okolnostima umro u zatočeništvu u zamku Pontefrakt. Tokom vladavine ugušio je jake pobune Velšana i Ričardovih pristalica, ali je cijena tih ratova bilo teško oporezivanje podanika i iscrpljujuća borba s parlamentom za kontrolu kraljevske blagajne. Posljednje godine vladavine obilježila je njegova teška bolest i oštre frakcijske borbe u vrhu vlasti. 

1727. – Umro engleski fizičar, matematičar i astronom Isak Njutn, koji je otkrio gravitaciju, odnosno opšti zakon privlačenja masa, čime je počela nova epoha u mehanici, nebeskoj mehanici i astronomiji. Od 1703. do smrti bio je predsjednik Kraljevskog društva u Londonu. Nezavisno od Gotfrida Lajbnica otkrio je diferencijalni i integralni račun. Postavio je temelje klasične fizike i otkrio neke zakonitosti u optici. Objasnio je padanje i kretanje tijela, kretanje Mjeseca oko Zemlje i planeta oko Sunca, kretanje kometa, plimu i oseku. Otkrio je zakon inercije, nezavisnosti dejstva sile i akcije i reakcije i izveo ostale teoreme mehanike. U matematici je pronašao i metodu interpolacije, uopštio binom i našao binomni beskonačni red, metodu približnog određivanja vrijednosti nula funkcije, klasifikovao oko 80 aglebarskih stepena. Konstruisao je prvi teleskop s konkavnim ogledalom. Njemu u čast znakom “N” obilježava se sila.

1815. – Francuski car Napoleon Prvi vratio se trijumfalno u Pariz iz progonstva sa sredozemnog ostrva Elba. Poslije “vladavine sto dana” u bici kod Vaterloa u junu 1815. porazile su ga sile antifrancuske koalicije i doživotno je prognan na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu. 

1828. – Rođen norveški pisac Henrik Ibzen, jedan od najvećih svjetskih dramskih pisaca, bespoštedan kritičar građanskog društva. Mnogo je putovao po Evropi, izučavajući dramaturgiju i pišući drame. Poslije 20 godina se vratio u Norvešku i postao upravnik nacionalnog pozorišta u Oslu. Istraživao je problem krivice i ispaštanja, sukob htijenja i stvarnosti, gušenje istine, pogađajući bit građanskog društva koje počiva na lažima. Djela: drame “Pretendenti na prijesto”, “Brand”, “Perom Gintom”, “Savez mladih”, “Stubovi društva”, “Lutkin dom”, “Aveti”, “Narodni neprijatelj”, “Divlja patka”, “Rosmersholm”, “Gospođa s mora”, “Heda Gabler”, “Graditelj Sulnes”, “Mali Ejulf”, “Jun Gabrijel Borkman”, “Kad se mi mrtvi probudimo”, poezija “Pjesme”. 

1875. – Rođen korejski državnik Singman Ri, prvi predsjednik Južne Koreje, koji je poslije podjele korejskog poluostrva, kao vođa Liberalne partije 1949. postao šef države. Sa vlasti se povukao 1960. pod pritiskom studentskih protesta širom zemlje zbog izbornih prevara. 

1890. – Rođen italijanski pjevač Benjamino Đilji, jedan od najvećih operskih tenora 20. vijeka. Više od 40 godina blistavo je tumačio šezdesetak rola, posebno u operama italijanskih i francuskih kompozitora. Igrao je i u nizu filmova. 

1894. – Umro mađarski revolucionar Lajoš Košut, vođa Mađarske revolucije 1848, nepomirljiv protivnik feudalno-apsolutističkog režima Habsburške monarhije. Poslije upada hrvatskih snaga bana Josipa Jelačića u Mađarsku u septembru 1848. organizovao je Komitet za odbranu otadžbine, potukao Hrvate i krenuo na Beč da bi se obračunao s Habsburzima, ali su mađarski reakcionarni oficiri osujetili plan. Narodna skupština je u aprilu 1849. proglasila nezavisnost zemlje i svrgavanje monarhije, a u maju ga je izabrala za prvog premijera slobodne Mađarske. Republika je brzo podlegla spoljnim vojnim napadima, čemu je i sama doprinijela, jer je bila neodlučna prema reakcionarnim oficirima koji su sabotirali borbu i podsticala je ostrašćeni nacionalizam, odbivši time druge narode. Emigrirao je u avgustu 1849. u Italiju i u Torinu je ostao do smrti. 

1908. – Rođen engleski pozorišni i filmski glumac Majkl Redgrejv, jedna od najvećih figura britanskog glumišta 20. vijeka. Posebno se isticao suptilnošću u karakterizaciji likova i izvrsno je vladao jezikom. Filmovi: “Gospođa koja nestaje”, “Smrt noći”, “Brauningova verzija”, “Važno je zvati se Ernest”, “Usamljenost trkača na duge staze”, “Juriš lake konjice”, “Demoni”. 

1915. – Rođen ruski klavirista njemačkog porijekla Svjatoslav Teofilovič Rihter, najznačajniji pijanista 20. vijeka, prema mišljenju pojedinih muzičkih kritičarima – i najveći pijanista u istoriji muzike. Originalno je tumačio kompozicije različitih epoha, interpretirajući ih savršenom tehnikom, što je oduševljavalo koncertnu publiku širom svijeta. 

1929. – Umro francuski maršal Ferdinan Foš, koji je u Prvom svjetskom ratu komandovao ključnim bitkama protiv Nijemaca na Zapadnom frontu. U njegovom komandnom vagonu u Kompijenju kod Pariza Njemačka je u novembru 1918. potpisala kapitulaciju. 

1933. – Njemački nacisti u Dahauu otvorili prvi koncentracioni logor. 

1945. – U Drugom svjetskom ratu počele završne operacije za oslobađanje Jugoslavije, za šta je odlučujući bio proboj Sremskog fronta tri sedmice kasnije. 

1956. – Francuska priznala nezavisnost Tunisa, s Habibom Burgibom kao prvim predsjednikom. 

1972. – U lavini na planini Fuđi u Japanu poginulo 19 alpinista. 

1991. – Kaleda Zija izabrana za premijera Bangladeša, u prvom mirnom demokratskom prenosu vlasti od nastanka te zemlje 1971. 

1994. – Tunis dobio prvi višepartijski parlament.

1995. – U građanskom ratu u BiH vojska pod kontrolom Izetbegovićeve vlasti u Sarajevu pokrenula snažnu ofanzivu na Vojsku Republike Srpske na Majevici i Vlašiću, 40 dana prije isteka četvoromjesečnog primirja, zaključenog uz posredovanje bivšeg predsjednika SAD Džimija Kartera.

1995. – U Irak upalo 35.000 turskih vojnika u operaciji protiv kurdskih pobunjenika. 

1995. – U napadu nervnim gasom japanske vjerske sekte AUM Šinrikjo u tokijskoj podzemnoj željeznici usmrćeno 12 ljudi, a više od 5.500 povrijeđeno. 

1999. – Četiri dana prije početka agresije NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju s Kosova i Metohije povuklo se svih 1.380 verifikatora OEBS-a. 

2001. – Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira osudio i odbio “neustavnu i nelegalnu deklaraciju o tzv. hrvatskoj samoupravi” i dao punu podršku ustavima BiH i njenim entitetima kao i najvišim institucijama BiH. 

2007. – Italijanska policija uhapsila 200 pripadnika napuljske mafije “La kamora”.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je četvrtak, 19. mart, 78. dan 2015. Do kraja godine ima 287 dana.

1519. – Rođen francuski kralj Anri Drugi, otac trojice kraljeva – Fransoe Drugog, Šarla Devetog i Anrija Trećeg. Tokom vladavine od 1547. do smrti 1559, kao zagriženi rimokatolik, uz podršku supruge Katarine de Mediči, otpočeo je sistematsko proganjanje hugenota, što je 1562. izazvalo vjerske ratove koji su 36 godina potresali Francusku.

1563. – Mirom u Amboazu završen prvi vjerski rat u Francuskoj i hugenoti su dobili ograničenu slobodu ispovijedanja religije.

1629. – Rođen ruski car Aleksej Mihajlovič Romanov, otac Petra Velikog, koji je tokom vladavine od 1645. do 1676. ugušio pobune kmetova i gradskog stanovništva i pobunu donskih kozaka pod Stepanom Razinom. Podržao je ustanak ruskih kozaka u Ukrajini koji je protiv Poljaka predvodio zaporoški hetman Bogdan Hmeljnicki i potom je u ratu od 1654. do 1667. potukao poljsku vojsku i pripojio Ukrajinu do rijeke Dnjepar, uključujući grad Kijev. Učvrstio je centralnu vlast, pripojio istočne djelove Sibira i razvio trgovinu s Kinom, Persijom i evropskim zemljama.

1812. – Španski parlament u Kadisu usvojio liberalni ustav, koji je postao ideal slobodoumnih težnji južnoromanskih naroda. Poslije povratka na prijesto 1813. kralj Ferdinand Sedmi je ukinuo ustav i obnovio feudalno-apsolutistički poredak, ali ga je poslije izbijanja ustanka, 1820. godine, pod pritiskom ustanika vratio na snagu.

1813. – Rođen škotski ljekar, misionar i istraživač Afrike Dejvid Livingsto, koji je 1855. otkrio Viktorijine vodopade. Prvi je istraživao pustinju Kalahari, basen rijeke Zambezi, jezero Njasu i druga jezera i izvorište rijeke Kongo. Više od 30 godina je proveo u Africi. Kao najveći britanski istraživač Afrike, sahranjen je u Vestminsterskoj katedrali u Londonu. 

1821. – Rođen engleski istraživač, pisac, prevodilac i diplomata Ričard Barton, prvi Evropljanin koji je, predvodeći ekspediciju s Džonom Spikom, 1858. vidio jezero Tanganjika u Africi. Bio je u vojnoj službi u Indiji i britanski konzul u Brazilu, Siriji i Italiji. Kao izuzetan poliglota dosta je prevodio, uključujući vrsne prevode arapskih priča “Hiljadu i jedna noć” u 16 tomova, “Mirisni vrt šeika Nefzauija” i “Kama sutru”. Napisao je više od 50 putopisnih knjiga o različitim dijelovima svijeta, mahom egzotičnim, ispoljivši ogromnu erudiciju i nesputanu fantaziju. Djela: “Sind i rase koje nastanjuju dolinu Inda”, “Sokolarstvo u dolini Inda”, “Hodočašće u Medinu i Meku”, “Prvi koraci Istočnom Afrikom”.

1849. – Rođen njemački admiral Alfred fon Tirpic, koji je kao ministar mornarice od 1897. do 1916. odlučujuće doprinio izgradnji moćne ratne flote Njemačke. Ratnu mornaricu je gradio radi obračuna s Velikom Britanijom, uz snažnu podršku cara Vilhelma Drugog, i u Prvom svjetskom ratu je izazvao neograničeni podmornički rat, uključujući potapanje trgovačkih brodova. Napisao je memoare “Sjećanja”. 

1872. – Rođen ruski baletski koreograf Sergej Pavlovič Đagiljev, jedan od najvećih u istoriji baleta, osnivač čuvene grupe “Ruski balet”, koja je s izuzetnim uspjehom nastupala od 1909. do 1929. Okupio je sjajne baletske igrače, kompozitore i slikare, a briljatno izvedeni baleti pod njegovim rukovodstvom, poput “Žar-ptice”, “Petruške”, “Popodneva jednog fauna”, “Posvećenja proljeća”, “Trorogog šešira” – vrhunac su baletske umjetnosti.

1900. – Rođen francuski nuklearni fizičar i hemičar Žan Frederik Žolio, poznat kao Žan Frederik Žolio Kiri, koji je sa suprugom Irenom – kćerkom nobelovaca Pjera i Marije Kiri – 1935. podijelio Nobelovu nagradu za hemiju. Prvi su stvorili vještačke radioaktivne supstance: nuklide fosfora, azota, silicijuma. Eksperimentalno su dokazali da se svjetlost može preobratiti u čestice. Od 1946. je rukovodio Komesarijatom za atomsku energiju i pod njegovim rukovodstvom je 1948. konstruisan prvi francuski atomski reaktor. 

1906. – Rođen njemački ratni zločinac Adolf Ajhman, glavni izvršilac zamisli Adolfa Hitlera o “konačnom rješenju” jevrejskog pitanja u vrijeme Drugog svjetskog rata. U sudskom procesu u Izraelu je utvrđeno da je tokom nacističke strahovlade u Evropi rukovodio zločinačkom mašinerijom koja je poslala u smrt šest miliona ljudi, većinom Jevreja, izrečena mu je smrtna presuda i 1962. je obješen.

1917. – Sile Antante su u Prvom svjetskom ratu provele pomorsku blokadu Grčke i tako pokrenule proces političkih borbi koje su tu zemlju dovele u njihov ratni savez, zbog čega je progermanski orijentisan kralj Konstantin Prvi 1917. abdicirao u korist sina Aleksandra.

1920. – SAD su odbile da potpišu Versajski ugovor poslije Prvog svjetskog rata i priključe se Društvu naroda zbog bojazni od uvlačenja u rat u slučaju napada na neku članicu Društva.

1930. – Umro engleski državnik Artur Džejms Balfur, premijer Velike Britanije od 1902. do 1906. Kao državni sekretar za Irsku od 1887. do 1892. je stekao nadimak “Krvavi Balfur” zbog načina na koji je gušio irski pokret za nezavisnost, a kao šef diplomatije objavio je 1917. plan o stvaranju nacionalne države Jevreja u Palestini.

1933. – Rođen američki pisac Filip Rot, duhovit i provokativni slikar običaja i psihologije druge generacije američkih Jevreja i jevrejsko-nejevrejskih odnosa. Djela: romani “Grudi”, “Naša banda”, “Prepuštanje”, “Portnojeva boljka”, “Veliki američki roman”, “Profesor želje”, “Kad je bila dobra”, “Moj život muškarca”, “Oslobođeni Cukerman”, zbirka priča “Zbogom, Kolumbus”, eseji “Čitajući sebe i druge”. 

1945. – Vlada Velike Britanije priznala vladu Demokratske Federativne Jugoslavije, na čijem čelu je bio Josip Broz. 

1950. – Umro američki pisac Edgar Rajs Barouz, poznat po seriji popularnih pustolovnih romana o Tarzanu.

1970. – Prvi put od postanka Zapadne i Istočne Njemačke u Erfurtu su se susreli šefovi vlada tih zemalja Vili Brant i Vili Štof.

1971. – Najmanje 160 ljudi poginulo prilikom iznenadnog klizanja zemlje sjeverno od brazilskog grada Sao Paolo.

1977. – U predsjedničkoj rezidenciji u Brazavilu ubijen predsjednik Konga Marijen Nguabi, za šta je optužen i potom pogubljen bivši šef države Alfons Masamba Deba. Vlast je preuzela vojna hunta, a za predsjednika je u aprilu 1977. proglašen pukovnik Joakim Jombi Opango.

1978. – Nastojeći da spriječi upade arapskih terorista, izraelska armija je okupirala veći dio juga Libana.

1993. – U Narodnoj biblioteci Srbije osnovana “Zadudžbina Desanke Maksimović”, nekoliko nedjelja poslije smrti pjesnikinje, s ciljem da pomaže objavljivanje i prevođenje na strane jezike njenih djela i da podstiče pjesničko stvaralaštvo.

1994. – Od eksplozije bombe, podmetnute u podzemnu željeznicu u glavnom gradu Azerbejdždana Bakuu, poginulo je 12 i ranjeno više od 50 ljudi. 

1994. – Trupe vlade u Pnom Penu zauzele grad Pailin na istoku Kambodže, glavno uporište maoističkog gerilskog pokreta Crvenih Kmera.

1996. – Sarajevsko naselje Grbavica prešlo pod kontrolu Federacije BiH na osnovu Dejtonskog sporazuma. I Grbavicu su, kao prethodno ostale srpske dijelove grada, napustili gotovo svi Srbi, noseći i grobove svojih najbližih.

1996. – U glavnom gradu Filipina Manili u požaru u jednoj diskoteci poginulo najmanje 150 ljudi.

1997. – Umro američki slikar holandskog porijekla Vilem de Kuning, utemeljivač apstraktnog ekspresionizma, koji je četrdesetih godina 20. vijeka preobrazio slikarstvo u SAD. Njegove slike rastresite građe i nemirne linije, u kojima je istraživao nagonsku, plahovitu, pa i brutalnu ljudsku prirodu, snažan su protest protiv ledenog, bezličnog svijeta otuđene tehničke civilizacije. 

1999. – Od eksplozije bombe, koju su islamski čečenski teroristi aktivirali na pijaci u južnom ruskom gradu Vladikavkaz, poginulo je više od 50 ljudi.

1999. – Poslije garancija saudijskog kralja Fahda i južnoafričkog predsjednika Nelsona Mandele o poštenom suđenju Libija se saglasila da škotskom pravosuđu do 6. aprila 1999. preda dvojicu Libijaca osumnjičenih da su u decembru 1988. izazvali eksploziju američkog putničkog aviona “boing 747” iznad Lokerbija u Škotskoj kada je poginulo 270 ljudi. 

2007. – Poginulo 106 rudara od eksplozije metana u rudniku “Uljanovskaja” u Sibiru.

Slične Objave

Vremeplov

1584. – Umro ruski car Ivan Grozni, prvi car Rusije, koji je radi stvaranja jake centralizovane države jačao carsko samodržavlje i suzbijao samovolju boljara. Reforme je sprovodio grubo, zbog čega je dobio nadimak “Grozni”. Podigao je 1553. prvu štampariju u Rusiji, a 1584. je radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom izgradio grad Arhangelsk na ušću Sjeverne Dvine u Bijelo more. Potukao je Mongole i osvojio Kazan 1552. i Astrahan 1556, tako da je Rusija ovladala cijelim vodenim putem Volge, a potom je pripojio Sibir.

1745. – Umro engleski državnik Robert Volpol, prvi britanski premijer. Predsjednik vlade bio je od 1721. do 1742, najduže u istoriji Velike Britanije.

1780. – Rođen srpski knez Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka, knez Srbije od 1815. do 1839. i od 1958. do smrti 1860, koji je postavio temelj nezavisnosti Srbije. Borio se i u Prvom srpskom ustanku, ali se 1813. predao Turcima poslije propasti ustanka i pomogao im da umire Hadži-Prodanovu bunu 1814, da bi 1815. u Takovu digao ustanak u kojem je potukao Turke. Sporazumom s Marašli Ali-pašom dobio je za Srbiju ograničenu autonomiju. Potom je, vješto koristeći nesporazume Rusije i Otomanskog carstva, izdejstvovao sultanovo i međunarodno priznanje, što je krunisano hatišerifom iz 1830, kojim je Srbiji priznata unutrašnja samouprava, a Milošu nasljednost kneževskog dostojanstva. Pod pritiskom Miletine bune, na Sretenje 1835. godine izdao je slobodouman ustav, kojem su se usprotivile Rusija, Otomansko carstvo i Austrija, pa ga je ubrzo ukinuo. Bio je primoran da se 1839. povuče s vlasti u korist sina Mihaila, a na prijesto ga je vratila Svetoandrejska skupština 1858. 

1837. – Rođen američki državnik Stiven Grover Klivlend, predsjednik SAD od 1885. do 1889. i od 1893. do 1897. Lična čestitost i nezavisnost učinila ga je neprijateljem moćne njujorške organizacije “Tamani hol” – ogrezle u korupciji i podmićivanju – u okviru njegove Demokratske stranke. Tokom prvog predsjedničkog mandata nastojao je da iskoreni korupciju i smanji previsoku carinsku zaštitu, a drugi mandat je obilježila finansijska kriza i radnički nemiri.

1842. – Rođen francuski pisac Stefan Malarme, preteča simbolista, čije se pjesme odlikuju sugestivnom muzikalnošću stihova. Znatno je uticao na francusku poeziju. Djela: “Popodne jednog fauna”, “Pjesme i proza”.

1844. – Rođen ruski kompozitor i dirigent Nikolaj Andrejevič Rimski – Korsakov, član kompozitorske grupe “Velika petorica”, čije djelo odlikuju raskošne orkestarske boje, briljantna instrumentacija i virtuozna orkestracija. Oslanjao se na muzičke motive ruskog i azijskih naroda. Veoma je značajan i kao muzički pedagog: među njegovim učenicima su bili i Igor Stravinski i Sergej Prokofjev. Napisao je “Principe orkestracije”, standardni priručnik na svim muzičkim akademijama u svijetu. Djela: opere “Sadko”, “Zlatni pjetao”, “Snjeguročka”, “Carska nevjesta”, simfonijske kompozicije “Fantazija na srpske teme”, “Šeherezada”, “Španski kapričo”. 

1848. – U Milanu izbila pobuna protiv Austrije i austrijski feldmaršal Johan Jozef Radecki morao je da povuče trupe iz grada.

1858. – Rođen njemački inženjer Rudolf Dizel, koji je 1893. konstruisao prvi motor s unutrašnjim sagorijevanjem na principu samopaljenja. Motor je po njemu dobio ime.

1869. – Rođen britanski državnik Artur Nevil Čembrlen, vođa Konzervativne stranke i premijer Velike Britanije od 1937. do 1940. U uzaludnom naporu da izbjegne vojni sukob s Njemačkom, potpisao je krajem 1938. kapitulantski Minhenski pakt s vođom Trećeg rajha Adolfom Hitlerom, što je omogućilo nacistima da 1939. raskomadaju Čehoslovačku.

1871. – Radnici Pariza su počeli prvu proletersku revoluciju, poznatu kao Pariska komuna, čiji je neposredni povod bio francusko-pruski rat. Naoružani radnici, nazvani “komunari”, stvorili su Nacionalnu gardu, Centralni komitet kao vrhovno tijelo, raspisali izbore i proglasili komunu, koja je u krvi ugušena krajem maja 1871.

1913. – U Solunu ubijen grčki kralj danskog porijekla Đorđe Prvi, koji je vladao Grčkom od 1863.

1921. – Boljševici su vojskom u krvi ugušili pobunu u Kronštatu, glavnoj bazi ruske Baltičke flote. Mornari Flote i radnici u pomorskoj bazi u Kronštatu na ostrvu Kotlin u Finskom zalivu, zapadno od Petrograda, započeli su krajem februara 1921. pobunu protiv boljševičke vlasti, zahtijevajući ekonomske reforme i okončanje boljševičke političke dominacije. Kronštatski mornari i radnici su 1917. snažno podržavali boljševike i bili jedan od najvećih oslonaca Oktobarske revolucije. 

1922. – Vođu indijskog pokreta za nezavisnost Mahatmu Gandija britanski kolonijalni sud je, zbog toga što je predvodio kampanju građanske neposlušnosti, osudio na šest godina robije.

1932. – Rođen američki pisac Džon Hojer Apdajk, ironičan ali sumoran posmatrač američkih naravi. Pisac snažnog introspektivnog dara, prividno banalnim temama svjedoči o moralnim situacijama modernog čoveka. Djela: romani “Bježi, zeko, bježi”, “Kentaur”, “Sajam u ubožnici”, “Na farmi”, “Parovi”, “Zeka se vraća”, “Oženi me”, “Državni udar”, “Zeka je bogat”, “Vještice iz Istvika”, zbirke priča “Ista vrata”, “Golubije perje”, “Muzička škola”, “Problemi”, “Muzeji i žene”. 

1936. – Rođen južnoafrički državnik Frederik Vilem de Klerk, koji je doprinio okončanju rasne diskriminacije. Kao predsjednik Južne Afrike početkom devedesetih godina 20. vijeka odlučujuće je uticao da režim aparthejda bude demontiran. 

1936. – Umro grčki državnik Elefterios Venizelos, osnivač Liberalne stranke i pet puta premijer od 1910. do 1933. Predvodio je borbu za oslobođenje Krita od Turaka i ujedinjenje tog grčkog ostrva u Mediteranu s maticom. Sklopio je Balkanski savez i ušao u Prvi balkanski rat protiv Turske 1912. i uspio je da ojača i proširi Grčku u dva balkanska i u Prvom svjetskom ratu. Kad su u Prvom svjetskom ratu Centralne sile ponudile Grčkoj teritorijalne ustupke, pod uslovom da prekrši sporazum o savezništvu sa Srbijom i ratuje protiv nje, ponudu je odbio, rekavši: “Grčka je veoma mala zemlja da bi učinila jedan tako nečastan gest”. Kao premijer je reformisao radničko i agrarno zakonodavstvo i reorganizovao kopnenu armiju i ratnu mornaricu. U proljeće 1935. je pokušao da revolucijom omete obnovu monarhije, ali nije uspio i morao je da emigrira u Francusku, gdje je umro. 

1938. – Meksički predsjednik Lasaro Kardenas nacionalizovao sve privatne naftne kompanije – mahom strane – i formirao državni naftni monopol “Pemeks”.

1946. – Francuska Gijana, Martinik i Gvadelupa dobile su status prekomorskih departmana i postale integralni dio Francuske. 

1948. – SSSR iz tadašnje Jugoslavije opozvao vojne stručnjake pod izgovorom da su “okruženi neprijateljstvom”, a sutradan i civilne, pokušavajući da se jugoslovensko rukovodstvo pritiskom natjera da prihvati kurs koji je nametao Informbiro, odnosno Moskva.

1956. – Umro je srpski pravoslavni teolog i besjednik Nikolaj Velimirović, episkop žički i ohridski od 1919. do 1944. Po završetku studija teologije u Švajcarskoj doktorirao je teologiju na univerzitetu u Bernu, poslije čega je diplomirao filozofiju na engleskom univerzitetu u Oksfordu i doktorirao u Ženevi. Po povratku u Srbiju postao je predavač na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu, 1909. se zamonašio, a potom je završio Duhovnu akademiju u Petrogradu. Između dva svjetska rata osnovao je Pravoslavnu narodnu hrišćansku zajednicu, poznatu kao Bogomoljački pokret, da bi zaštitio narod od agresivne sektaške propagande. Nijemci mu nisu oprostili ulogu u obaranju Trojnog pakta krajem marta 1941, pa su ga u Drugom svjetskom ratu, čim su okupirali Jugoslaviju, konfinirali u manastir LJubostinja, potom u manastir Vojlovica. S patrijarhom Gavrilom 1944. je zatočen u logor Dahau. Umro je u emigraciji u ruskom manastiru Svetog Tihona u Saut Kananu u Pensilvaniji, a sahranjen je na srpskom narodnom groblju pored manastira Svetog Save u Libertvilu. Mošti su mu prenesene u zavičaj 1991. Djela: “Religija Njegoševa”, “Besede pod gorom”, “Iznad greha i smrti”, “Duša Srbije”, “Srbija u svetlosti i mraku”… 

1962. – Potpisan sporazum o prekidu vatre u Alžiru, čime je okončan osmogodišnji rat za nezavisnost te francuske kolonije.

1965. – Sovjetski kosmonaut Aleksej Leonov izašao iz vasionskog broda “Vashod 2” i postao prvi čovjek koji je “šetao” kosmosom. 

1965. – Umro bivši egipatski kralj Faruk Prvi, posljednji monarh Egipta. Na prijesto je stupio 1936, ali je njegov vladarski autoritet podlokala nesposobnost da spriječi britansko uplitanje u unutrašnja pitanja Egipta i vojni poraz u prvom arapsko-izraelskom ratu 1948. S vlasti su ga 1952. zbacili pobunjeni oficiri, poslije čega je prinuđen da ode u izbjeglištvo i umro je u Rimu.

1969. – Predsjednik SAD Ričard Nikson izdao tajnu naredbu o bombardovanju Kambodže.

1970. – Proamerički general Lon Nol izveo državni udar u Kambodži dok je šef države princ Norodom Sihanuk bio u posjeti Moskvi. 

1975. – Parlament Tunisa proglasio Habiba Burgibu doživotnim šefom države. 

1980. – Umro njemački filozof Erih From, koji je, oživljavajući humanističku tradiciju marksizma, pokušao da je primijeni na sociološko-psihološke probleme. Kritički je tumačio Sigmunda Frojda i analizirao uzroke ljudskog samootuđenja. Emigrirao je iz Njemačke pred nacizmom. Djela: “Bjekstvo od slobode”, “Čovjek za sebe”, “Zdravo društvo”, “Vještina voljeti”, “Zen-budizam i psihoanaliza”, “Anatomija ljudske destruktivnosti”, “Misija Zigmunda Frojda”, “Marksova koncepcija čovjeka”, “Čovjekovo srce”, “Bićete kao bogovi”. 

1983. – Umro bivši italijanski kralj Umberto Drugi, posljednji monarh Italije, koji je na prijestolu proveo samo mjesec dana. Postao je kralj u maju 1946, poslije abdikacije oca Vitorija Emanuela Trećeg, ali je i sam abdicirao u junu 1946, jer su Italijani referendumom odabrali republiku, poslije čega je morao da emigrira i umro je u Švajcarskoj.

1994. – Vlada pod kontrolom Alije Izetbegovića u Sarajevu i Hrvatska su u Vašingtonu u prisustvu predsjednika SAD Bila Klintona potpisale sporazum o muslimansko-hrvatskoj federaciji u BiH, koja je kasnije, Dejtonskim sporazumom, postala jedan od dva entiteta u bivšoj jugoslovenskoj republici BiH.

1997. – Izraelci su počeli izgradnju jevrejskog naselja Har Homa u istočnom Jerusalimu, što je izazvalo ogorčene proteste Palestinaca.

1999. – Šiptarski predstavnici su poslije fingiranih pregovora potpisali u Parizu papir koji su SAD i njeni NATO saveznici nazvali “međunarodnim mirovnim sporazumom”, prema kojem je cijela Jugoslavija trebalo da potpadne pod okupaciju trupa NATO pakta. Jugoslovenska delegacija odbila je da stavi potpis, što je učinio i predstavnik Rusije u svojstvu svjedoka. Šest dana kasnije otpočela je agresija NATO pakta na Jugoslaviju. 

2004. – Haški tribunal izrekao kaznu od sedam godina zatvora penzionisanom admiralu JNA Miodragu Jokiću, koji je priznao krivicu za napad na Dubrovnik.

2006. – Na predsjedničkim izborima u Bjelorusiji Aleksandar Lukašenko osvojio treći mandat.

Slične Objave

Vremeplov

37. – Umro rimski car Tiberije Klaudije Neron Cezar Avgust, posinak Oktavijana Avgusta, koji je tokom vladavine od 14. godine n.e. osigurao granice Rimskog carstva bez novih osvajanja, popravio finansije i administraciju, posebno u provincijama. Prethodno se proslavio u vojnim pohodima u Germaniji, Panoniji i Dalmaciji. Pod starost je proglasio zakon “De majestate” /Uvreda veličanstva/ i vladao sve okrutnije, 26. se povukao na ostrvo Kapri, a u Rimu je njegov miljenik – prefekt pretorijanaca Elije Sejan zaveo krvav režim u carevo ime. Nastojeći da se dočepa prijestola, Sejan je ubio carevog sina Julija Druza, poslije čega je Tiberije naredio njegovo smaknuće. 

1521. – Portugalski moreplovac Ferdinad Magelan Fernao de Magaljaeš stigao na Filipine, gdje je zatim poginuo u sukobu s domorocima. Poslije tri godine plovidbe oko svijeta u Španiju se 1522. od pet brodova vratila samo “Viktorija” sa 18 članova posade. Putovanjem je dokazano da je Zemlja okrugla.

1534. – Engleska prekinula sve veze s Rimokatoličkom crkvom.

1736. – Umro italijanski kompozitor Đovani Batista Pergolezi, koji je komponovao u maniru napuljske bufo-opere, svježe, neposredne i vesele, sa životnim ličnostima, zanimljivim situacijama i melodikom bliskoj narodnoj. Djela: opera “Služavka gospodarica”, crkvena muzika “Stabat mater”.

1751. – Rođen američki državnik Džejms Medison, “otac američkog ustava”, predsjednik SAD od 1809. do 1817. S Aleksanderom Hamiltonom i Džonom Džejom je napisao “Federalističke spise” radi pridobijanja podrške za ratifikaciju ustava kojim je, umjesto konfederacije, uveo čvršću uniju federalnih država SAD.

1787. – Rođen njemački fizičar Georg Simon Om, koji je otkrio odnos struje elektromotorne sile i otpora u električnom kolu, nazvan po njemu Omov zakon. Dao je znatan doprinos akustici, optici kristala i matematici. Jedinica za mjerenje električnog otpora u međunarodnom sistemu mjera njemu u čast nazvana je “om”.

1851. – Španija zaključila konkordat sa Vatikanom, prema kojem je rimokatolička vjera postala jedina religija u državi, a crkva je stavila pod kontrolu obrazovanje i štampu.

1859. – Rođen ruski fizičar i elektroinženjer Aleksandar Stepanovič Popov, koji je pronašao i uspostavio prvu radio-telegrafsku vezu. Prije italijanskog pronalazača Giljelma Markonija konstruisao je prvi radio-prijemnik. 

1881. – U Beogradu osnovana Željezničko-saobraćajna škola, koja je imala dva odjeljenja sa po 50 učenika. Po završetku dvogodišnjeg školovanja učenici su upućivani na jednogodišnju praksu u Austriju ili Belgiju, gdje su polagali praktične i stručne ispite. Škola je prestala da radi 1884, a obnovljena je 1922. kao Državna željeznička saobraćajna škola.

1917. – Dan poslije abdikacije ruskog cara Nikolaja Drugog njegov brat veliki vojvoda Mihailo, pod pritiskom boljševika, odrekao se krune, čime je poslije tri vijeka okončana vladavina dinastije Romanov. Cara Nikolaja Drugog, sve članove njegove porodice i poslugu, boljševici su, na osnovu naredbe vođe Oktobarske revolucije Vladimira Lenjina, likvidirali i potom iskasapili u Jekaterinburgu u julu 1918.

1925. – Umro njemački bakteriolog August fon Vaserman, koji je 1906. uveo metodu pregleda krvi /Vasermanova reakcija/, pomoću koje je utvrđivano postojanje sifilisa. Proučavao je i strukturu ćelija, antitoksine, uzroke tuberkuloze i raka i bavio se izolacijom i identifikacijom zaraznih klica.

1930. – Umro španski general Migel Primo de Rivera i Orbaneha, profašistički vojni diktator Španije od septembra 1923. do januara 1930. Njegov režim je pokušao da ujedini Španiju geslom “Jedna zemlja, jedna vjera, jedna monarhija”, ali nije uspio da stvori prihvatljiv politički sistem, pa je podnio ostavku pod pritiskom armije, čiju je podršku izgubio.

1934. – U Rimu potpisan italijansko-mađarsko-austrijski “Dunavski blok”, kojim je podržana ekspanzionistička politika Italije naspram “Male antante” – Jugoslavije, Čehoslovačke i Rumunije.

1935. – Njemačka potpuno odbacila klauzule o razoružanju, predviđene Versajskim ugovorom kojim je okončan Prvi svjetski rat.

1939. – Slovačka, dan pošto su trupe nacističke Njemačke okupirale Češku, prema direktivi Adolfa Hitlera, proglašena za “nezavisnu državu”, čime je ostvaren njegov plan za pokoravanje Čehoslovačke.

1940. – Rođen italijanski filmski režiser Bernardo Bertoluči, čije filmove odlikuje radikalno kritički odnos prema stvarnosti i nastojanje da protumači zakonitosti građanskog svijeta i psihološke probleme čovjeka u njemu. Filmovi: “Prije revolucije”, “Partner”, “Strategija pauka”, “Konformista”, “Posljednji tango u Parizu”, “Dvadeseti vijek”, “Mjesec”, “Smiješan čovjek”, “1900”, “Posljednji kineski car”. 

1953. – Josip Broz Tito doputovao u Veliku Britaniju, što je bila prva posjeta šefa jugoslovenske države jednoj zapadnoj zemlji poslije Drugog svjetskog rata. 

1962. – Lansiran prvi sovjetski satelit iz serije “Kosmos”.

1968. – Trupe SAD u Vijetnamskom ratu masakrirale najmanje 500 vijetnamskih civila u selu Mi Laj, među kojima mnogo djece, žena i žena trudnica. Taj ratni zločin je – kad je kasnije otkriven – izazvao talas ogorčenih osuda u svijetu i u američkoj javnosti, ali počinioci nisu kažnjeni. 

1978. – Teroristička organizacija “Crvene brigade” u Rimu otela bivšeg italijanskog premijera Alda Mora. Teroristi su ga držali u zatočeništvu do maja 1978. kad su ga ubili. 

1993. – U podmetnutoj eksploziji u indijskom gradu Kalkuta poginulo 69 ljudi.

1998. – Vatikan izrazio žaljenje zbog toga što pojedini pripadnici Rimokatoličke crkve nisu učinili dovoljno da tokom Drugog svjetskog rata pomognu Jevrejima izloženim nacističkom progonu, ali je odbacio zahtjeve da osudi nesumnjivo mračnu ulogu koju je tokom rata i istrebljivanja, ne samo Jevreja, odigrao papa Pije Dvanaesti.

1999. – Evropska komisija podnijela kolektivnu ostavku – prvi put nakon osnivanja tog izvršnog tijela Evropske unije 1958. godine – na šta je 20 evropskih komesara primorano optužbama za niz prevara, neregularnosti i loše upravljanje finansijama. 

2006. – Beograd u Kanu proglašen za “Grad budućnosti centralnog dijela jugoistočne Evrope”, pobijedivši na takmičenju “Evropski gradovi i regioni budućnosti” u 2006. i 2007. godini koje je organizovao “Fajnenšl tajms”.

Slične Objave

Vremeplov

44. p. n. e. – Rimskog vojskovođu, pisca i državnika Gaja Julija Cezara na dan martovskih ida u Senatu ubili republikanski zavjerenici. Namjera im je bila da time spasu republiku, ali to nisu uspjeli. U građanskom ratu su potom izginule vođe zavjere – Junije Brut i Parmenzije Kasije, a vlast je 31. godine prije nove ere prigrabio unuk Cezarove sestre Olivije – Oktavijan Avgust i zaveo monarhiju. Cezar je u početku bio pristalica stranke populista – rimskih republikanskih demokrata, uz čiju je pomoć 68. godine prije nove ere počeo da se penje ljestvicama moći, postavši kvestor, zatim edil, pretor i prokonzul u Španiji. Ambiciozan i bezobziran, okrenuo je leđa populistima i 60. p. n. e. je sklopio Prvi trijumvirat o podjeli vlasti s Gnejem Pompejem Velikim i Likinijem Krasom. Vojnički se proslavio osvajanjem Velike Galije od 58. do 52. p. n. e. Poslije Krasove smrti ušao je s vojskom u Italiju i, prešavši rječicu Rubikon, rekao: “Kocka je bačena”. Potukao je Pompejeve snage 48. p. n. e. u bici kod Farsale u Tesaliji, a kad je pobijedio i pontijskog kralja Farnaka, Senatu je poslao lakonski izvještaj “Veni, vidi, vici” /” Dođoh, vidjeh, pobijedih”/. U Egiptu je pomogao kraljici Kleopatri Sedmoj – ljubavnici koja mu je rodila sina Kajsariona – da se vrati na prijesto, a po povratku u Rim prisvojio je doživotnu diktatorsku vlast. Iz Egipta je doveo grčkog astronoma Sosigena koji mu je pomogao da reformiše računanje vremena i sačini kalendar nazvan Julijanski. Dosta je pisao i bio izvrstan stilista, ali su izgubljene njegove pjesme i gramatički spis “O analogiji”. Ostala djela: “Komentari o građanskom ratu” u tri knjige, “Komentari o galskom ratu” u sedam knjiga. 

1776. – Kongres SAD donio odluku o ukidanju zavisnosti od britanske krune. 

1815. – Rođen srpski slikar i pisac Dimitrije Avramović, jedan od začetnika romantizma u srpskom slikarstvu. Studirao je na Umjetničkoj akademiji u Beču, gdje je izradio odličan portret Vuka Stefanovića Karadžića. Ukrasio je zidove i ikonostas Saborne crkve u Beogradu, crkve u Topoli, manastira u Vrdniku, portretisao je kneza Mihaila Obrenovića, mitropolita Petra, Simu Milutinovića – Sarajliju. U Svetoj Gori je, prema nalogu Državnog savjeta, prepisivao povelje srpskih vladara i kopirao živopise i po povratku je objavio djelo “Sveta Gora sa strane vjere, hudožestva i povjesnice”, kojim je stekao velike zasluge za srpsku istorijsku nauku. 

1824. – Rođen srpski pisac Branko Radičević, lirski pjesnik mladosti, ljubavi i patriotskog zanosa. Kao oduševljeni pristalica jezičke reforme Vuka Karadžića, prvi je počeo da pjeva na narodnom jeziku i u duhu srpske narodne poezije. Pjesničkim slobodama označio je prodor u novu epohu. Pjesme su mu pune vedrine, vitalnosti, vragolanske žudnje i uživanja u prirodi, ali je u nekima predosjetio sopstvenu ranu smrt. Školovao se u Zemunu, Sremskim Karlovcima, Temišvaru i Beču, gdje je studirao prava i medicinu i ušao u najuži krug Karadžićevih pristalica i prijatelja. Najljepše dane mladosti proveo je u Sremskim Karlovcima, čije su ljepote, posebno uzvišenje Stražilovo, bile njegova lirska inspiracija. U poemi “Đački rastanak” opjevao je Sremske Karlovce i đačke radosti, a dubinu i misaonost je iskazao u pjesmi “Tuga i opomena”, a u satiričnoj pjesmi “Put” ismijao je protivnike Karadžićeve reforme. Umro je u Beču 1853, a kasnije su mu kosti prenesene na Stražilovo. 

1848. – Tri dana poslije masovnih demonstracija u prijestonici Austrije – Beču, Mađarsku zahvatilo revolucionarno vrenje upereno protiv Habsburške monarhije. 

1867. – Bečki dvor, zbog stalne krize koja je potresala Austriju od revolucionarne 1848, odustao od unitarne države i od tada se austrijsko carstvo naziva Austro-Ugarska ili dvojna monarhija, u okviru koje su vlast i teritoriju podijelile Austrija i Mađarska. Budimpešta je od Beča preuzela resore spoljnih poslova, finansija i odbrane. 

1883. – Beograd dobio prvu “telefonsku štaciju”, sedam godina poslije pronalaska telefona, a prvi telefonski razgovor su vodili ministar vojni i kapetan palilulske žandarmerijske stanice. Koncesije za uvođenje telefona u Srbiji dobio je 1882. Panta Mihajlović, prijatelj Nikole Tesle.

1886. – Rođen ruski revolucionar Sergej Mironovič Kostrikov, poznat kao Sergej Mironovič Kirov, čije je ubistvo u Lenjingradu 1934. sovjetski diktator Josif Staljin iskoristio kao povod da otpočne masovne čistke. Boljševik je postao 1904. i kao profesionalni revolucionar je učestvovao u revolucijama 1905. i u Februarskoj i Oktobarskoj revoluciji 1917. Šef Komunističke partije Azerbejdžana postao je 1921, a 1926. sekretar Lenjingradske oblasne partijske organizacije. Poslije ubistva Kirova, tada člana Politbiroa i sekretara Centralnog komiteta sovjetske Komunističke partije, Staljin je započeo talas čistki i do 1938. je fizički likvidirao većinu starih revolucionara, učesnika i vođa Oktobarske revolucije. 

1898. – Umro engleski inženjer Henri Besemer, koji je 1855. pronašao postupak prerade sirovog gvožđa u čelik, nazvan “Besemerov postupak”. Čeličana koju je 1859. podigao u Šefildu i sada proizvodi čelik.

1900. – Rođen srpski biolog Milutin Radovanović, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Proučavao je uporednu anatomiju i herpetologiju i proces specijacije, planinskim jezerima i na ostrvima Jadranskog mora. Djela: “Istorija razvitka životinjskog svijeta i čovjeka”, “Vodozemci i gmizavci naše zemlje”. 

1907. – U Finskoj u parlament prvi put izabrane žene. 

1916. – Predsjednik SAD Vudro Vilson poslao u Meksiko 12.000 vojnika pod komandom generala Džona Peršinga da uhvate meksičkog revolucionara Panča Vilju, ali je ekspedicija okončana neuspjehom. 

1917. – Boljševici prinudili na abdikaciju ruskog cara Nikolaja Drugog, koji je prijesto ponudio bratu, velikom vojvodi Mihailu, ali se on sutradan, pod pritiskom boljševika, odrekao krune, čime je poslije tri vijeka okončana vladavina dinastije Romanov. Cara Nikolaja Drugog, sve članove njegove porodice i poslugu, boljševici su, na osnovu naredbe vođe Oktobarske revolucije Vladimira Lenjina, likvidirali i potom iskasapili u Jekaterinburgu u julu 1918. 

1922. – Egipatski sultan uzeo titulu kralja kao Fahd Prvi. 

1937. – Prva centralna banka krvi za njeno čuvanje zamrzavanjem radi transfuzije osnovana u čikaškoj bolnici “Kuk kantri”. 

1939. – Trupe nacističke Njemačke ušle u Prag i okupirale Češku, a sutradan je Slovačka, prema direktivi Adolfa Hitlera, proglašena “nezavisnom državom”, čime je ostvaren njegov plan za pokoravanje Čehoslovačke. Pod prijetnjom okrutnog napada i uništenja Praga, predsjednik Emil Haha je u Berlinu potpisao akt o predaji zemlje Trećem rajhu. Po ulasku Nijemaca u Prag Hitler je slavodobitno izjavio: “Čehoslovačka više ne postoji”. Francuska i Velika Britanija nisu učinile ništa da spasu nezavisnost te zemlje, koju su nekoliko mjeseci prije toga garantovale u Minhenu. 

1957. – Umro srpski političar jevrejskog porijekla Moša Pijade, predsjednik Skupštine FNRJ, slikar i novinar. Umro je u Parizu, na povratku iz Velike Britanije, gdje je predvodio jugoslovensku parlamentarnu delegaciju. Slikarstvo je učio u Beogradu, Minhenu i Parizu. Poslije Prvog svjetskog rata je pristupio Komunističkoj partiji Jugoslavije, a 1921. je postao član njenog Izvršnog biroa. Zbog štampanja ilegalnog organa Centralnog komiteta KPJ “Komunist” 1925. je osuđen na 20 godina robije. Tokom tamnovanja je preveo “Kapital”, “Bedu filozofije” i “Manifest komunističke partije” Karla Marksa. U početku Narodnooslobodilačke borbe 1941. bio je partijski rukovodilac u Crnoj Gori i taj period istorija nije potpuno osvijetlila, posebno njegovu ulogu u likvidacijama političkih protivnika. Od decembra 1941. bio je u Vrhovnom štabu. Izradio je 1942. prve propise o radu narodnooslobodilačkih odbora. Na Drugom zasjedanju AVNOJ-a krajem novembra 1943. u Jajcu bio je potpredsjednik Predsjedništva, a 5. novembra je u tom gradu osnovao Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije – Tanjug. 

1983. – Umrla engleska spisateljica Rebeka Vest, koja je poslije boravka u Jugoslaviji 1937. i 1941. napisala opsežno putopisno-istorijsko djelo “Crno jagnje i sivi soko”. Junaci njenih djela su izuzetne ličnosti koje se suprotstavljaju destruktivnim nagonima. Bavila se i novinarstvom i posebno su poznati njeni izvještaji s Nirnberškog procesa njemačkim i austrijskim ratnim zločincima poslije Drugog svjetskog rata. Ostala djela: romani “Vojnikov povratak”, “Sudija”, “Harijet Hjum”, “Opori glas”, “Trska koja misli”, studije o veleizdaji “Značenje izdaje”, “Voz baruta”.

1990. – Mihail Gorbačov izabran za – pokazalo se – posljednjeg predsjednika SSSR. Kao jedini kandidat za taj položaj dobio je 59,2 odsto glasova u Kongresu deputata. 

1990. – U Iraku obješen dopisnik britanskog lista “Opserver” Farzad Bazoft zbog navodne špijunske aktivnosti, uprkos apelima širom svijeta režimu u Bagdadu da mu poštedi život. 

1991. – Umro srpski pisac Miodrag Bulatović, pripovjedač osobenog stila, koji je u srpsku literaturu unio do tada nepoznatu eruptivnu snagu, oslobođenu ideoloških i socrealističkih stega. Na zgražanje književnih i političkih pravovjernika, na svjetlo dana je iznio tamnu stranu života – nastrano, zloćudno i opako. U otadžbini je dugo prećutkivan, pogotovo poslije izjave jednom stranom listu da je Josip Broz “bjen bronze”, što ima dvosmisleno značenje: lice opaljeno suncem, ali i metalno lice vlastodršca. Maštovito je kombinovao folkloristički sočne likove iz rodnog Bijelog Polja s modernom proznom fakturom i smjelim orgijastičnim tretiranjem erotike i senzualnosti. Pažnju čitalaca, ali i ideoloških čistunaca privukao je već prvom zbirkom pripovijedaka “Đavoli dolaze”, objavljenom 1955. Jedan je od najprevođenijih srpskih pisaca. Ostala djela: romani “Crveni petao leti prema nebu”, “Heroj na magarcu”, “Rat je bio bolji”, “LJudi sa četiri prsta”, “Peti prst”, “Gulo, gulo”, novele “Vuk i zvono”, drama “Godo je došao”. 

1991. – Umro srpski filozof Veljko Korać, profesor Filozofskog fakultetu u Beogradu, na čiju je inicijativu osnovana Katedra za sociologiju. Zaslužan je za povratak izvornom razumijevanju učenja Karla Marksa kod nas i nedogmatski pristup marksizmu. Djela: “Erazmo Roterdamski”, “Marks i savremena sociologija”, “Marksovo ‘vatanje čovjeka, istorije i društva”, “Filozofija i njena istorija”, “Istorija društvenih teorija”. 

1991. – Predsjednik Predsjedništva SFRJ i predstavnik Srbije u tom tijelu Borisav Jović dao ostavku, jer je Predsjedništvo odbilo da objavi vanredno stanje u zemlji, suočenoj s otvorenom pobunom secesionista i opasnošću krvavog rasparčavanja Jugoslavije. 

1993. – Izraelski premijer Jicak Rabin poslije sastanka s predsjednikom SAD Bilom Klintonom izrazio spremnost na kompromis sa Sirijom tako što će ovoj zemlji, u zamjenu za mirovni ugovor, predati dio Golanske visoravni.

1996. – Njemačke vlasti izdale nalog za hapšenje iranskog obavještajnog ministra Alija Falahijana zbog umiješanosti u ubistvo kurdskih izbjeglih vođa 1992. u Berlinu.

1997. – U Zairu pobunjenici zauzeli Kisangani, treći po veličini grad u zemlji, posljednje uporište vladinih snaga na istoku Zaira. 

2001. – Izbili žestoki sukobi između makedonskih snaga bezbjednosti i albanskih terorista u Tetovu. Makedonski ministar odbrane LJuben Paunovski upozorio međunarodnu zajednicu da Makedoniji prijeti rat zbog eskalacije sukoba na granici prema Kosovu. 

2003. – Premijer Srbije Zoran Đinđić (51) sahranjen u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu. Njegovoj sahrani prisustvovalo je više stotina hiljada građana Beograda i Srbije i oko 70 stranih delegacija na najvišem nivou iz susjednih i drugih evropskih zemalja. 

2003. – Hu Đintao /60/ izabran za novog predsjednika Kine, umjesto Đijanga Cemina /76/. 

2004. – Troje djece albanske nacionalnosti utopilo se u rijeci Ibar, što su Albanci iskoristili kao povod za napad na Srbe iako je međunarodna komisija utvrdila da nema nikakvih indicija ili dokaza da su Srbi umiješani u ovu nesreću.

2006. – Ruski parlament pozvao na pokretanje međunarodne istrage o smrti bivšeg predsjednika Jugoslavije i Srbije Slobodana Miloševića i na okončanje rada Haškog suda. 

2006. – Visoki oficiri nekadašnje Armije BiH Enver Hadžihasanović i Amir Kubura osuđeni u Haškom tribunalu na pet, odnosno dvije i po godine zatvora za zločine koje su tokom rata počinili njihovi vojnici nad srpskim i hrvatskim civilima.

2007. – Crna Gora parafirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.

2007. – Na Klinici za torokalnu hirurgiju Kliničkog centra u Banjaluci prvi put na ovim prostorima uspješno izvršena operacija “ehinokoka” srca. 

2007. – U Atini potpisan sporazum o izgradnji balkanskog naftovoda, dugog 280 kilometara, koji će koštati 700 miliona evra, a njime će ruska nafta stizati do Mediterana.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je subota, 14. mart, 73. dan 2015. Do kraja godine ima 292 dana.

1558. – Njemački car Ferdinand Prvi uzeo titulu rimskog cara bez uobičajenog papinog krunisanja.

1776. – Rođena Eustahija Arsić, “prva slavjanoserbska spisateljica”. Od najranijeg obrazovanja u rodnom Iloku vaspitavana je u duhu prosvijećenosti, što je uočljivo u njenom djelu kroz koje provijava kosmpolitski duh 18. vijeka. Interesovala se za prirodne nauke i bila je pobornik modernog vaspitanja žena. Napisala je dvije poučne knjige, u kojima se prepliću stihovi i proza: “Sovjet maternij oboega pola junosti serbskoj i valahijskoj” i “Poleznaja razmišlenija o četireh godištnih vremeneh”. 

1791. – U Beču izašao prvi broj “Serbskih novina”. Štampao ih je grčki patriota Markides Puljo, saradnik grčkog pjesnika i revolucionara Rige od Fere. List je izlazio utorkom i petkom do kraja 1792. 

1803. – SAD od Francuske za 15 miliona dolara otkupile njenu koloniju Luizijanu, teritoriju od 123.667 kilometara kvadratnih. 

1804. – Rođen austrijski kompozitor Johan Štraus – Stariji, otac popularnih kompozitora Johana Mlađeg, Jozefa i Eduarda, najzaslužniji za veliku rasprostranjenost bečkog lakog valcera. Najprije je bio kapelnik više zabavnih orkestara, zatim dvorskog plesnog orkestra u Beču. Djela: veliki broj marševa, uključujući “Marš Radecki”, valcera, kadrila, polki, galopa. 

1820. – Rođen italijanski kralj Vitorio Emanuele Drugi, prvi monarh ujedinjene Italije, nazvan “čestiti kralj”. Od stupanja na prijesto 1861. do smrti 1878. vladao je striktno kao ustavni monarh. Prethodno je od 1849. bio kralj Pijemonta. 

1844. – Karlos Antonio Lopes proglašen za prvog ustavnog predsjednika Paragvaja. 

1879. – Rođen njemački fizičar jevrejskog porijekla Albert Ajnštajn, najistaknutiji teoretičar fizike u 20. vijeku, tvorac teorije relativiteta, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1921. Studirao je matematiku i fiziku na Politehnici u Cirihu, gdje je dobio švajcarsko državljanstvo i oženio se srpskom matematičarkom Milevom Marić. Vanredni profesor u Cirihu postao je 1909, a 1914. direktor Kajzer-Vilhelmovog instituta u Berlinu i član Pruske akademije nauka, pa je ponovo primio njemačko državljanstvo. Iz Njemačke je emigrirao u SAD 1933, poslije dolaska nacista na vlast. Među velikim imenima nauke bio je jedan od najupornijih u osudi rata i fašizma. Objavio je 1905. specijalnu, a 1916. opštu teoriju relativnosti. Objasnio je 1905. zakon fotoelektričnog efekta pomoću kvantne teorije. Razvio je teoriju fizičkog polja, tražeći vezu među gravitacionim i elektromagnetnim poljima. Rasprave o osnovanosti teorije relativiteta još nisu zaključene, ali je nesumnjivo da je njegov naučni rad izmijenio predstavu o svijetu i vasioni i postavio temelj novih nauka. Djela: “Osnovi opšte teorije relativnosti”, “O specijalnoj i opštoj teoriji relativnosti”, “Značenje relativnosti”, “Teorija Braunovih kretanja”, “Elektrodinamika tijela u kretanju”, “Evolucija fizike”, “Moja slika svijeta”, “Ideje i mišljenja”.

1883. – Umro njemački filozof jevrejskog porijekla Karl Hajnrih Marks, najveći teoretičar socijalističke misli i istaknuti vođa zapadnoevropskog radničkog pokreta u 19. vijeku. Završio je studije filozofije u Berlinu, a u 23. godini je doktorirao filozofiju na Univerzitetu u Jeni sa izvanredno ocijenjenom disertacijom “Razlika između Demokritove i Epikurove filozofije prirode”. Odustajući od univerzitetske karijere, posvetio se publicističkom radu u “Rajnskim novinama”, čiji je glavni urednik postao 1842. Pruske vlasti su 1843. zabranile list, poslije čega je otišao u Francusku i otad je, s kraćim prekidima, cio život proveo u emigraciji, najduže u Engleskoj, gdje je i umro. Od septembra 1844. do kraja života družio se i sarađivao s njemačkim filozofom Fridrihom Engelsom. S njim je 1847. u Londonu osnovao Savez komunista, prvu revolucionarnu radničku organizaciju. Drugi kongres Saveza komunista zadužio ga je da napiše sažet program organizacije i u saradnji s Engelsom 1848. izdao je brošuru “Manifest Komunističke partije”. Pod njegovim uticajem 1864. je osnovana Prva internacionala. Napisao je niz kapitalnih djela iz ekonomije, filozofije, istorije i sociologije. Djela: “Prilog jevrejskom pitanju”, “Prilog kritici Hegelove filozofije prava”, “Kritika Hegelove filozofije državnog prava”, “Ekonomsko-filozofski rukopisi”, “Teze o Fojerbahu”, “Njemačka ideologija” /s Engelsom/, “Sveta porodica” /s Engelsom/, “Bijeda filozofije”, “Klasne borbe u Francuskoj 1848 – 1850”, “Osamnaesti brimer Luja Bonaparte”, “Građanski rat u Francuskoj”, “Kapital – kritika političke ekonomije”. 

1891. – Podmornica “Monarh” postavila telefonski kabl ispod La Manša, što je omogućilo telefonsku vezu Velike Britanije i “ostatka” Evrope. 

1903. – Umro srpski pisac i diplomata Matija Ban, član Srpske kraljevske akademije, profesor beogradskog Liceja i šef presbiroa u vrijeme kneza Aleksandra Karađorđevića. Djela: drame “Smrt Uroša Petog”, “Kralj Vukašin”. 

1908. – Rođen srpski političar i publicista cincarskog porijekla Koča Popović, učesnik građanskog rata u Španiji, jedan od organizatora ustanka u Srbiji u Drugom svjetskom ratu. Studije filozofije je završio na Sorboni u Parizu. Bio je na istaknutim vojnim položajima u Narodnooslobodilačkom ratu – od komandanta Prve proleterske brigade do načelnika Generalštaba JNA. Od 1953. do 1964. bio je šef jugoslovenske diplomatije, a od septembra 1966. do aprila 1967. potpredsjednik SFRJ. Poslije obračuna Josipa Broza s tzv. liberalima u Srbiji 1972. je odstranjen iz političkog života. 

1912. – Umro ruski fizičar Pjotr Nikolajevič Lebedev, profesor Moskovskog univerziteta. Proučavao je pritisak svjetlosti, dokazavši postojanje mehaničkog impulsa kod svjetlosnih zraka, što je od velikog značaja za razumijevanje kosmičkih pojava. Djela: “Sila pritiska svjetlosti na gasove”, “Magnetometrijsko proučavanje obrtnih tijela”. 

1914. – Carigradskim mirom Srbije i Turske dopunjen Londonski sporazum kojim je okončan Prvi balkanski rat. Srbija i Turska uspostavile odnose, riješena su pitanja vraćanja zarobljenika, državljanstva stanovnika ustupljenih oblasti, status muslimana.

1932. – Rođen srpski pisac, novinar i filmski radnik Miroslav – Mika Antić, izuzetan liričar i inventivan dječiji pjesnik, koji je u pjesme unio kolorit jezika banaćanskih seljaka. Za 35 godina stvaralaštva objavio je više od 30 knjiga, a radio je i na filmovima “Sveti pesak”, “Doručak s đavolom”. Djela: zbirke pjesama “Ispričano za proleća”, “Plavo nebo”, “Roždestvo tvoje”, “Psovke nežnosti”, “Garavi sokak”, “Koncert za 1001 bubanj”, “Kikinda”, pjesme za djecu “Plavi čuperak”, “Poslednja bajka”, Nasmejani svet”, “Šašava knjiga”, “Prva ljubav”, “Svašta umem”, radio-drame “Otužni marš”, “Povečerje”. 

1932. – Samoubistvo izvršio američki industrijalac Džordž Istman, jedan od pionira fotografije i filma, osnivač kompanije “Kodak”. Lansirao je 1844. osjetljivi fotografski papir, a 1899. jednostavnu foto-kameru i potom iste godine celuloidnu filmsku traku prilagođenu kameri. 

1938. – Strijeljan ruski revolucionar Nikolaj Ivanovič Buharin poslije montiranog sudskog procesa u vrijeme najžešćih staljinističkih čistki. Osuđen je na smrt pod izmišljenom optužbom za špijunažu kao “pripadnik trockističko-zinovjevskog i buharinovskog kontrarevolucionarnog centra”. Bio je profesor političke ekonomije Univerziteta u Moskvi i boljševicima se priključio 1906, a poslije Oktobarske revolucije 1917. je postao jedan od vodećih ideologa vladajuće Boljševičke partije. Zbog ilegalnog revolucionarnog djelovanja 1910. je prognan u Sibir, odakle je pobjegao i do 1917. živio u Austriji, Švajcarskoj, Švedskoj, Norveškoj i SAD. Po povratku u otadžbinu poslije Februarske revolucije 1917. ušao je u Centralni komitet, ubrzo i u Politbiro Boljševičke partije, a od 1918. do 1922. bio je glavni urednik lista “Pravda”. Kao predsjednik Kominterne 1928. i 1929. protivio se potpunoj kolektivizaciji, jer je smatrao da je za ekonomiju zemlje štetno ukidanje privatnih posjeda na selu. Takođe se suprotstavljao metodama obračuna sovjetskog diktatora Josifa Staljina sa starim boljševicima. Djela: “Politička ekonomija rentijera”, “Imperijalizam i svjetska privreda”, “Ekonomika prelaznog perioda”, “Teorija istorijskog materijalizma”. 

1945. – Najtežu bombu u Drugom svjetskom ratu – “velikog slema”, težine 11 tona, britansko ratno vazduhoplovstvo izbacilo na željeznički vijadukt u njemačkom gradu Bilefeld. 

1979. – Najmanje 200 ljudi poginulo prilikom pada aviona tipa “trajdent” na jednu fabriku blizu Pekinga. 

1980. – U avionskoj nesreći u Varšavi poginulo 87 ljudi, uključujući 14 članova američkog bokserskog tima. 

1983. – Organizacija zemalja proizvođača nafte prvi put u 23-godišnjoj istoriji OPEK-a saglasila se sa smanjenjem cijene nafte za 15 odsto. 

1986. – Umro srpski kompozitor, dirigent i muzički kritičar Mihailo Vukdragović, profesor i rektor Muzičke i potom Umjetničke akademije u Beogradu. Kompoziciju i dirigovanje studirao je u Pragu. Djela: simfonijska poema “Put u pobedu”, kantate “Vezilja slobode”, “Svetli grobovi”, “Srbija”, gudački kvarteti, solo pjesme. 

1991. – “Birmingemska šestorka” – šest Iraca pogrešno optuženih da su 1974. podmetnuli eksplozije u pabove u engleskom gradu Birmingem – oslobođena iz zatvora poslije 16 godina. 

1995. – Astronaut Norman Tagard prvi je Amerikanac koji je poletio u kosmos ruskom raketom, lansiranom s kosmodroma u Bajkonuru. 

1997. – Umro američki filmski režiser austrijskog porijekla Fred Cineman, autor filmova realističke opservacije i angažovanog tretmana socijalnih problema i unutrašnjih moralnih sukoba. Filmovi: “Oči u noći”, “Sedmi krst”, “LJudi”, “Tereza”, “Tačno u podne”, “Svat”, “Odavde do vječnosti” /nagrada “Oskar”/, “Oklahoma”, “Šešir pun kiše”, “Starac i more”, “Priča o kaluđerici”, “Čovjek za sva vremena” /nagrada “Oskar”/, “Operacija šakal”.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je petak, 13. mart, 72. dan 2015. Do kraja godine su 293 dana. 

1325. – Osnovan Tenočtitlan, prijestonica Asteškog carstva.

1572. – Umro hvarski pisac i plemić srpskog porijekla Petar Hektorović, autor spjeva “Ribanje i ribarsko prigovaranje”, jednog od najoriginalnijih djela renesansne književnosti. U spjev je unio više srpskih narodnih pjesama, uključujući epsku pjesmu dugog stiha “Kraljević Marko i brat mu Andrijaš”. Preveo je spjev “Remedia amoris” rimskog pjesnika Ovidija.

1733. – Rođen engleski hemičar i filozof Džozef Pristli, koji je otkrio kiseonik, amonijak, hlorovodonik, azot-oksid, ugljen-dioksid i sumpornu kiselinu. Bio je vatreni pristalica Francuske revolucije i ogorčeni protivnik ateizma prosvjetitelja – vjerovao je u besmrtnost duše. Djela: “Hartlijeva teorija o ljudskom duhu na principima asocijacije ideja”, “Slobodni razgovori o materijalističkim učenjima”, “Sokrat i Isus”, “Istorija i sadašnje stanje elektriciteta”. 

1741. – Rođen austrijski car Josif Drugi, apsolutista, sin carice Marije Terezije i njen savladar od 1765. do 1780. U interesu buržoazije, na koju se oslanjao u borbi protiv feudalaca i Rimokatoličke crkve, proveo je reforme, oslobodivši seljake vezanosti za zemlju i lične zavisnosti od feudalaca, ali ih je ipak ostavio pod vlašću vlastelinskog suda. Počeo je da oporezuje i plemstvo i sveštenstvo, a 1781. je izdao “Patent o toleranciji” kojim je nekatolicima dozvolio slobodu vjeroispovijesti i pristup u državnu i javnu službu, ali je istovremeno jačao apsolutizam i provodio germanizaciju. Reforme su posebno pozdravili Srbi u Vojvodini, jer je trebalo da ih u vjerskom i građanskom pogledu izjednače sa rimokatolicima. Zaplašen Francuskom revolucijom, poništio je mnoge reforme, a njegov brat i nasljednik Leopold Drugi je poslije smrti Josifa Drugog 1790. sve vratio u pređašnje stanje.

1781. – Engleski astronom njemačkog porijekla Vilijam Heršel otkrio Uran, sedmu planetu Sunčevog sistema. 

1848. – Dan poslije masovnih demonstracija u Beču pao policijsko-apsolutistički režim kancelara Klemensa Meterniha. Kancelar je pobjegao u Veliku Britaniju, a hiljadama gnjevnih Bečlija koje su opkolile dvor car Ferdinand Prvi je obećao ustav.

1860. – Rođen austrijski kompozitor i muzički pisac Hugo Filip Jakob Volf, poznat po knjigama pjesama, posebno po “Knjizi španskih pjesama” i “Knjizi Geteovih pjesama”. Komponovao je solo pjesme na stihove Hajnriha Hajnea, Johana Volfganga Getea, Jozefa fon Ajhendorfa, španskih i italijanskih pjesnika.

1871. – Rođen srpski general i vojni pisac Živko Pavlović, član Srpske kraljevske akademije, učesnik oba balkanska i Prvog svjetskog rata. U Prvom balkanskom ratu bio je načelnik štaba Primorskog kora, koji je opsjedao Skadar, a u Drugom načelnik Operativnog odjeljenja srpske Vrhovne komande. U Prvom svjetskom ratu bio je jedan od najbližih saradnika vojvode Radomira Putnika, a kao pomoćnik načelnika Štaba Vrhovne komande rukovodio je povlačenjem srpske vojske kroz Crnu Goru i Albaniju. Na Solunskom frontu je 1916. i 1917. komandovao Šumadijskom divizijom. Penzionisan je 1923. zbog neslaganja s kraljem Aleksandrom Prvim Karađorđevićem. Djela: vojne studije “Bitka na Jadru avgusta 1913. godine”, “Opsada Skadra 1912-1913.”, “Bitka na Kolubari” /dva toma/, “Beogradska operacija”.

1881. – Članovi tajnog terorističkog udruženja “Narodna volja” ubili ruskog cara Aleksandra Drugog Nikolajeviča Romanova. Tokom vladavine 1861. je oslobodio seljake feudalnih obaveza, proveo je buržoaske reforme, reorganizovao sudstvo, upravu i vojsku i proširio državu osvajanjem Kirgizije, Turkmenije, Uzbekistana i dijelova Kavkaza. Progonio je nosioce naprednih ideja. Naslijedio ga je sin Aleksandar Treći, koji je vladao sličnim metodama. 

1895. – U Njujorku izgorjela laboratorija srpskog pronalazača Nikole Tesle i tako je nestala ogromna naučna baština koju je on godinama stvarao. 

1903. – Rođen srpski geolog Kosta Petković, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, upravnik Geološkog zavoda i Geološkog instituta, urednik “Geoloških anala Balkanskog poluostrva”, “Zbornika” i “Glasnika Geološkog instituta SANU”. Objavio je više od 200 naučnih radova i izradio prvu geološku kartu Jugoslavije po internacionalnoj normi. Djela: “Geološki sastav i tektonski sklop Suve planine”, “Geološki sastav i tektonski sklop Majdanpeka”, “Geologija okoline Dubrovnika”, “Geološka građa Jugoslavije i njen uticaj na obrazovanje rudnih ležišta, reljefa i razvoj privrede”, “Mezozoik Jugoslavije I-IV”, “Trusna katastrofa u Skoplju 26. jula 1963, I-III”, “Studija seizmo-tektonske karakteristike teritorije Crne Gore”.

1928. – Pukla brana “St. Frensis”, udaljena oko 60 kilometara sjeverno od Los Anđelesa, najmanje 450 ljudi se utopilo.

1938. – U Francuskoj socijalista Leon Blum formirao vladu Narodnog fronta.

1972. – Velika Britanija i Kina se saglasile da razmijene ambasadore, 22 godine pošto je London prvi priznao vladu u Pekingu, a Britanci su ukinuli konzulat na Tajvanu.

1975. – Umro srpski pisac Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. godine, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Studirao je književnost i istoriju u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu, doktorirao istoriju u Gracu 1924. djelom “Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine”. U Prvom svjetskom ratu je hapšen i interniran, između dva svjetska rata bio je ambasador Jugoslavije u Berlinu, a poslije Drugog svjetskog rata je živio u Beogradu. U mladosti je pisao pjesme /”Ex ponto”, “Nemiri”, “Lirika”/. Pripovjedač snažne imaginacije i izuzetan poznavalac istorije Bosne, odlikovao se vanrednom čistotom jezika i brušenim stilom, prefinjenim psihološkim analizama, dubokim poniranjem u suštinske probleme egzistencije i umijećem da sugestivnom magijom riječi dočara ljudsku i društvenu panoramu minulih vijekova. Koristeći narodna predanja, legende, istorijsku faktografiju, bogatstvo mašte i osjećanja svijeta, podigao je monumentalnu književnu građevinu, posebno romanima “Na Drini ćuprija”, “Travnička hronika”, “Gospođica”, “Prokleta avlija”, “Omer-paša Latas” /nedovršen/. Ostala djela: zbirke pripovijedaka “Nemirna godina”, “Žeđ”, “Jelena, žena koje nema”, “Znakovi”, “Deca”, “Kuća na osami”, putopisi i skice “Staze, lica, predeli”, meditativna proza “Znakovi pored puta”, “Eseji, kritike, članci I i II”, “Sveske”.

1986. – Kosmonauti Vladimir Solovjov i Leonid Kizim postali prvi članovi posade sovjetske kosmičke stanice “Mir”. 

1990. – Sovjetski parlament izglasao okončanje 72-godišnjeg monopola na vlast Komunističke partije.

1992. – U zemljotresu na istoku Turske poginulo najmanje 570 ljudi.

1993. – Umro srpski slikar i istoričar umjetnosti Pavle Vasić, profesor Filozofskog fakulteta i Univerziteta umjetnosti u Beogradu. Slikarstvo je učio u Umjetničkoj školi u Beogradu, privatnoj školi Jovana Bijelića i u Parizu. Djela: “Uvod u likovne umetnosti”, “Doba baroka”, “Anastas Jovanović”, “Dimitrije Avramović”, “Uroš Knežević”, “Nošnja naroda Jugoslavije kroz istoriju”, “Uniforme srpske vojske 1808-1918.”, “Primenjena umetnost kod Srba”, “Umetnički život, I i II”.

1996. – U gradiću Danblejn, oko 40 kilometara sjeverno od Glazgova, ubica u fiskulturnoj sali osnovne škole usmrtio 16 učenika prvog razreda, uzrasta između pet i šest godina i njihovu učiteljicu, ranio još 13 đaka i potom izvršio samoubistvo.

1997. – Jordanski vojnik ubio sedam izraelskih učenica koje su tokom ekskurzije razgledale oblast nazvanu “Ostrvo mira” na izraelsko-jordanskoj granici.

1999. – Od eksplozija koje su šiptarski teroristi izazvali u centru Podujeva i na pijaci u Kosovskoj Mitrovici poginulo šestoro i ranjeno više od 50 ljudi, a u napadima terorističke OVK kod Vučitrna ubijena su dva pripadnika Vojske Jugoslavije. 

2000. – Pred Međunarodnim tribunalom za ratne zločine u Hagu počelo suđenje generalu VRS Radislavu Krstiću, koji je optužen za “genocid, zločine prema čovječnosti i kršenje ljudskog prava i običaja u Srebrenici”. 

2003. – Kantonalni sud u Mostaru osudio na 35 godina zatvora Muamera Topalovića za ubistvo tri člana porodice Anđelić. 

2003. – Županijsko državno tužilaštvo u Osijeku podiglo optužnice protiv Nikole Ivankovića i Enesa Viteškića za ratni zločin nad srpskim civilima u Paulin Dvoru.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je četvrtak, 12. mart, 71. dan 2015. Do kraja godine ima 294 dana. 

641. – Kineska princeza Ven Čeng udala se za vladara Tibeta, na osnovu čega je kasnije Kina polagala pravo na suverenitet nad tom južnom planinskom provincijom. 

1507. – Kao najamnik kralja od Navare poginuo italijanski general Čezare Bordžija, zbačeni vojvoda od Romanje, vanbračni sin pape Aleksandra Šestog. Pošto je 1492. izabran za poglavara Rimokatoličke crkve, Aleksandar Šesti ga je postavio za nadbiskupa Venecije, potom za kardinala, ali je Čezare napustio visoki sveštenički čin oženivši se sestrom kralja od Navare. Uz pomoć francuskih trupa i očevu podršku poslije tri vojna pohoda od 1499. do 1502. slomio je otpor feudalnih dinasta italijanske pokrajine Romanja. U djelu “Vladalac” Nikolo Makijaveli ga je veličao, tvrdeći da samo vladar s takvom bezobzirnošću može da ujedini Italiju. Poslije smrti Aleksandra Šestog 1502. Čezare je morao da napusti Romanju, uhapšen je, ali je pobjegao i našao utočište kod kralja od Navare. 

1832. – Rođen engleski kapetan Čarls Kaningem Bojkot, protiv koga je 1880, dok je upravljao jednim engleskim lendlordstvom u Irskoj, primijenjen nenasilni otpor odbijanjem saradnje. Takav vid otpora je kasnije nazvan – prema njegovom prezimenu – bojkot. 

1848. – U Beču izbile velike studentske demonstracije protiv policijsko-apsolutističkog režima kancelara Klemensa Meterniha i ubrzo je planula revolucija koja je potresla temelje Austrije. 

1854. – Velika Britanija i Francuska u Krimskom ratu priskočile u pomoć Otomanskom carstvu, zaključivši s njim savez protiv Rusije. 

1856. – Rođen srpski vojvoda Stepan – Stepa Stepanović, jedan od najistaknutijih vojskovođa u dva balkanska i u Prvom svjetskom ratu. U Cerskoj bici u avgustu 1914. Druga armija pod njegovom komandom je razbila austrougarske trupe, za šta je dobio čin vojvode, a na Solunskom frontu u septembru 1918. Druga armija je, napadajući na glavnom pravcu, u sadejstvu s Prvom armijom, probila neprijateljsku odbranu, potom izbila na bugarsku granicu i prinudila Bugarsku na kapitulaciju. Poslije završene Artiljerijske škole u Beogradu, u srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878. je iskazao veliku ličnu hrabrost i umješnost u komandovanju. Učestvovao je i u srpsko-bugarskom ratu 1885, a nekoliko godina kasnije je postao profesor istorije na Vojnoj akademiji u Beogradu i pomoćnik načelnika Glavnog generalštaba. U generalski čin je unaprijeđen 1907. i postavljen za komandanta Šumadijske divizije, 1908. je postao ministar vojske, zatim komandant Drinske, pa Moravske divizije i od 1911. do 1912. ponovo ministar vojske. U Prvom balkanskom ratu je komandovao Drugom armijom u Kumanovskoj bici, poslije čega je krajem 1912. i početkom 1913. učestvovao u opsadi i zauzimanju Jedrena. U Drugom balkanskom ratu uspješno je s Drugom armijom odbranio pravac dolinom Nišave prema Pirotu. U početku Prvog svjetskog rata je, zamjenjujući načelnika štaba Vrhovne komande vojvodu Radomira Putnika, uspješno proveo mobilizaciju i koncentraciju srpske vojske, a poslije Cerske bitke, u septembru 1914. njegova Druga armija je upornom odbranom osujetila austrougarsku Petu armiju da forsira Drinu. Potom su u Kolubarskoj bici u drugoj polovini novembra 1914. snage pod njegovom komandom vodile teške borbe u području Lazarevca i spriječile austougarske trupe da s juga obuhvate srpsku vojsku i potom u decembarskoj kontraofanzivi učestvovale u izbacivanju austrougarske vojske iz Srbije. Prilikom povlačenja srpske vojske krajem 1915. i početkom 1916. uspio je da s Drugom armijom, u sadejstvu s Timočkom vojskom, uspori napredovanje bugarske Prve armije. 

1863. – Rođen italijanski pisac i političar Gabrijele Danuncio, predstavnik estetizma, koji je najdublji trag u literaturi ostavio pjesničkim zbirkama “Rajska poema” i “Alkiona”. U politici je bio izraziti predstavnik italijanskog iredentizma, preteče fašizma. Ostala djela: romani “Slast”, “Uljez”, “Oganj”, drame “Mrtvi grad”, “Frančeska da Rimini”, “Joriova kći”, “Đokonda”. 

1868. – S pravopisa Vuka Karadžića skinuta zabrana i od tada je u Srbiji svako mogao da piše kao što govori. Rješenje o tome je na osnovu odluke kneza Mihaila Obrenovića potpisao ministar prosvjete Dimitrije Crnobarac, bečki i pariski doktor nauka. Konačnu pobjedu svog pravopisa Karadžić nije doživio. 

1880. – Rođen srpski pisac Vladislav Petković – Dis, jedan od najtalentovanijih pjesnika srpske književnosti. Poslije završene gimnazije bio je učitelj u selu Prliti, potom carinski činovnik u Beogradu, ali je najmanje bio sklon činovničkom redu – živio je boemskim životom. S piscem Simom Pandurovićem, jednim od osnivača srpske moderne, uređivao je časopis “Književna nedelja”. Prvi svjetski rat ga je odveo u tuđinu, a utopio se u moru kod grčkog ostrva Krf 1917. kad je njemačka podmornica torpedovala brod kojim se iz Francuske vraćao u otadžbinu. Lirika mu je autentična, veoma senzibilna i fluidna, muzikalna u ritmu i emocijama, okrenuta unutrašnjem životu, maštanju i halucinacijama. Njegov pesimizam iskazuje viziju smrti, zloslutnosti i dubok lični bol. Djela: zbirke pjesama “Utopljene duše”, “Mi čekamo cara”. 

1881. – Rođen turski državnik Mustafa Kemal, poznat kao Kemal Ataturk, otac moderne Tuske, pod čijim je vođstvom 1922. zbačen posljednji sultan Muhamed Šesti, a 1923. proglašena republika, na čelu s njim – kao predsjednikom. Premijer je postao 2. maja 1920. i tokom 18 godina vladavine odlučnim reformama je dramatično izmijenio lik zemlje. Proklamovao je jednakost svih građana, provodio agrarnu reformu, donio savremene zakone, reformisao jezik i pravopis, ukinuo kalifat, odvojio crkvu od države, zabranio nošenje fesa, zara i feredže, dao izborno pravo ženama. U spoljnoj politici je napustio panislamističke ekspanzionističke planove. Jedan je od tvoraca Balkanskog saveza 1934.

1890. – Rođen ruski baletski igrač i koreograf Vladimir Fomič Nižinski, možda najveći u istoriji baleta, čija je igračka karijera trajala samo četiri godine, jer je 1917. obolio od neizlječive duševne bolesti. Njegove kreacije niko nije nadmašio, a skokovi u baletu “San o ruži” su, zbog neuobičajene visine i ljepote, ušli u legendu kao nedosegnut ideal. 

1907. – Prilikom eksplozije ratnog broda “Jena” u francuskoj luci Tulon poginulo najmanje 118 ljudi. 

1913. – Kanbera postala prijestonica Australije.

1914. – Umro američki inženjer Džordž Vestinghaus, pronalazač vazdušne kočnice za lokomotive i tramvaje. Razvio je i sistem željezničkih signala i izgradio je turbine za hidroelektranu na Nijagarinim vodopadima, za koju je projekat izradio srpski pronalazač Nikola Tesla i s koje je obezbijeđen prenos električne energije na daljinu, zahvaljujući primjeni Teslinog pronalaska obrtnih magnetnih polja. Osnovao je 1886. “Vestinghaus ilektrik korporejšn”.

1922. – Rođen američki pisac Žan Luj Keruak, poznat kao Džek Keruak, najpoznatiji romansijer bitničkog pokreta američkih književnika pedesetih godina 20. vijeka, kojem je i dao ime. Najčešće teme njegovih romana su seks, droga, misticizam, brzina, kult uživanja i traženje Boga. Djela: romani “Na putu”, “Podzemljaši”, “Doktor Saks”, “Magi Kasidi”, “Anđeli pustoši”, “Bog Sar”, “Satira u Parizu”, knjige pjesama “Meksiko Siti bluz”, himna – “Bože, moli se za mene”, “Razbacane pjesme”, putopis “Usamljeni putnik”, filozofski traktat “Svete knjige zlatne vječnosti”. 

1925. – Umro kineski revolucionar i državnik Sun Jat Sen, otac moderne Kine i njen prvi predsjednik od 1911. do 1912. Revolucionarnu borbu za rušenje monarhije i demokratsku republiku počeo je 1894, a 1905. je osnovao Saveznu ligu iz koje je 1912. nastala stranka Kuomintang. Pod rukovodstvom Suna i Savezne lige 1911. je izbila buržoaska revolucija kojom je zbačena kineska mandžurska dinastiju Chin. Za predsjednika Južne Kine, koja je postala nezavisna republika, izabran je 1917. Prvi kongres Kuomintanga 1924. je prihvatio Sunova programska načela: za nacionalno oslobođenje je potreban savez sa SSSR-om, demokratija nije mogućna bez saradnje s komunistima i blagostanje naroda je nezamislivo bez poboljšanja života najbrojnijih slojeva – radnika i seljaka. Poslije njegove smrti tu politiku je napustilo vođstvo Kuomintanga koje je preuzelo desno krilo Čang Kaj Šeka. 

1930. – Vođa borbe za nezavisnost Indije Mahatma Gandi otpočeo kampanju građanske neposlušnosti protiv britanske kolonijalne uprave i njene namjere da uspostavi monopol u proizvodnji soli.

1935. – Umro srpski fizičar, elektrotehničar i pronalazač Mihailo Pupin, naučnik svjetskog glasa. Iz rodnog Idvora u Banatu je 1874, poslije školovanja u Pančevu i Pragu, otišao u SAD gdje je završio Kolumbija univerzitet u Njujorku na kojem je potom bio profesor teorijske fizike i 40 godina predsjednik Instituta radio-inženjera. Električni rezonator pomoću kojeg je preko istog provodnika mogućan istovremeni prenos vijesti na različitim talasnim dužinama bio je prvi od njegovih mnogobrojnih pronalazaka. Najvećim otkrićem – samoindukcionim kalemovima /”Pupinovi kalemovi”/ omogućio je prenos telefonskih razgovora na veliku daljinu. Takođe je otkrio sekundarne radijacije rendgenskih zraka, elektromagnetske detektore, napisao je univerzitetski udžbenik termodinamike. Za naučni rad je 1920. odlikovan Edisonovom medaljom, a za knjigu o svom životu “Imigrant to Inventor”, kod nas prevedenu pod naslovom “Od pašnjaka do naučenjaka”, 1924. je dobio Pulicerovu nagradu. Njegovo ime nose fizičke laboratorije Kolumbija univerziteta. 

1938. – Njemačke trupe ušle u Austriju, a Adolf Hitler je dva dana potom objavio da je Austrija postala dio Trećeg rajha, što su zapadne sile posmatrale skrštenih ruku, nastojeći da na svaki način izbjegnu rat s nacistima. 

1940. – Poslije poraza u “zimskom ratu”, započetom sovjetskom invazijom krajem 1939, Finska potpisala mirovni ugovor kojim se odrekla Karelijske prevlake i grada Viborg na istoku zemlje. 

1945. – Njemačka Jevrejka Ana Frank u 15. godini života ubijena u njemačkom nacističkom logoru Bergen-Belzen. Njen dnevnik je postao simbol stradanja Jevreja u Drugom svjetskom ratu, u kojem su Nijemci planski istrebljivali taj narod u Njemačkoj i svim okupiranim zemljama Evrope. Njena porodica je poslije dolaska nacista na vlast u Njemačkoj 1933. izbjegla u holandski grad Amsterdam, gdje je od 1942. živjela u tajnom skrovištu, ali ih je 1944. otkrio Gestapo. Ubijena je u martu 1945. u nacističkom logoru Bergen-Belzen. Rat je preživio jedino Anin otac. Poslije Drugog svjetskog rata pronađen je i 1947. objavljen njen potresni dnevnik, pisan tokom dvije godine u skrovištu. 

1946. – Rođena američka glumica i pjevačica Lajza Mineli, čije su osnovne glumačke vrline – ogromna energija i sugestivnost. Karijeru je počela pjevajući u noćnim klubovima i glumeći u njujorškim pozorištima na Brodveju. Filmovi: “Kabare” /nagrada “Oskar”/, “Nasrtljiva djevojka”, “Kaži da me voliš”, “Srećna Ledi”, “Tišina, smejemo se”, “Njujork, Njujork”, “Artur”. 

1947. – Predsjednik SAD Hari Truman u Kongresu proklamovao doktrinu o pomoći zemljama ugroženim od komunizma /”Trumanova doktrina”/. Prva sredstva su data Grčkoj i Turskoj. 

1964. – Umro srpski slikar Jovan Bijelić, član Srpske akademije nauka, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih stvaralaca između dva svjetska rata. Studirao je u Sarajevu, Krakovu, Parizu i Pragu. Scenograf /potom i šef slikarske radionice/ Narodnog pozorišta u Beogradu, u kojem je živio do smrti, postao je 1919. Slikao je portrete, pejzaže, mrtvu prirodu i kompozicije. Prošao je nekoliko faza u kojima je izražen uticaj kubizma u skulpturskoj koncepciji čvrsto modelovane forme i škrtosti palete, a potom je pod uticajem fovizma stvarao koloritna djela izuzetne sočnosti i čulne ekspresije. U posljednjoj fazi rastvarao je predmet uznemirenim potezima boje. Imao je privatnu školu iz koje je izašlo niz slikara. Djela: “Portret devojke”, “Kupačica”, “Jajce”, “Kći umetnikova”, “Dvorište”, “Ženski akt”, “Sarajevo”, “Portret starice”.

1966. – Parlament lišio Ahmeda Sukarna svih zvanja, uključujući titulu predsjednika Indonezije, a general Suharto je postao vršilac dužnosti šefa države. 

1968. – Ostrvo Mauricijus u Indijskom okeanu, britanska kolonija od 1810, postalo nezavisna članica Britanskog komonvelta. Istog dana 1992. Mauricijus je proglašen republikom, prekinuvši tako i simbolične veze s britanskom krunom. 

1971. – Premijer Hafez al Asad referendumom izabran za predsjednika Sirije. 

1978. – Partije ljevice, prvi put u istoriji Francuske, dobile apsolutnu većinu u prvom krugu parlamentarnih izbora. 

1984. – U Velikoj Britaniji počeo generalni štrajk rudara.

1988. – Vlada Južne Afrike zabranila opozicionu grupu koju je predvodio anglikanski nadbiskup Dezmond Tutu, uz tvrdnju da je ona “prijetnja javnoj bezbjednosti”. 

1992. – U indijskom gradu Bombaj u seriji eksplozija koje su podmetnuli islamski teroristi poginulo više od 300 ljudi. Indija je za eksplozije optužila islamskog susjeda Pakistan, ali je Islamabad odbacio te tvrdnje. 

1993. – Na godišnjicu masakra, islamski teroristi u Bombaju izazvali novu seriju eksplozija, od kojih je poginulo najmanje 200 ljudi, a oko 1.100 je povrijeđeno. 

1994. – Engleska anglikanska crkva rukopoložila 32 žene za sveštenike, prekinuvši tako 460 godina dugu dominaciju muškaraca. 

1999. – Poljska, Češka i Mađarska postale prve članice bivšeg Varšavskog pakta koje su se pridružile NATO paktu. 

1999. – Umro američki violinista jevrejskog porijekla Jehudi Menjuhin, jedan od najvećih violinista 20. vijeka. Počeo je da svira u petoj godini i svjetsku karijeru je napravio već kao “čudo od djeteta” – njegovu interpretaciju “Violinskog koncerta” Feliksa Mendelsona, kojom se u sedmoj godini predstavio publici na koncertu u San Francisku, muzička kritika je ocijenila kao senzacionalnu. Osnovao je 1963. “Školu Jehudi Menjuhina” za muzički nadarenu djecu. 

2003. – Premijer Zoran Đinđić ubijen u atentatu ispred zgrade Vlade Srbije.

2004. – Srpske vlasti na Merdarama, administrativnom prelazu Kosova i Srbije, predale UNMIK-u posmrtne ostatke 45 osoba ekshumiranih iz masovne grobnice u Batajnici.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je srijeda, 11. mart, 70. dan 2015. Do kraja godine ima 295 dana. 

1544. – Rođen italijanski pisac Torkvato Taso, koji je u poeziji stapao ljepotu oblika i hrišćansko-romantičnu sentimentalnost, nastojeći da izrazi moralne dileme vremena i sukob dobra i zla, poroka i vrline. Najveći dio burnog života proveo je kao dvorski pjesnik vojvode Alfonsa Drugog od Este. U glavnom djelu – “Oslobođeni Jerusalim” opisao je Prvi krstaški rat. Tri soneta i pet madrigala posvetio je srpskoj plemkinji iz Dubrovnika Cvijeti Zuzorić, a njegova poezija je inspirisala Johana Volfganga Getea, Džordža Bajrona i dubrovačkog pjesnika Ivana Gundulića.

1820. – Umro američki slikar Bendžamin Vest, koji je u klasicističkom maniru slikao portrete i istorijske kompozicije. Posljednje godine života proveo je u Londonu, gdje je portretisao britanskog kralja Džordža Trećeg. 

1857. – Umro španski književnik Manuel Hose Kintana, sljedbenik klasike i pisac slobodoumne poezije. Bio je sekretar pobunjeničkog pokreta za nezavisnost u vrijeme vladavine Španijom Napoleona Prvog od 1808. do 1814. Djela: poetska “Oda Španiji”, “Oda Padilji”, “Oda štampariji”, drame “Pelajo”, “Vojvoda od Visea”, istorijsko djelo “Životi slavnih Španaca”, kritika “Pravila drame”. 

1885. – Rođen engleski vozač brzih automobila i čamaca Malkolm Kempbel, koji je između 1924. i 1935. devet puta obarao svjetski brzinski rekord u vožnji automobilom, a između 1937. i 1939. triput u vožnji čamcem. Postao je 1935. prvi čovjek koji je automobilom vozio brže od 300 milja na čas /483 kilometra/. Očeve rekorde je oborio njegov sin Donald, koji je 1967. poginuo u čamcu “Plava ptica” prilikom postavljanja novog svjetskog rekorda na vodi od 527,9 kilometara na čas. 

1887. – U Nišu Stevan Sremac, Milorad Petrović, Đoka Protić, Spiro Kalik i Stevan Nikšić – Lala osnovali prvo pozorište pod imenom “Sinđelić”. Poslije Drugog svjetskog rata naziv mu je promijenjen u Narodno pozorište. 

1892. – Rođen američki filmski režiser Raul Volš, koji se okušao u svim filmskim žanrovima, posebno uspješno u vesternima u kojima je pokazao majstorstvo u slikanju sirove ljudske prirode. Filmovi: “Bagdadski lopov”, “Cijena slave”, “Umrli su u čizmama”, “Džentlmen Džim”, “Srebrna rijeka”, “Udaljeni bubnjevi”, “Svijet u njegovim rukama”, “Bijelo usijanje”, “Goli i mrtvi”, “Udaljena truba”. 

1913. – Velika Britanija i Njemačka postigle sporazum o granicama afričkih kolonija Nigerije i Kameruna. 

1915. – U Čikagu završen prvi jugoslovenski narodni sabor, na kojem je 468 delegata iz SAD i Kanade podržalo ujedinjenje svih jugoslovenskih naroda u zajedničku državu Jugoslaviju. Iseljenici su u rezoluciji istakli da jedini spas vide “u kidanju svake veze sa Austro-Ugarskom” i formiranju jedinstvene države svih Jugoslovena. 

1915. – Velika Britanija počela blokadu Njemačke u Prvom svjetskom ratu. 

1916. – Rođen engleski državnik i publicista Džejms Harold Vilson, vođa Laburističke stranke, premijer Velike Britanije od 1964. do 1970. i od 1974. do 1976. Djela: “Nju dil za ugalj”, “Rat protiv siromaštva u svijetu”. 

1917. – Britanske trupe zauzele Bagdad u Prvom svjetskom ratu.

1938. – Nacista Artur Sajs-Inkvart postao austrijski kancelar umjesto Kurta fon Šušniga, a dan potom njemačka vojska je ušla u Austriju i pripojila je Trećem rajhu.

1941. – Kongres SAD, na inicijativu predsjednika Frenklina Ruzvelta, usvojio Zakon o zajmu i najmu, kojim je omogućeno državi da sve ratne materijale “proda, prenese, zamijeni, pozajmi, da pod zakup ili na bilo koji drugi način da vladi one zemlje čija je odbrana od vitalnog značaja za odbranu SAD”. Tim zakonom je Velika Britanija dobila znatnu oružanu pomoć u Drugom svjetskom ratu, a SAD su zvanično ostale izvan rata. 

1955. – Umro engleski mikrobiolog Aleksander Fleming, koji je 1928. iz gljive penicilium notatum izolovao prvi antibiotik penicilin. Otkriće nije korišćeno do Drugog svjetskog rata, kad su ga britanski fiziolog i biohemičar Ernst Boris Čejn i australijski ljekar Hauar`d Volter Flori primijenili u liječenju infekcija. Fleming je 1945. s njima podijelio Nobelovu nagradu za medicinu. 

1974. – Umro srpski pravnik Milan Bartoš, jedan od najistaknutijih jugoslovenskih stručnjaka za međunarodno javno pravo, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, sekretar Srpske akademije nauka i umjetnosti. Bio je državni savjetnik i član mnogih delegacija Jugoslavije na zasjedanjima UN. Djela: “Stvarno pravo”, “Osnove privatnog prava”, “Međunarodno javno pravo”. 

1975. – U Lisabonu ugušena pobuna padobranskih jedinica protiv ljevičarske vojne vlade, a bivši predsjednik general Antonio Ribeiro de Spinola je s grupom oficira pobjegao u Španiju. Sutradan je obrazovan Savjet revolucije radi nastavljanja revolucionarnog procesa započetog 25. aprila 1974. obaranjem diktatorskog režima koji je u nasljeđe ostavio Antonio de Oliveira Salazar.

1976. – Bivši predsjednik SAD Ričard Nikson priznao da je 1970. naredio Centralnoj obavještajnoj agenciji da spriječi Salvadora Aljendea da postane predsjednik Čilea. CIA je prilikom rušenja Aljendea 1973. obilato pomogla vojnu zavjeru generala Augusta Pinočea.

1985. – Mihail Gorbačov dan poslije smrti Konstantina Černjenka izabran za generalnog sekretara Centralnog komiteta vladajuće Komunističke partije SSSR.

1990. – Parlament Litvanije objavio nezavisnost te sovjetske baltičke republike od Moskve.

1990. – Čileanski diktator general Augusto Pinoče poslije više od 16 godina prepustio predsjednički položaj Patrisiju Elvinu, ali je zadržao komandu nad oružanim snagama.

1991. – U Beogradu su dan poslije krvavih nereda izbile demonstracije studenata, kojima su se pridružili i srednjoškolci. Tokom “plišane revolucije” do 14. marta su demonstracije podržavali i lideri opozicije i mnoge ugledne ličnosti javnog i kulturnog života Beograda i Srbije. Okupljenima kod Terazijske česme u centru grada se obratio i Njegova svetost patrijarh srpski gospodin Pavle. Studenti su tražili oslobađanje svih uhapšenih u demonstracijama 9. marta, krivično gonjenje vinovnika krvoprolića, ostavke ministara unutrašnjih poslova Radmila Bogdanovića i urednika TV Beograd, koje su ubrzo potom i uslijedile.

1994. – Na Hirurškom odjeljenju bijeljinske bolnice prvi put je uspješno obavljena operacija transplatacije kuka. Ovaj komplikovani zahvat izveo je profesor doktor Nikola Milićević, uz asistenciju ljekara bijeljinske bolnice, na čelu sa dr Milivojem Kićanovićem. 

1998. – Predsjednik Indonezije Suharto, uprkos snažnim studentskim protestima, započeo sedmi petogodišnji mandat, ali je ubrzo prinuđen da podnese ostavku na položaj šefa države.

1999. – Njemački ministar finansija Oskar Lafonten podnio ostavku, obrazloživši je “slabim timskim radom” u kabinetu svog stranačkog socijaldemokratskog kolege kancelara Gerharda Šredera. 

2003. – Prvi stalni Međunarodni krivični sud inaugurisan u Hagu polaganjem zakletve 18 sudija pred predsjednikom Skupštine stranaka Suda – jordanskim princom Zeidom Raradom al Huseinom. Svečanom činu prisustvovali holandska kraljica Beatrisa, generalni sekretar UN Kofi Anan, te oko 550 predstavnika država stranaka Rimskog statuta, među kojima su bili i ministar inostranih poslova BiH Mladen Ivanić i ambasador BiH u Holandiji Željko Jerkić. 

2004. – U seriji podmetnutih eksplozija u četiri putnička voza u Madridu poginulo 190 ljudi, a 1.247 je povrijeđeno. Odgovornost za napade preuzela Al kaida.

2006. – Bivši jugoslovenski predsjednik Slobodan Milošević umro u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je utorak, 10. mart, 69. dan 2015. Do kraja godine ima 296 dana. 

1452. – Rođen španski kralj Fernando Drugi i Peti katolički /kao Fernando Drugi vladar Aragonije, a kao Fernando Peti Kastilje/, čiji je dolazak na prijesto Aragonije 1479. označio početak istorije ujedinjene Španije. Njegova žena Isabela Prva je 1474. postala kraljica Kastilje, a on je naslijedio oca Huana Drugog u Aragoniji i tako su sjedinjene glavne pirinejske države. Nastojeći da ojača rimokatoličku crkvu i monarhiju, 1480. je utemeljio zloglasni sud inkvizicije /koji je u toj zemlji postojao do 1834/, a 1492. je protjerao Jevreje iz Španije. Borbe s Mavrima je pobjedonosno okončao 1492, protjeravši ih iz južne španske pokrajine Granade, iste godine je opremio ekspediciju Kristofora Kolumba koja je otkrila Ameriku, a 1503. je od Francuske preoteo Napuljsku kraljevinu.

1628. – Rođen italijanski ljekar i botaničar Marčelo Malpigi, tvorac mikroskopske anatomije. Pronašao je veoma konveksna sočiva, jednostavan mikroskop koji uveličava do 180 puta.

1772. – Rođen njemački pisac Fridrih fon Šlegel, najznačajniji teoretičar njemačkog romantizma i jedan od prvih evropskih modernista. S bratom Augustom Vilhelmom Šlegelom uređivao je glavni romantičarski časopis “Aneteum”. Osim radova o antičkoj književnosti, eseja, pjesama i pripovijedaka, pisao je i aforizme. Djela: roman “Lucinda”, “Istorija stare i nove književnosti” /jedan od prvih pregleda cjelokupne svjetske literature/.

1856. – Umro srpski pisac Jovan Sterija Popović, prvi srpski komediograf, koji je u djelima ismijavao mane tadašnjeg društva, naročito pomodarstvo, pokondirenost i nadriučenost. Poslije završenih studija prava u Kežmarku u Slovačkoj, radio je kao advokat u rodnom Vršcu, potom je prešao u Srbiju i postao profesor prava na Liceju, prvo u Kragujevcu, pa u Beogradu. Kao načelnik Ministarstva prosvjete Srbije je obavio pionirski rad u organizovanju školstva, pokrenuo inicijativu za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja. Učestvovao je u organizovanju prvog beogradskog teatra koji je otvoren izvođenjem njegove tragedije “Smrt Stefana Dečanskog”. U početku je pisao pod uticajem Lukijana Mušickog i Milovana Vidakovića, ali je “Romanom bez romana” napustio romantičarsku i avanturističku književnost. Ostala djela: komedije “Laža i paralaža”, “Pokondirena tikva”, “Zla žena”, “Tvrdica ili Kir-Janja”, “Rodoljupci”, zbirka pjesama “Davorje”.

1861. – Umro ukrajinski pisac i slikar Taras Grigorjevič Ševčenko, najveći ukrajinski pjesnik 19. vijeka, osnivač nove ukrajinske književnosti, romantičar, revolucionar, vatreni borac za slobodu naroda. Poezijom inspirisanom narodnim stvaralaštvom je utemeljio književni ukrajinski jezik. Kao ukrajinski nacionalista proveo je više godina u progonstvu u Sibiru, a mnoga njegova djela našla su se na udaru carske cenzure. Djela: zbirka pjesama i poema “Kobzar”, poema “Hajdamaki”, romani /na ruskom jeziku/ “Najamnica”, “Kneginja”, “Muzikant”, “Blizanci”, “Umjetnik”.

1872. – Umro italijanski revolucionar Đuzepe Macini, glavni ideolog nacionalnog pokreta Italijana u 19. vijeku i jedan od tvoraca moderne italijanske države. U Marseju je 1831. osnovao revolucionarno udruženje italijanskih nacionalista “Mlada Italija” i aktivno je učestvovao u borbama za ujedinjenje, naročito 1848. i 1849. Ostao je do kraja života – 1872. godine – vjeran republikanskim načelima i idejama Francuske revolucije i protivio se 1861. ujedinjenju Italije pod Savojskom dinastijom.

1875. – Umro srpski političar i pisac Svetozar Marković, osnivač socijalističkog pokreta u Srbiji i prvi teoretičar realizma u srpskoj literaturi. Po povratku sa studija u Švajcarskoj, gdje je upoznao Karla Marksa, Nikolaja Černiševskog, Dmitrija Pisareva, pokrenuo je 1871. prvi socijalistički list na Balkanu “Radenik”. Ubrzo je protjeran iz Srbije i godinu dana je živio u Novom Sadu. Po povratku je 1873. i 1874. pokrenuo listove “Javnost” i “Glas javnosti”, a 1875. “Oslobođenje”. Zbog navodne štamparske krivice odležao je devet mjeseci u požarevačkom zatvoru, odakle je izašao teško bolestan. Izučavao je samoupravu i nacionalno pitanje jugoslovenskih naroda, zalažući se za federativno rješenje člancima “Realni pravac u nauci i životu”, “Pevanje i mišljenje” i “Realnost u poeziji” snažno je uticao na srpsku književnost krajem 19. vijeka. Političke ideje je razradio u djelu “Srbija na istoku”, najznačajnijem i najoriginalnijem spisu.

1908. – Rođen srpski pravnik Jovan Đorđević, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, stručnjak za ustavno pravo. Od 1945. je učestvovao u pisanju ustava i zakona u bivšoj SFRJ i bio jedan od glavnih urednika “Arhiva za pravne i društvene nauke”. Djela: “Državno uređenje FNRJ”, “Narodni odbori”, “Ustavno pravo SFRJ”, “Osnovna pitanja federalne države”, “Novo ustavno pravo”.

1922. – Na Evropskoj ekonomskoj konferenciji u Đenovi zapadne sile su uslovile priznavanje SSSR-a isplatom 12 milijardi zlatnih franaka carskih državnih zajmova i štete zbog nacionalizacije stranih firmi poslije Oktobarske revolucije. Šef sovjetske diplomatije Georgij Čičerin je predožio da su zapadne sile sovjetskoj Rusiji nanijele štetu vojnom intervencijom od 30 milijardi zlatnih franaka, pa je skup zapao u ćorsokak.

1940. – Umro ruski pisac Mihail Afanasjevič Bulgakov, koji je zbog nepristajanja da se dodvorava vlastima i služi propagandi kao “inženjer duša” – što se za sovjetske umjetnike podrazumijevalo poslije Oktobarske revolucije – bio u nemilosti čak i decenijama poslije smrti. Zbog romana s fabulom iz građanskog rata “Bijela garda”, u kojem je razmatrao istrajnost etičko-estetičkog kodeksa ličnosti u sudbinskim trenucima istorije, bio je “počastvovan” napadom samog sovjetskog vođe Josifa Staljina. Sličan gnjev je izazvao romanom “Majstor i Margarita”, štampanom u Moskvi tek 1966. Ostala djela: priče i pripovijetke “Bilješke mladog ljekara”, “Đavolijada”, “Kobna jaja”, “Pseće srce”, romani “Život gospodina de Molijera”, “Pozorišni roman” /nedovršen/, drame “Bjekstvo”, “Zojkin stan”, “Purpurno ostrvo”, “Adam i Eva”, “Blaženstvo”, “Ivan Vasiljevič”, “Bratstvo licemjera”, “Posljednji dani”, “Batum”, scenariji “Revizor”, “Mrtve duše”, dramatizacije “Mrtve duše”, “Rat i mir”.

1945. – Tokio u Drugom svjetskom ratu razoren napadom 300 američkih bombardera B-29, u kojem je ubijeno oko 100.000 stanovnika japanske prijestonice.

1948. – Šef čehoslovačke diplomatije Jan Garig Masarik, sin prvog predsjednika čehoslovačke Tomaša Masarika, izvršio je samoubistvo – kako je zvanično saopšteno. Motivi tog čina predratnog ambasadora Čehoslovačke u SAD i Velikoj Britaniji i ministra inostranih poslova od 1940. nisu rasvijetljeni, ali se znalo da nije bio naklonjen totalitarnom komunističkom režimu koji je preuzimao vlast.

1952. – Kubansku vladu zbacio bivši predsjednik Fulhensio Batista i potom je kao diktator vladao Kubom do 1959. godine.

1968. – U feribotu koji se prevrnuo u luci novozelanđanskog grada Velington poginulo najmanje 200 ljudi.

1969. – Džejms Erl Rej pod optužbom za ubistvo američkog crnačkog lidera Martina Lutera Kinga u aprilu 1968. osuđen na 99 godina robije. Kasnije je nezavisna istraga pokazala da je vjerodostojnost “dokaza” FBI veoma nepouzdana i da nije sasvim sigurno da je Rej atentator na Kinga.

1974. – Japanski poručnik Hiro Onade, poslije 29 godina skrivanja u džungli, predao se filipinskim vlastima, objasnivši da nije dobio naređenje o povlačenju i da nije znao da je prestao rat SAD i Japana.

1982. – Jugoslavija osvojila prvo mjesto u evropskoj stonoteniskoj superligi.

1985. – Umro ruski državnik Konstantin Ustinovič Černjenko, samo 13 mjeseci pošto je postao lider SSSR. Na najmoćniji položaj u državi, mjesto generalnog sekretara sovjetske Komunističke partije, dospio je poslije smrti Jurija Andropova u februaru 1984. Njegovu vladavinu nije obilježilo ništa značajno, ne samo zbog činjenice da je na vlast došao već sasvim zdravstveno onemoćao već i zato što je dotadašnja karijera nosila neizbrisiv pečat tipičnog aparatčika nenaviklog na autonomne odluke – godinama je bio šef kabineta sovjetskog lidera Leonida Brežnjeva, u periodu najveće stagnacije i okoštalosti sovjetskog društva.

1990. – Britanskom novinaru Farzadu Bazoftu irački sud je, zbog navodne špijunaže, izrekao smrtnu kaznu izvršenu pet dana kasnije, uprkos talasu protesta u inostranstvu i apela Bagdadu da mu poštedi život.

1993. – Suharto šesti put izabran za predsjednika Indonezije.

1995. – Od eksplozije ispred jedne džamije u najvećem pakistanskom gradu Karačiju i pucnjavi teroriste na ljude koji su pohitali u pomoć povrijeđenima, poginulo je 12 ljudi, uključujući petoro djece.

1997. – Vatikan uspostavio diplomatske odnose sa Libijom.

2002. – Ubijen Risto Jugović, generalni direktor SOD “Jahorina” ispred porodične kuće na Palama. Prije rata u BiH, bio je zaposlen u RO “Famos” Koran, “Crvena zastava” Kragujevac i Narodnoj banci BiH. Funkciju generalnog direktora SOD “Jahorina” obavljao je od 1992. godine. Bio je nosilac Ordena Nemanjića i Ordena Svetog Save prvog reda.

2003. – Muhamed Topalović priznao pred Kantonalnim sudom u Mostaru ubistvo tri člana porodice Anđelić i pokušaj ubistva četvrtog člana, na katoličko Badnje veče. 

2004. – Kantonalno tužilaštvo u Mostaru podiglo optužnicu protiv sedmorice Bošnjaka koji su počinili ratne zločine nad civilnim stanovništvom srpske nacionalnosti u Konjicu početkom 1992. godine.

2004. – Ambasador Rusije u UN Sergej Lavrov imenovan za novog ministra inostranih poslova Ruske Federacije.

2006. – Bivši komandant Kosovskog zaštitnog korpusa /KZK/ Agim Čeku izabran za novog premijera Kosova na vanrednoj sjednici parlamenta.

2006. – Žalbeno vijeće Haškog tribunala odlučilo da bivši komandant OVK Ramuš Haradinaj, optužen za zločine nad nealbancima na Kosovu, može javno politički djelovati dok na slobodi čeka početak suđenja. 

Slične Objave

Vremeplov

Danas je ponedjeljak, 9. mart, 68. dan 2015. Do kraja godine ima 297 dana.

1074. – Papa Grgur Sedmi naredio da svi oženjeni rimokatolički sveštenici budu izbačeni iz Crkve.

1454. – Rođen italijanski moreplovac Amerigo Vespuči, prema čijoj je latinskoj verziji imena /Americus/ njemački kartograf Martin Valđemiler 1507. Novi svijet pogrešno nazvao Amerika. To je prihvaćeno uprkos činjenici da je novi kontinent 1492. otkrio Vespučijev zemljak Kristofor Kolumbo. Vespuči je u Novi svijet putovao 1499. kao član španske ekspedicije, a 1501. i 1502. je predvodio ekspediciju Portugalije. Vjerovao je da su Honduras i Brazil novi, neotkriveni kontinenti, ne znajući da je Honduras prije njega otkrio Kolumbo. 

1661. – Umro francuski kardinal italijanskog porijekla Žil Mazaren, poslije smrti kardinala Armana Žana Rišeljea 1642. premijer u vladama kraljeva Luja Trinaestog i Luja Četrnaestog. Kao jedan od najvještijih diplomata svog doba postavio je temelje na kojima je Luj Četrnaesti gradio hegemonističku politiku Francuske u Evropi. Okončao je 1648. Tridesetogodišnji rat, poslije kojeg je Vestfalskim mirom Francuska od Njemačkog carstva preuzela Alzas i neke lorenske gradove. Takođe je savladao bunu plemića Fronda od 1648. do 1652. i učvrstio kraljev apsolutizam poljuljan tokom pobune.

1749. – Rođen francuski političar i pisac Onore Gabrijel Viktor Riketi de Mirabo, najbolji govornik Francuske revolucije i jedan od glavnih zastupnika interesa trećeg staleža. Doprinio je pobjedi Ustavotvorne skupštine nad kraljem, ali ne kao principijelan protivnik monarhije. Njegov cilj je bila liberalna reforma društva uz održavanje monarhije. Ubijen je 1791. pod optužbom da je paktirao s dvorom. Djela: “Esej o despotizmu”, “O pruskoj monarhiji pod Fridrihom Velikim”. 

1807. – Predvođeni Karađorđem, srpski ustanici potpuno oslobodili Beograd od Turaka, iako je grad, kao politički centar pašaluka, bio čvrsto utvrđen i posjednut jakim janjičarskim snagama. Ustanici su tokom 1804, 1805. i 1806. bezuspješno pokušavali da zauzmu beogradsku tvrđavu i tek 8. januara 1807. beogradski vezir Sulejman-paša bio je prinuđen da preda Karađorđu Gornji grad, a dva mjeseca potom i Donji grad. Beograd je postao politički, vojni i kulturni centar nove Srbije i ostao je u srpskoj vlasti do propasti Prvog srpskog ustanka 1813.

1814. – Rođen ukrajinski pisac i slikar Taras Grigorjevič Ševčenko, najveći ukrajinski pjesnik 19. vijeka, osnivač nove ukrajinske književnosti, romantičar, revolucionar, vatreni borac za slobodu naroda. Poezijom inspirisanom narodnim stvaralaštvom je utemeljio književni ukrajinski jezik. Kao ukrajinski nacionalista proveo je više godina u progonstvu u Sibiru, a mnoga njegova djela našla su se na udaru carske cenzure. Djela: zbirka pjesama i poema “Kobzar”, poema “Hajdamaki”, romani /na ruskom/ “Najamnica”, “Knjeginja”, “Muzikant”, “Blizanci”, “Umjetnik”.

1817. – Srpski vojvoda i popečitelj finansija u Prvom srpskom ustanku knez Sima Marković pogubljen u beogradskoj tvrđavi prema naređenju Marašli Ali-paše. Od početka ustanka bio je blizak saradnik Karađorđev, s kojim je emigrirao poslije propasti ustanka. Vratio se u Srbiju zahvaljujući nagodbi Miloša Obrenovića i Ali-paše, ali je nastavio prepisku sa srpskim starješinama u Besarabiji, pozivajući ih da se vrate i nastave borbu protiv Turaka. S vojvodom Pavlom Cukićem i bivšim Karađorđevim kapetanom Dragićem Gorunovićem podigao je bunu koju su Miloš i Turci brzo ugušili, a Marković i Gorunović uhapšeni su i pogubljeni. 

1831. – Kralj Luj Filip osnovao francusku Legiju stranaca, sa sjedištem u Alžiru.

1851. – Umro danski fizičar Hans Kristijan Ersted, osnivač nauke o elektromagnetizmu. Otkrio je magnetski učinak električne struje. Njegovo glavno djelo “Experimenta circa effectum conflistus electrici in acum magneticam” znatno je uticalo na francuskog fizičara i matematičara Andrea Maria Ampera. Njemu u čast jedinica za jačinu magnetskog polja u elektormagnetskom CGS sistemu nazvana je “ersted” /oznaka Oe/. 

1885. – Rođena ruska balerina Tamara Platonovna Karsavina, jedna od najvećih predstavnika klasičnog baleta u prvoj polovini 20. vijeka. S Anom Pavlovnom i Vaclavom Nižinskim bila je među glavnim zvijezdama Ruskog baleta Sergeja Đagiljeva, u Imperatorskom baletu u Petrogradu nastupala je kao primabalerina i gostovala je na scenama u Parizu u Londonu, gdje je 1928. osnovala baletsku školu. Upamćena je kao nezamjenljiva partnerka Nižinskog u baletu “San o ruži” i po sjajnim rolama u baletima “Šeherezada”, “Žar-ptica”, “Petruška”, “Fantastični dućan”, “Trorogi šešir”.

1888. – Umro pruski kralj i njemački car Vilhelm Prvi Fridrih Ludvig, koji je pomagao kancelaru Otu fon Bizmarku da “krvlju i gvožđem” ujedini Njemačku. Na pruskom prijestolu bio je od 1861, a 1871. je postao prvi car novostvorenog Njemačkog carstva. Tokom njegove vladavine Nijemci su Danskoj oteli pokrajine Šlezvig i Holštajn u ratu 1864, porazili Austriju 1866, a u francusko-pruskom ratu 1871. otrgli Alzas i Lorenu od Francuske. Izdao je 1879. “Izuzetni zakon”, kojim je socijalistički pokret u Njemačkoj stavljen van zakona. 

1890. – Rođen ruski državnik Vjačeslav Mihajlovič Skrjabin, poznat kao Vjačeslav Mihajlovič Molotov, šef sovjetske diplomatije od 1939. do 1949. i od 1953. do 1956. Bio je glavni pregovarač s nacističkom Njemačkom u pripremi sovjetsko-njemačkog desetogodišnjeg pakta o nenapadanju, potpisanog 1939, devet dana prije napada Njemačke na Poljsku, što je izazvalo veliko iznenađenje u svijetu i zbunjenost i pometnju u komunističkim partijama. Jedan je od osnivača lista “Pravda”. Održao se u vrhu vlasti tokom skoro tri decenije Staljinove strahovlade, ali je u junu 1957, pod optužbom za “antipartijski stav”, isključen iz Centralnog komiteta Komunističke partije i smijenjen sa svih funkcija.

1893. – Umro francuski teoretičar umjetnosti, istoričar i filozof Ipolit Ten, koji je nastojao da unese pozitivističke metode u izučavanje literature, umjetnosti i društva. Prema determinističkom shvatanju istorije i umjetnosti, smatrao je da pojedinac, izrazito određen jednom “preovlađujućom osobinom”, trpi jak spoljni uticaj “rase”, “sredine” i “trenutka”. Kao filozof bavio se problemima saznanja, a kao istoričar je istraživao korijene dekadencije u Francuskoj. Djela: “Istorija engleske književnosti”, “Filozofija umjetnosti”, “O inteligenciji”, “Postanak savremene Francuske”. 

1916. – Njemačka u Prvom svjetskom ratu objavila rat Portugaliji, koja je prethodno u svojim lukama zaplijenila njemačke brodove.

1918. – Umro njemački pisac Frank Vedekind, koji je ekscentričnim, ali snažnim dramama, punim ironije i cinizma, tragike i komike, grotesknih likova, drastičnih erotskih scena i uličnog žargona, provocirao licemjerni građanski moral. Podsmijevao mu se i pjesmama, šansonama i baladama koje je recitovao u minhenskom kabareu “Jedanaest dželata”. Djela: drame “Proljećno buđenje”, “Zemaljski duh”, “Markiz fon Kajt”, “Pandorina kutija”, “Mrtvački ples”, “Muzika”, “Cenzura”, pjesme “Četiri godišnja doba”.

1919. – Britanci deportovali na Maltu vođu egipatskog pokreta za nezavisnost Saada Zaglula 

1924. – Italija anektirala Rijeku. 

1934. – Rođen ruski kosmonaut Jurij Aleksejevič Gagarin, prvi čovjek koji je obletio Zemlju. U aprilu 1961. vasionskim brodom “Vastok 1” načinio je krug oko planete za 108 minuta, krećući se maksimalnom brzinom od 28.000 kilometara na čas, na najvećoj udaljenosti od Zemlje 327 kilometara.

1942. – Japanske invazione snage u Drugom svjetskom ratu okončale zauzimanje indonezijskog ostrva Java. Indonezija je tada bila holandska kolonija.

1943. – Rođen američki velemajstor Robert – “Bobi” Džejms Fišer, 11. prvak svijeta u šahu, prvi Amerikanac koji je osvojio tu titulu. Velemajstor je postao u 15. godini, a svjetski šampion 4. septembra 1972, pobijedivši u meču u Rejkjaviku ruskog velemajstora Borisa Spaskog rezultatom 12,5:8,5. Prethodno je u mečevima kandidata postigao rezultate bez presedana u istoriji šaha: u četvrtfinalu i polufinalu je pobijedio ruskog velemajstora Marka Tajmanova i danskog velemajstora Benta Larsena rezultatom 6:0, a u finalu bivšeg prvaka svijeta jermenskog velemajstora Tigrana Petrosjana sa 6,5:2,5. Titulu je izgubio bez meča 3. aprila 1975, jer je odbio da prihvati uslove Međunarodne šahovske federacije, pa je za prvaka svijeta proglašen ruski velemajstor Anatolij Karpov. Poslije skoro dvije decenije odsustvovanja na kratko se vratio šahu 1992. kad je pobijedio Spaskog u meču odigranom u Beogradu i na Svetom Stefanu kod Budve.

1945. – Američke snage u Drugom svjetskom ratu zauzele Bon.

1956. – Englezi deportovali kiparskog arhiepiskopa Makariosa Trećeg na Sejšelska ostrva u Indijskom okeanu.

1976. – Kod grada Trento na sjeveru Italije srušila se uspinjača, usmrtivši 42 smučara.

1987. – Teheran optužio Bagdad da upotrebljava hemijsko oružje u iransko-iračkom ratu.

1989. – Vlasti u Varšavi zvanično optužile sovjetske službe bezbjednosti za likvidaciju više od 4.200 poljskih oficira u Katinskoj šumi u proljeće 1940. godine.

1991. – U Beogradu održane demonstracije opozicionih partija u kojima su poginuli učenik Branivoje Milinović i milicionar Nedeljko Kosović. Jedan od zahtjeva demonstranata bio je da rukovodeća ekipa informativnog programa TV Beograd podnese ostavku, što je učinio generalni direktor RTV Beograd Dušan Mitević. Ostavku je podnio i ministar unutrašnjih poslova Srbije Radmilo Bogdanović. Uveče je centar Beograda zaposjela armija sa tenkovima.

1992. – Umro bivši premijer Izraela Menahem Begin, prvi izraelski državnik koji je potpisao ugovor s nekom arapskom zemljom. Poslije razgovora u Kemp Dejvidu s egipatskim predsjednikom Anvarom el Sadatom i predsjednikom SAD Džimijem Karterom, 1977. u Vašingtonu je potpisao mirovni ugovor s Egiptom i sa Sadatom je 1978. podijelio Nobelovu nagradu za mir. Završio je prava u Varšavi, a 1939. bio je vođa omladinskog cionističkog pokreta “Betar” u rodnoj Poljskoj. Uhapšen je 1940. i dvije godine je proveo u koncentracionom logoru u Sibiru, ali je 1942. uspio da se domogne Palestine, tada pod britanskom upravom, gdje je komandovao ilegalnom cionističkom grupom “Irgun Cevai Leumi” /Narodni vojnički savez/. U tek osnovanoj državi Izrael 1948. je oformio pokret “Herut” /sloboda/, od kojeg je nastala partija “Likud” /jedinstvo/. Ubrzo je postao član Kneseta /parlament/, u vladu je ušao 1967, a premijer je bio od 1977. do 1983, kad je podnio ostavku. Važio je za “čovjeka najtvrđe linije s vizijom za kompromis”. Djela: “Pobuna”, “Lična sjećanja komandanta Irgun Cevai Leumija”, “Bijele noći”, “U podzemlju”.

1993. – Srpski neuropsihijatar i profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu dr Milan Popović dobio je nagradu “20. vijek” Međunarodnog instituta u Kembridžu za dostignuća u nauci. Prethodno je na kongresu Svjetskog udruženja ljekara za prevenciju u Beču ukazao na moralnu neopravdanost sankcija i to izlaganje je objavio prestižni časopis “Medicina i rat”.

1993. – Umro srpski građevinski inženjer Siniša Obradović, projektant pruge Beograd – Bar, brzih pruga u Srbiji i željezničkog čvora u Kosovu Polju. 

1994. – Teroristi Irske republikanske armije izveli prvi u seriji minobacačkih napada na londonski aerodrom “Hitrou”.

1996. – Islamski teroristi u zapadnom dijelu Alžira ubili deset i ranili 16 ljudi u putničkom vozu. 

1999. – Iranski predsjednik Mohamad Hatami doputovao u Italiju, što je bila prva posjeta Zapadu šefa iranske države nakon islamske revolucije 1979. u toj azijskoj zemlji. 

2000. – Premijer Republike Srpske Milorad Dodik i ministar inostranih poslova Republike Hrvatske Tonino Picula potpisali Zajedničku izjavu o povratku izbjeglih i raseljenih lica svojim domovima. U izjavi se potvrđuje da su pravo na sopstveni dom i zaštitu imovine, kao pravo na povratak, osnovna prava svakog čovjeka.

2001. – Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu podiglo optužnicu protiv Ivana /Blaže/ Andabaka /1953/ iz Livna i još šestoro lica zbog osnovane sumnje da su planirali i izvršili ubistvo zamjenika ministra unutrašnjih poslova FBiH Joze Leutara 1999. godine. 

2001. – Predsjedištvo Hrvatskog narodnog sabora usvojilo je u Mostaru zaključke kojima odbacuje sankcije visokog predstavnika za BiH Volfganga Petriča kao “definitivno poništenje izborne volje hrvatskog naroda u BiH i izraz političkog prisiljavanja njegovih legitimnih predstavnika”.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je nedjelja, 8. mart, 67. dan 2015. Do kraja godine ima 298 dana.

1714. – Rođen njemački kompozitor, čembalista i dirigent Karl Filip Emanuel Bah, čije su klavirske sonate preteča klasičnih, sin i učenik Johana Sebastijana Baha. Bio je pristalica “osjećajnog stila”, dramskog patosa s obiljem ukrasa. Djela: dvadesetak simfonija, oko 60 koncerata za klavir, kamerna muzika, sonate za klavir, kantate, crkvene kompozicije.

1846. – Otvorena prva čitaonica u Srbiji, nazvana Srpsko čitalište, kasnije Čitalište beogradsko. Slične čitaonice su ubrzo osnovane i u drugim gradovima Srbije.

1866. – Rođen ruski fizičar Pjotr Nikolajevič Lebedev, profesor Moskovskog univerziteta. Proučavao je pritisak svjetlosti, dokazavši postojanje mehaničkog impulsa kod svjetlosnih zraka, što je od velikog značaja za razumijevanje kosmičkih pojava. Djela: “Sila pritiska svjetlosti na gasove”, “Magnetometrijsko proučavanje obrtnih tijela”.

1869. – Umro francuski kompozitor i muzički pisac Ektor Berlioz, tvorac romantičarske programske muzike i začetnik moderne orkestracije. Patetičan i temperamentan, stvorio je djela izvanrednih tonskih boja kroz koja je provlačio osnovnu ideju vodilju. Znatno je uticao na evropsku muziku svog doba. Napisao je “Nauku o instrumentaciji”. Djela: “Fantastična simfonija”, “Harold u Italiji”, “Romeo i Julija”, “Faustovo prokletstvo”, “Rekvijem”, opere “Benvenuto Čelini”, “Trojanci”. 

1879. – Rođen srpski slikar, vajar i pisac Mihailo Milovanović, jedan od osnivača Udruženja likovnih umjetnika Srbije, ratni slikar Vrhovne komande srpske vojske u Prvom svjetskom ratu, autor čuvenih portreta srpskih vojvoda Radomira Putnika, Živojina Mišića, Stepe Stepanovića i Petra Bojovića, generala Pavla Jurišića – Šturma, kralja Petra Prvog Karađorđevića i regenta Aleksandra Karađorđevića. Diplomirao je 1909. na Likovnoj akademiji u Minhenu, odakle je 1912. došao u Srbiju da bi kao dobrovoljac učestvovao u balkanskim ratrovima. U Prvom svjetskom ratu je sa srpskom vojskom preživio njenu golgotu. Njegovo slikarstvo karakteriše preplitanje realizma, simbolizma i impresionizma – u dinamičkom procesu stalnih preobražaja i potrage za prepoznatljivim izrazom – lakoća prilagođavanja različitim formama, uz postojano uvjerenje da je narodna tradicija i izvor i ishodište umjetničkog poduhvata. Izložbe Milovanovićevih slika u periodu između dva svjetska rata bile su prvorazredan kulturni događaj, a hroničari su zabilježili da je njegova izložba 1938. u Paviljonu “Cvijeta Zuzorić” u Beogradu bila najposjećenija postavka u dotadašnjoj istoriji te kuće. Izradio je spomenike arhimandritu račanskog manastira i knezu Sokolske nahije Hadži-Melentiju u manastiru Rača, komandantu Zlatiborskog komitskog odreda majoru Kosti Todoroviću u Srebrenici /koji su porušile ustaše u Drugom svjetskom ratu/, srpskim ratnicima u Mladenovcu /oskrnavljen 1947. uklanjanjem grba Srbije i dvoglavog orla s krstom i krunom iznad grba/, spomenik na Krfu poginulim vojnicima Drinske divizije, mermerni ikonostas u pravoslavnoj crkvi u Mladenovcu. Tog nosioca Albanske spomenice i Ordena Svetog Save partizani su strijeljali u Užicu krajem novembra 1941, pod optužbom da je “engleski špijun”. Napisao je roman “Lendina vodenica”, štampan više od pola vijeka poslije njegove nasilne smrti.

1879. – Rođen njemački hemičar i fizičar Oto Han, profesor univerziteta u Berlinu i Getingenu, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1944, koji je 1957. potpisao Getingenšku deklaraciju, odbijajući da sarađuje u razvoju eventualnog zapadnonjemačkog nuklearnog oružja. Dokazao je 1938. raspadanje rubidijuma, a 1939. s Fricom Štrasmanom je otkrio nuklearnu fisiju /cijepanje/ jezgra urana. Otkrio je i radioaktivne elemente mezotorijum, radio-torijum i – s Lizom Majtner – protoaktinijum.

1895. – Rođena urugvajska spisateljica Huanita Fernandes Morales, poznata kao Huana Fernandes de Ibarbourou, jedna od najistaknutijih liričarki Južne Amerike, nazvana “Huana Amerike”. Njena poezija odiše čulnošću, panteističkom združenošću s prirodom i pesimizmom zbog prolaznosti života. Djela: zbirke stihova “Dijamantski jezici”, “Divlji korijen”, “Ruža vjetrova”, “Izgubljena”, “Romanse sudbine”. 

1904. – Njemačka ublažila antijezuitski zakon iz 1872, dopustivši povratak pojedinih pripadnika tog ozloglašenog rimokatoličkog reda. 

1907. – Rođen grčki državnik Konstantin Karamanlis, predsjednik Grčke od 1980. do 1985, osnivač stranke “Nova demokratija”. Prvi put je postao premijer 1955. i na tom položaju je ostao do 1963, kad je dobrovoljno emigrirao. Vladu je ponovo sastavio 1974, poslije pada vojne hunte, odigravši ključnu ulogu u obnovi demokratije u Grčkoj.

1917. – U Petrogradu nemirima i štrajkovima počela Februarska revolucija /događaj se zbio 23. februara prema Julijanskom kalendaru, tada na snazi u Rusiji/.

1917. – Umro njemački konstruktor i general Ferdinand fon Cepelin, koji je 1900. konsturisao veliku vazdušnu lađu – dirižabl, nazvanu po njemu “cepelin”. Njegova letjelica duga 248 metara bila je lakša od vazduha, s velikim balonom profilisanog vretenastog oblika i motornim pogonom.

1921. – Francuske trupe ušle u Diseldorf i druge gradove u Ruru pošto Njemačka nije isplatila ratnu štetu, prema obavezi iz Versajskog ugovora kao poražena strana u Prvom svjetskom ratu.

1930. – Umro američki državnik Vilijam Hauard Taft, predsjednik SAD od 1909. do 1913, prvi bivši šef države u američkoj istoriji koji je od 1921. do smrti bio predsjednik Vrhovnog suda. Tokom predsjedničkog mandata vojno je intervenisao u Nikaragvi, koja je potom bila pod američkom okupacijom od 1912. do 1925. i od 1926. do 1933.

1942. – Umro kubanski velemajstor Hose Raul Kapablanka i Graupera, svjetski prvak u šahu od 1921. do 1927. Izgubio je samo jednu partiju u razdoblju od 1914. do 1924, po čemu je jedinstven u istoriji šaha. Titulu je osvojio pobijedivši u meču njemačkog velemajstora Emanuela Laskera s 4:0, uz deset remija, a izgubio je od ruskog velemajstora Aleksandra Aljehina, koji ga je pobijedio sa 6:3, uz 25 remija. Djela: “Osnovi šaha”, “Moja šahovska karijera”.

1942. – Japanske trupe u Drugom svjetskom ratu zauzele glavni grad Burme Rangun. U ratu je Burma imala izuzetan strateški značaj, ali su Britanci tu dalekoistočnu koloniju uvrstili u sporedni front, što im se osvetilo u kasnijim operacijama.

1950. – Sovjetski maršal Kliment Vorošilov objavio da je SSSR isprobao atomsku bombu, što je izazvalo šok u SAD, jer su Amerikanci bili uvjereni da jedini posjeduju nuklearno oružje. Pometenost u Vašingtonu upotpunila je izjava Vorošilova da je proba izvršena još 23. septembra 1949.

1954. – Zaključen odbrambeni sporazum SAD i Japana, čime se Tokio potpuno priklonio političko-vojnom savezu Zapada.

1965. – U Južni Vijetnam iskrcalo se 3.500 američkih marinaca, čime je otpočelo masovno uključenje kopnenih trupa SAD u vijetnamsku ratnu avanturu, okončanu potpunim porazom 1975. i pogibijom više od 58.000 Amerikanaca u toj zemlji jugoistične Azije.

1969. – SSSR stavio u stanje uzbune dalekoistočne trupe kao znak upozorenja Kini poslije pograničnih sukoba na rijeci Usuri.

1971. – Osnovan hor “Kolegijum muzikum”, akademski kamerni hor studentkinja Fakulteta muzičke umjetnosti u Beogradu. 

1971. – Umro američki filmski glumac Harold Lojd, jedan od najvećih komičara nijemog filma. Filmovi: “Sigurnost na posljednjem mjestu”, “Brucoš”, “Čuvaj se, profesore”, “Luda srijeda”.

1983. – Umro engleski kompozitor Vilijam Tarner Volton, tvorac osjećajne i lirske muzike neoromantičarskog stila. Posebno je značajan po orkestarskim kompozicijama, koje se odlikuju dugom melodijskom linijom, bogatom harmonijom i složenim ritmom. Djela: melodrama “Fasada”, oratorijum “Baltazarov pir”, “Koncert za violinu”. 

1993. – Južnokorejski predsjednik Kim Jong Sam smijenio dvojicu ključnih generala lojalnih prethodnim vojnim režimima, nastojeći da učvrsti civilnu kontrolu nad armijom.

1994. – Kod Darbana u Južnoj Africi poginula 64 putnika prigradskog voza koji je iskočio iz šina. 

1996. – Okončan neuspješni mirovni mandat UN u Ruandi.

1997. – Albanski predsjednik Sali Beriša doživio ponižavajući poraz kad su pobunjenici zauzeli grad Đirokastru, poljednje uporište vladinih snaga na jugu Albanije.

2000. – Zvanično proglašen Brčko distrikt, čime je i formalno okončan četvorogodišnji arbitražni spor između Republike Srpske i Federacije BiH.

2001. – NATO postigao dogovor da se dozvoli kontrolisani povratak jugoslovenskih snaga u kopnenu zonu bezbjednosti na jugu Srbije, u uski dio duž granice sa Makedonijom.

2001. – Vrhovni savjet odbrane Republike Srpske u proširenom sastavu u osnovi prihvatio usaglašen tekst dokumenta o odbrambenoj politici BiH.

2004. – Haški tribunal objavio izmijenjenu optužnicu protiv hrvatskog generala Ante Gotovine, koja ga tereti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu radi prisilnog i trajnog uklanjanje srpskog stanovništva iz regije Krajina u periodu od 4. avgusta do 15. novembra 1995. godine. 

2007. – Specijalni izaslanik EU za pitanje crnogorskog referenduma Miroslav Lajčak izjavio da će plebiscit u Crnoj Gori biti validan jedino ako za nezavisnost bude glasalo 55 odsto izašlih birača.

2008. – Predsjednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica zatražio raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora.

2014. – Avion kompanije “Malezija erlajnz”, koji je bio na liniji Kuala Lumpur – Peking, nestao je sa radara iznad Južnog kineskog mora. U avionu je bilo 12 članova posade i 227 putnika, od kojih su dvije trećine kineskih državljana. 

Slične Objave

Vremeplov

1573. – Potpisivanjem mira u Carigradu završen je rat Otomanskog carstva i Mletačke republike, kojoj su Turci 1571. preoteli Kipar.

1765. – Rođen francuski hemičar Žozef Nisefor Nieps, pionir fotografije. Usavršavajući litografiju od 1813. do 1820, prvi je u svijetu uspio da fiksira sliku dobijenu u mračnoj komori pomoću posrebrene bakarne ploče, prekrivene osjetljivim slojem asfaltnog laka.

1785. – Rođen italijanski pisac Alesandro Manconi, koji je prvi u italijanskom romanu seljacima dodijelio ulogu književnih junaka i nastojao da književni jezik bude sredstvo saopštavanja ne samo za odabrani sloj nego za cjelokupan narod. Strasno se zalagao za ujedinjenje Italije, snažno podržavajući nacionalni pokret “Rizorđimento” /preporod/ četrdesetih godina 19. vijeka. Pisao je lirske pjesme, tragedije i romane. Djela: roman “Vjerenici”, posmrtna oda Napoleonu Prvom Bonaparti “Svete himne”, drame “Grof Karmanjola”, “Adelki”.

1793. – Revolucionarna Francuska objavila rat Španiji.

1809. – Umro francuski konstruktor Žan Pjer Fransoa Blanšar, koji je 1785. s Džonom Džefrisom prvi preletio La Manš balonom. Takođe je konstruisao padobran.

1820. – Pod pritiskom ustanika protiv feudalno-apsolutističkog poretka španski kralj Fernando Sedmi morao da vrati na snagu liberalni ustav iz 1812. i ukine zloglasnu rimokatoličku inkviziciju.

1850. – Rođen čehoslovački državnik i filozof češkog porijekla Tomaš Garig Masarik, profesor Praškog univerziteta, prvi predsjednik Čehoslovačke od 1918. do 1935. Osnovao je 1900. Narodnu stranku, koja je 1905. preimenovana u Progresivnu partiju. Od 1907. bio je poslanik u parlamentu Austro-Ugarske u kojem se borio protiv režima Habsburške monarhije i za autonomiju Čehoslovačke. Protivio se agresivnoj austrugarskoj politici na Balkanu i aneksiji Bosne i Hercegovine i veoma je uticao na jugoslovensku nacionalističku omladinu uoči Prvog svjetskog rata. Rat je proveo u emigraciji, nastojeći da dobije saglasnost saveznika za nezavisnost Čehoslovačke. Djela: “Socijalno pitanje – filozofske i sociološke osnove marksizma” /marksizam je tretirao kao ekonomski materijalizam i jednostrani kolektivizam/, “Samoubistvo kao socijalna masovna pojava moderne civilizacije”, “Principi morala Dejvida Hjuma”, “Osnove konkretne logike”, “Ideali humaniteta”, “Najnovija filozofija religije”. 

1875. – Rođen francuski kompozitor Žozef Moris Ravel, jedan od najistaknutijih predstavnika francuskog impresionizma. Oslanjao se na klasično francusko muzičko nasljeđe, ali se inspirisao i španskom muzikom i džezom, koristeći raznoliki ritam, s orkestom punim boje i slobodnim harmonijama. Virtuozni pijanista i dirigent, održavao je koncerte širom Evrope i Amerike. Djela: opera “Sat Španije”, balet “Dafne i Kloe”, orkestarska kompozicija “Bolero”, klavirski ciklusi “Ogledala”, “Gaspar noći”, “Kuprenov grob”, “Sonatina” za klavir, mnoštvo solo pjesama, uglavnom na stihove francuskih simbolista.

1876. – Američkom pronalazaču Aleksanderu Grejemu Belu priznat patent za izum telefona.

1918. – Boljševička partija promijenila naziv u Ruska komunistička partija.

1932. – Umro francuski državnik Aristid Brijan, 11 puta premijer, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1926. U Prvom svjetskom ratu se zalagao za formiranje Solunskog fronta, a poslije rata za stvaranje Sjedinjenih država Evrope i Društva naroda.

1935. – Povratkom Sarske oblasti u okrilje Njemačke počela velika teritorijalna ekspanzija Trećeg rajha, okončana 1945. porazom nacista u Drugom svjetskom ratu.

1936. – Okupacijom demilitarizovane Rajnske oblasti Njemačka demonstrativno prekršila Versajski mirovni ugovor, testirajući granice popustljivosti zapadnih demokratija koje – kao i kasnije u slučaju “anšlusa” Austrije i komadanja Čehoslovačke – nisu ni pokušale da je u tome spriječe.

1945. – Američka armija u Drugom svjetskom ratu zauzela strateški važan most preko Rajne kod Remagena u Njemačkoj.

1945. – Potisnuvši japanske snage u Drugom svjetskom ratu, britanska 14. armija ušla u Mandalej, drugi po veličini grad u Burmi.

1951. – Iranskog premijera Alija Razmaru u jednoj teheranskoj džamiji ubio islamski fanatik.

1983. – Od eksplozije gasa u rudniku uglja blizu turskog grada Eregli poginulo 96 rudara. 

1989. – Kina objavila vanredno stanje u Tibetu poslije trodnevnih antikineskih nereda u toj južnoj planinskoj provinciji. 

1989. – Iran prekinuo diplomatske odnose sa Velikom Britanijom zbog objavljivanja knjige britanskog pisca indijskog porijekla Salmana Ruždija “Satanski stihovi” u kojoj je islam, prema iranskom tumačenju, izvrgnut poruzi.

1991. – Snage lojalne iračkom predsjedniku Sadamu Huseinu – prema zapadnim izvorima – u Basri i drugim gradovima na jugu Iraka pogubile najmanje 400 učesnika pobune protiv centralnih vlasti.

1995. – Njemački ratni veterani i njihovi američki ratni protivnici, koji su ih porazili, zajednički su u Remagenu obilježili poluvjekovni jubilej poraza njemačke vojske na Rajni, kojim je ubrzan slom nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.

1996. – Trojica pripadnika američkih oružanih snaga osuđena na zatvorske kazne od 6,5 do sedam godina zbog toga što su 1995. silovala jednu 12-godišnju djevojčicu na Okinavi, što je izazvalo talas ogorčenih protesta i zahtjeva da američka vojska napusti to japansko ostrvo.

1998. – Italijanski vojni sud osudio bivšeg njemačkog SS kapetana Eriha Pribkea na doživotnu robiju, proglasivši ga krivim za najgore zvjerstvo tokom Drugog svjetskog rata u Italiji – masakr u Adreatinskim pećinama u blizini Rima.

1999. – Umro američki filmski režiser Stenli Kjubrik, jedna od najkontroverznijih ličnosti svjetskog filma, čija je ambicija bilo stvaranje samo “konačnih djela” – savršenih proizvoda. Filmovi: “2001: odiseja u svemiru”, “Paklena pomorandža”, “Dr Strejndžlav”, “Spartak”, “Ubijanje”, “Uzaludna pljačka”, “Staze slave”, “Lolita”, “Beri Lindon”, “Isijavanje”, “Ful metal džekit”, “Široko zatvorenih očiju”. 

2000. – Međunarodne snage na Kosovu preuzele su nadzor u graničnom pojasu na jugu Srbije nakon što su u tom području izbili sukobi između srpske policije i Albanaca.

2000. – Četrnaest Srba i sedam francuskih vojnika Kfora povrijeđeno je u pucnjavi u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice.

2001. – Visoki predstavnik u BiH Volfgang Petrič smijenio Antu Jelavića sa mjesta člana Predsjedništva BiH, Ivu Andrića Lužanskog kao delegata u Predstavničkom domu, te Marka Tokića i Zdravka Batinića sa svih funkcija. Njima je zabranjeno da obavljaju bilo koju funkciju kao i da izlaze na izbore. 

2003. – Zamrznuti bankovni računi srpskog biznismena Momčila Mandića i predsjednika Skupštine grada Srpsko Sarajevo Milovana Bjelice zbog “postojanja jasnih dokaza” o njihovoj umiješanosti u mrežu koja pomaže skrivanje Radovana Karadžića. Američki ambasador u BiH Kliford Bond saopštio da su SAD, u skladu sa izvršnom uredbom američkog predsjednika, blokirale imovinu Momčila Mandića i Milovana Bjelice, te “Manko oil kompani” i “Privredne banke” Srpsko Sarajevo.

2003. – Pripadnici Sfora ušli u vojne kancelarije u zgradi Narodne skupštine Republike Srpske i Generalštaba VRS. Sfor saopštio da su akcije usmjerene protiv “antidejtonskih aktivnosti”.

Slične Objave

Vremeplov

1475. – Rođen italijanski vajar, slikar, arhitekta i pisac Mikelanđelo Buonaroti, jedan od najvećih umjetnika renesanse. U kamenu je klesao savršene proporcije ljudskog tijela, njegovu životnost i aktivnu snagu, dramatičnu intenzivnost misli i osjećanja. U Sikstinskoj kapeli u Vatikanu oslikao je prizore iz Starog zavjeta, uključujući ogromni “Strašni sud”, veličanstvena djela plastične snage i prostudiranih pokreta. Sagradio je Lorencovu biblioteku u Firenci, u Rimu je projektovao trg Kampodiljo, dovršio najljepšu renesansnu palatu Farneze i nastavio rad na crkvi Svetog Petra. Pisao je stihove misaonog sadržaja i strasnog izraza /”Soneti”, “Madrigali”/. Skulpture: “David”, “Mojsije”, “Robovi”, “Jutro”, “Veče”, “Dan”, “Noć”, “Pijeta”.

1480. – U Toledu potpisan sporazum kojim je Španija priznala portugalsko osvajanje Maroka, a Portugal se odrekao pretenzija prema Kanarskim ostrvima.

1619. – Rođen francuski pisac Savinijen Sirano de Beržerak, čija su djela kombinacija političke satire i naučne fantazije. Teško je ranjen 1640, zbog čega je napustio vojsku u kojoj se istakao kao izuzetan mačevalac. Napisao je po jednu komediju i tragadiju. Pisao je pjesme, ali je najpoznatiji po djelu “Drugi svijet” u kojem je opisao putovanje na Mjesec i Sunce. Edmon Rostan je u herojskoj komediji “Sirano de Beržerak” stvorio od njega simbol izuzetne duševnosti i uma u sudaru s društvenim stegama i sopstvenom fizičkom ružnoćom.

1836. – Trupe pod komandom predsjednika Meksika generala Antonija Lopesa de Santa Ane zauzele tvrđavu Alamo u Teksasu i pobile sve branioce, uključujući Dejvija Kroketa.

1882. – Knez Milan Četvrti Obrenović proglasio se kraljem Srbije. Sedam godina kasnije istog datuma je abdicirao u korist sina Aleksandra.

1900. – Umro njemački inženjer Gotlib Vilhelm Dajmler, koji je 1883. konstruisao prvi automobilski benzinski motor. Taj motor je omogućavao brzinu vozila od 18 kilometara na čas. Osnovao je kompaniju “Dajmler Motoren-Gezelšaft” 1890, koja se 26 godina poslije njegove smrti ujedinila s fabrikom Karla Benca u kompaniju “Dajmler-Benc”, proizvođača prestižnih automobila “mercedes”.

1926. – Rođen poljski filmski režiser Andžej Vajda, čiji je izrazito ekspresionistički postupak utemeljio subjektivni realizam i bio glavna vrijednost “crne serije” poljskog filma pedesetih godina 20. vijeka. Filmovi: “Generacija”, “Kanal”, “Pepeo i dijamant”, “Lotna”, “Samson”, “Prah”, “Svadba”, “Obećana zemlja”, “Čovjek od mramora”, “Gospođice iz Vilka”, “Dirigent”, “Čovjek od gvožđa”, “Danton”, “Jedna njemačka ljubav”.

1930. – Umro njemački admiral Alfred fon Tirpic, koji je kao ministar mornarice od 1897. do 1916. doprinio izgradnji moćne ratne flote Njemačke. Ratnu mornaricu je gradio radi obračuna s Velikom Britanijom, uz snažnu podršku cara Vilhelma Drugog, i u Prvom svjetskom ratu je izazvao neograničeni podmornički rat, uključujući potapanje trgovačkih brodova. Napisao je memoare “Sjećanja”.

1941. – Krunski savjet u Drugom svjetskom ratu odlučio da Jugoslavija pristupi Trojnom paktu, pod uslovom da joj Njemačka i Italija garantuju nepovredivost teritorije.

1944. – Poletivši s vazduhoplovnih baza u Velikoj Britaniji, 658 američkih bombardera u Drugom svjetskom ratu započelo je danonoćno bombardovanje Berlina.

1945. – Umrla Milena Pavlović-Barili, umjetnik rafinirane kulture, koja je slikala u nadrealističkom maniru, s posebnim osjećanjem za prostor i poetičnu atmosferu. Pod uticajem renesansnih majstora insistirala je na preciznosti, jasno artikulisanom crtežu, naglašenoj linearnosti. Život je provela između dva svijeta – majke Danice i oca Bruna Barilija, italijanskog kompozitora i muzičkog kritičara, odnosno između patrijarhalne Srbije i velikih kulturnih centara Evrope. Završila je Umjetničku školu u Beogradu, studirala u Minhenu, živjela u Rimu i Parizu. U SAD je otišla 1939, gdje je bila ilustrator modnog časopisa “Vog” i scenograf i kostimograf u njujorškim pozorištima. Od posljedica pada s konja umrla je u Njujorku u 36. godini života.

1949. – Radio Beograd prvi put emitovao humorističku emisiju “Veselo veče”, koja je po kontinuitetu svjetski rekorder.

1950. – Umro francuski državnik Alber Lebren, predsjednik Francuske od 1932. do 1940. Kao posljednji predsjednik Treće republike, poslije nacističke okupacije u Drugom svjetskom ratu, natjeran je da vlast preda marionetskoj vladi maršala Anrija Filipa Petena.

1953. – Georgij Maljenkov poslije smrti boljševičkog diktatora Josifa Staljina postao sovjetski premijer i prvi sekretar Komunističke partije.

1957. – Bivše britanske kolonije Zlatna Obala i Togoland su ujedinjene u državu pod nazivom Gana, koja je stekla nezavisnost u okviru Komonvelta, čime je počeo talas dekolonizacije u Africi.

1965. – Ministarstvo odbrane SAD saopštilo da će u Južni Vijetnam prebaciti 3.500 marinaca, čime je otpočelo otvoreno američko vojno angažovanje u toj zemlji.

1967. – Umro mađarski kompozitor Zoltan Kodalj, uz Belu Bartoka najznačajniji mađarski muzički stvaralac 20. vijeka, u čijim djelima je prepoznatljiva melodika i ritam narodne muzike. Napisao je studije o mađarskom muzičkom folkloru i izdao zbirke narodnih pjesama. Djela: kantata “Psalmus hungaricus”, scenska muzika “Hari Janoš”, orkestarsko djelo “Igre iz Galante”.

1970. – Iz Komunističke partije Čehoslovačke isključen njen bivši lider Aleksander Dubček.

1973. – Umrla američka spisateljica Perl Bak, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1938, koja je napisala seriju romana iz kineskog života. Takođe je pisala knjige za decu i eseje. Kao ćerka misionara dugo je živjela u Kini. Poslije Drugog svjetskog rata osnovala je fondaciju “Perl Bak” za pomoć djeci američkih vojnika koji su služili u Aziji. Fondaciji je 1967. zavještala najveći prihoda od knjiga – više od sedam miliona dolara. Djela: romani “Dobra zemlja”, “Sinovi”, “Zmajevo sjeme”, “Rastureni dom”, “Majka”, “Izgnanstvo”, “To ponosno srce”, “Obećanje”, “Paviljon žena”, “Božur”, “Skriveni cvijet”.

1980. – Francuska književnica belgijskog porijekla Margerit Jursenar postala prva žena član Francuske akademije.

1988. – Britanski komandosi, pripadnici elitne jedinice SAS, u Gibraltaru ubili trojicu terorista Irske republikanske armije.

1993. – U Cerskoj i Konjević Polju nije bilo nikakvog masakra, izjavio je poslije posjete tim istočnobosanskim selima komandant mirovnih snaga UN u bivšoj BiH francuski general Filip Morion, dematujući propagandnu izmišljotinu vlade u Sarajevu pod kontrolom Alije Izetbegovića, koju su zapadni mediji bili prihvatili kao notornu činjenicu.

1994. – Umrla grčka glumica Melina Merkuri, veoma angažovana šezdesetih godina 20. vijeka u borbi protiv vojne hunte, potom ministar kulture u vladi grčkih socijalista. Filmovi: “Stela”, “Onaj koji mora da umre”, “Ciganin i džentlmen”, “Nikad nedeljom”, “Fedra”, “Pobjednici”, “Jednom nije dovoljno”, “Maja i Brenda”, “Lizistrata”, “Slatka ptica mladosti”, autobiografija “Ja sam rođena Grkinja”.

1995. – Dolar pao na 92,70 jena, najniži ikad zabilježen nivo američke prema japanskoj valuti.

1999. – Na sjeveru Kambodže uz granicu sa Tajlandom uhapšen Ta Mok, posljednji od vođa maoističkog gerilskog pokreta “Crvenih Kmera”, koji su tokom četvorogodišnje strahovlade Kambodžom u drugoj polovini sedamdesetih godina 20. vijeka pobili između milion i dva miliona ljudi. 

2006. – Opštinski sud u Nišu oslobodio vladiku vranjskog Pahomija optužbi da je zloupotrebom položaja izvršio bludne radnje nad četvoricom 14-godišnjih dječaka. 

2007. – U samoubilačkim bombaškim napadima na šiitske hodočasnike u iračkom gradu Hili poginulo 115, a ranjeno najmanje 200 ljudi.

Slične Objave

Vremeplov

1133. – Rođen engleski kralj Henri Drugi Plantagenet, osnivač dinastije Plantageneta, koji je tokom vladavine od 1154. do smrti 1189. ograničio sudsku vlast Crkve i reformom sudstva znatno ojačao kraljevsku vlast. Prije stupanja na engleski prijesto, 1150. godine postao je vojvoda od Normandije, 1151. grof od Anžuja, a 1152. vojvoda od Akvitanije. Započeo je osvajanje Irske i proširio vlast Engleske na zapadne dijelove Francuske, ali je njegovu vladavinu karakterisao i niz sukoba koji su mu poljuljali autoritet. Naredio je 1170. pogubljenje kenterberijskog nadbiskupa Tomasa Beketa, svojevremeno bliskog prijatelja, zbog toga što je odbio da položi zakletvu na kraljeva “Klarendonska pravila” o odnosima crkve i države, protiveći se ograničavanju crkvene vlasti. Oštro se sukobljavao i sa suprugom Elinor od Akvitanije koju je 1174. bacio u tamnicu, i sinovima, budućim kraljevima Ričardom Prvim “Lavlje Srce” i “Džonom Bez Zemlje” , optužujući ih za zavjeru protiv njega. 

1534. – Umro italijanski slikar Antonio Alegri da Koređo, koji je obrađivao religiozne i mitološke teme. Njegovo slikarstvo je raznježeno, senzualno i dekorativno, s osjećanjem za odnose svijetlo-tamno, što je uočljivo u najznačajnijim djelima: freskama u crkvi Svetog Jovana u Parmi, slikama “Mistično vjenčanje Svete Katarine”, “Jupiter i Antiopa”, “Leda”, “Bogorodica sa Svetim Đorđem”. 

1696. – Rođen italijanski slikar Đovani Batista Tijepolo, posljednji veliki venecijanski majstor, jedan od najvećih dekorativnih umjetnika 18. vijeka. Njegovi glavni radovi, freske velikih dimenzija, rađene su u maniru rokokoa, u nadbiskupskoj palati u Udinama, u palati Labija u Veneciji, u biskupskoj rezidenciji u Vircburgu i u kraljevskoj palati u Madridu. 

1770. – Britanske trupe u Bostonu ubile pet demonstranata i taj događaj, poznat kao “bostonski masakr”, ubrzao je američki rat za nezavisnost. 

1827. – Umro francuski astronom, matematičar i fizičar Pjer Simon Laplas, koji je dokazao nepromjenljivost srednjih udaljenosti planeta od Sunca, izučavao porijeklo velikih nejednakosti Jupitera i Saturna, stabilitet Sunčevog sistema, oblik Zemlje, eliptičnost putanja planeta, plimu i oseku. Takođe je dokazao da je Sunčev sistem nastao od rotirajuće usijane gasovite mase, od koje su se odvojili dijelovi, formirajući planete. Značajni su i radovi u matematičkoj teoriji diferencijalnih jednačina i teoriji grešaka, aglebri, analizi. Razvio je teoriju vjerovatnoće. Bavio se i politikom i kratko je bio ministar unutrašnjih poslova, zatim senator. Djela: “Nebeska mehanika”, “Prikaz sistema svijeta”, “Analitička teorija vjerovatnoće”, “Pregled istorije astronomije”. 

1827. – Umro italijanski fizičar Aleksandro Volta, koji je, izučavajući elektricitet, pronašao elektrofor, galvanski element, bateriju galvanskih elemenata. Po njemu su mnogi pojmovi u fizici dobili ime – volt, voltamper, Voltin luk. 

1832. – Objavljena prva knjiga u prvoj štampariji obnovljene Srbije – “Sabor istine i nauke” Jovana Stejića. Štamparija je kupljena u Rusiji i dopremljena u Beograd u maju 1831.

1856. – Londonsko pozorište “Kovent garden” uništeno u požaru. 

1916. – Poginulo je 455 putnika i članova posade od 588, koliko ih je bilo u španskom putničkom brodu “Princ od Asturije” u trenutku kad je udario u stijenu u blizini brazilske obale i potonuo poslije samo nekoliko minuta. 

1933. – Nacionalsocijalistička radnička partija Njemačke Adolfa Hitlera osvojila većinu u Rajhstagu. 

1945. – Američke trupe su u Drugom svjetskom ratu ušle u Keln. 

1946. – U govoru u Fultonu u američkoj državi Misuri britanski premijer Vinston Čerčil rekao: “Od Šćećina na Baltiku do Trsta na Jadranu gvozdena zavjesa je spuštena preko kontinenta”, lansiravši najpoznatiji izraz u epohi hladnog rata, započetoj po okončanju Drugog svjetskog rata. 

1953. – Umro je sovjetski diktator gruzijskog porijekla Josif Visarionovič Džugašvili /Staljin/, koji je metodama političke strahovlade i neograničenom ličnom vlašću upravljao SSSR-om 29 godina. Kao učenik bogoslovije pristupio je socijaldemokratskim kružocima, potom boljševicima. Prije Oktobarske revolucije 1917. organizovao je akcije terorista koji su, prema nalogu vođe boljševika Vladimira Lenjina, izvodili razbojničke napade na banke i konvoje radi pljačke novca. U partijski Politbiro i Vojno-revolucionarni komitet je ušao u oktobru 1917, a od aprila 1922. do smrti u martu 1953. bio je generalni sekretar partije. Poslije smrti Lenjina u januaru 1924. vješto je koristio borbe u partijskom vrhu i jednog po jednog fizički je – uglavnom poslije montiranih političkih procesa – eliminisao, sve koji bi mogli da mu ugroze vlast. Vremenom je to postao razrađen sistem terora s ogromnom mrežom zatvora i koncentracionih logora u koje su slati milioni ljudi. Izgradio je kult svoje ličnosti u SSSR-u, što je postepeno zahvatilo gotovo sve komunističke partije u svijetu. Čistke je započeo 1934. i likvidao je praktično sve stare boljševike, partijske, državne i armijske rukovodioce, mnoge rukovodioce Kominterne i čitava rukovodstva stranih komunističkih partija, uključujući jugoslovensko. U otadžbinskom ratu protiv nacističke Njemačke i njenih saveznika od 1941. do 1945. bio je vrhovni komandant oružanih snaga, učestvovao je na međunarodnim konferencijama u Teheranu, na Jalti i u Potsdamu, prihvatio je podjelu interesnih sfera poslije Drugog svjetskog rata u Evropi i Aziji. Stvorio je 1947. Informacioni biro komunističkih partija, pomoću kojeg je nastojao da obezbijedi uticaj u komunističkom svijetu poslije raspuštanja Kominterne i 1948. je pokušao da se obračuna s jugoslovenskim rukovodstvom. Doprinio je zaoštravanju međunarodnih odnosa u vrijeme hladnog rata i okrnjio je ogroman ugled SSSR stečen odlučujućom ulogom u slamanju fašizma u Drugom svjetskom ratu. 

1953. – Umro ruski kompozitor i pijanista Sergej Sergejevič Prokofjev, jedan od najoriginalnijih muzičkih stvaralaca 20. vijeka. Od 1918. živio je u zapadnoj Evropi i SAD, a 1932. se vratio u otadžbinu. U njegovoj originalnoj muzici majstorske kompozicione tehnike, prožetoj ruskom nacionalnom muzikom, osjeća se snažan temperament, humor i groteska, a u stvaralačkom opredjeljenju klasična, novoromantičarska, motorična, lirska i groteskna komponenta. Stvorio je remek-djela koja su sinteza dubokih doživljaja i najuzvišenije ljepote. Djela: opere “Zaljubljen u tri narandže”, “Rat i mir”, “Plameni anđeo”, simfonijska bajka “Peća i vuk”, baleti “Romeo i Julija”, “Pepeljuga”, “Priča o kamenom cvijetu”, kantata “Aleksandar Nevski”, simfonije “Klasična simfonija”, “Peta simfonija”, muzika za filmove “Aleksandar Nevski”, “Ivan Grozni”. 

1960. – Predsjednik Ahmed Sukarno raspustio parlament Indonezije. 

1964. – Umro prvi filmski snimatelj na Balkanu Milton Manaki, koji je 1905. počeo filmskom kamerom da belježi događaje. Poseban dokumentarni značaj ima reportaža o boravku posljednjeg turskog sultana Abdula Hamida Drugog 1911. u Bitolju, snimci rumunskog i grčkog kralja, bugarskog cara, događaji iz vremena mladoturske revolucije, balkanskih ratova, Prvog i Drugog svjetskog rata. 

1966. – Britanski putnički avion udario u japansku planinu Fuđi i poginulo svih 124 putnika i članova posade. 

1970. – Stupio na snagu ugovor o neširenju nuklearnog oružja koji je potpisalo 45 zemalja. 

1984. – Umro italijanski pjevač Tito Gobi, operski bariton svjetskog ugleda. U operama je studiozno i prefinjeno kreirao vodeće role baritonskog faha, uključujući čuvenu ulogu u “Toski” Đakoma Pučinija, u kojoj mu je partner bila Marija Kalas. 

1984. – Umro američki filmski glumac Vilijam Pauel, koji je upečatljivom elegancijom i karakterističnim podsmješljivim izrazom čuđenja za gluposti ovog svijeta uspješno igrao u komedijama, trilerima i melodramama. Filmovi: “Ometanje”, “Kanarski slučaj”, “Ulica šanse”, “Čovek svijeta”, “Jedini izlaz”, “Mršavko”, “Veliki Zigfild”, “Moj čovjek Godfri”, “Život sa ocem”. 

1993. – Minut poslije polijetanja sa skopskog aerodroma srušio se makedonski putnički avion “Foker 100” – poginulo je 77 od 97 putnika i članova posade. 

1996. – Predsjednik SAD Bil Klinton poslao u Izrael vrhunsku opremu za otkrivanje podmetnutih bombi i grupu tehničkih eksperata kao pomoć u borbi protiv arapskih islamskih terorista.

1998. – U terorističkom napadu tamilskih pobunjenika, koji su u glavnom gradu Šri Lanke Kolombu aktivirali minibus pun eksploziva, poginulo 37 i ranjeno oko 250 ljudi. 

1999. – Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Karlos Vestendorp smijenio predsjednika Republike Srpske Nikolu Poplašena s obrazloženjem da ugrožava krhki mirovni proces. 

1999. – Arbitraža uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom odlučila da grad Brčko, dotad u sastavu Republike Srpske, dobije status distrikta pod međunarodnim nadzorom. 

2000. – Prva 82 pripadnika Evrokorpusa otputovala u Skoplje, u sklopu priprema za preuzimanje komande nad mirovnim snagama na Kosmetu.

2000. – Snage SFOR-a uhapsile su u Prijedoru Dragoljuba Prcića /63/, bivšeg zamjenika komandata logora Omarska. Sa Prcićem je greškom uhapšen i Rade Mikanović, koga su pripadnici SFOR-a kasnije pustili. 

2006. – Haški osuđenik Milan Babić, bivši premijer SAO Krajine, objesio se u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala u Ševeningenu.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je srijeda, 4. mart, 63. dan 2015. Do kraja godine ima 302 dana. 

1193. – Umro arapski državnik i vojskovođa Jusuf Saladin (Salah-al-Din), sultan Egipta i Sirije, osnivač dinastije Ejubida, koji je 1187. porazio krstaše kod Hatina i osvojio veliki dio Sirije i Palestinu sa Jerusalimom. Tako je poslije 88 godina okončao franačku okupaciju Jerusalima, što je izazvalo Treći krstaški rat. Važio je za mudrog i vjerski tolerantnog vladara. 

1461. – U engleskom “ratu ruža” Edvard od Jorka preuzeo prijesto kao kralj Edvard Četvrti.

1678. – Rođen italijanski kompozitor i violinski virtuoz Antonio Vivaldi, sveštenik koga su zbog boje kose nazivali “crveni pop”, čije je barokno muziciranje oduševljavalo savremenike izvanrednom tehnikom i improvizacijom. Značajan je kao autor solističkih koncerata za pojedine instrumente i končerta grosa, posebno kao kompozitor “Četiri doba”. Napisao je niz koncerata za violinu, flautu, fagot.

1789. – U Njujorku zasnovan prvi Kongres SAD.

1801. – Tomas Džeferson postao prvi predsjednik SAD, inaugurisan u novom glavnom gradu Vašingtonu.

1832. – Umro francuski orijentalista Žan Fransoa Šampolion, osnivač egiptologije. Uspio je da 1822. dešifruje hijeroglife s ploče pronađene 1799. u egipatskom mjestu Rešid.

1849. – Austrijski car Franc Jozef Prvi – nosilac ideje o pangermanskoj ulozi Austrije, nacionalnog ugnjetavanja i žestoki neprijatelj Slovena – izazvao državni udar poslije krvavog gušenja mađarske revolucije. 

1852. – Umro ruski pisac Nikolaj Vasiljevič Gogolj, otac ruske realističke proze. Romantično-folklornim pripovijetkama osvojio je čitaoce i književnu kritiku, poslije čega je pisao oporije ali životnije. Romanom “Taras Buljba” je, ponesen etičkim vrlinama i borbom kozačkih predaka protiv poljskih i turskih osvajača, iskazao divljenje za njihovu neuporedivu hrabrost, odanost Rusiji i pravoslavlju i žeđ za slobodom. U zbirkama pripovijedaka “Večeri na salašu kraj Dikanjke”, “Mirgorod”, “Petrogradske priče”, “Arabeske”, poemi “Mrtve duše”, komedijama “Revizor” i “Ženidba” oživio je ogromnu pozornicu spahijske Rusije, s karijeristima, podmitljivcima, sitnim kradljivcima tuđeg vremena, silnicima i pijancima. Njegovi junaci su postali obrazac ljenosti, gluposti, sebičnosti i korupcije. Prestravljen užasima kojima je vjerno slikao Rusiju, napisao je knjigu “Izabrana mjesta iz prepiske sa prijateljima”, bez uspjeha pokušavajući da na mračnu sliku baci svijetle tonove i stvori pozitivne junake. Pred smrt je uništio rukopis drugog toma “Mrtvih duša”. Na osnovu Gogoljevog djela, Visarion Bjelinski je formulisao principe naturalne škole ruske književnosti, a Nikolaj Černiševski ga je smatrao osnivačem “satiričnog ili, tačnije rečeno, kritičkog pravca ruskog realizma”.

1857. – Mirom u Parizu završen britansko-persijski rat i šah Persije je morao da prizna nezavisnost Avganistana, što je London iskoristio da se s manje teškoća usmjeri na pokoravanje te zemlje.

1913. – Rođen američki filmski glumac Džulijus Garfinkl, poznat kao Džon Garfild, koji je najčešće igrao uloge društvenih autsajdera i buntovnika. Bio je veliki prijatelj Jugoslavije, mnogo je učinio da se u SAD u Drugom svjetskom ratu probije istina o narodnoooslobodilačkoj borbi, a pred kraj rata se na njenom tlu borio protiv njemačkih nacista. Filmovi: “Četiri žene”, “Huarez”, “Načinili su me zločincem”, “Morski vuk”, “Oni žive opasno”, “Poštar uvijek zvoni dva puta”, “Humoreska”, “Tijelo i duša”, “Snaga zla”, “Džentlmenski sporazum”, “Veliki nož”, “Imati i nemati”.

1933. – Frenklin Ruzvelt položio zakletvu kao 32. predsjednik SAD i pod pritiskom ekonomske krize objavio “Nju dil”, čija je suština bilo intervenisanje kapitalističke države u rastrojeni privredni sistem zemlje. 

1941. – Jugoslovenski knez-namjesnik Pavle Karađorđević se u Drugom svjetskom ratu u Berhtesgadenu tajno sastao sa vođom Trećeg rajha Adolfom Hitlerom, koji je zatražio da Beograd pristupi Trojnom paktu, a Njemačka i Italija bi navodno garantovale integritet i nezavisnost Jugoslavije. 

1941. – Britanska mornarica u Drugom svjetskom ratu napala njemačke snage na okupiranim norveškim ostrvima Lofoten i potopila 11 njemačkih brodova.

1945. – Progoneći njemačke trupe, sovjetska Crvena armija u Drugom svjetskom ratu izbila na Baltičko more.

1952. – Kina optužila SAD da su u Koreji počele biološki rat.

1965. – Sirija nacionalizovala devet naftnih kompanija, uključujući dvije američkih naftnih koncerna. 

1967. – Umro srpski pisac Vladan Desnica, izuzetan stilista, suptilan psihološki analitičar. Ispisao je sugestivne stranice o naravima ljudi zavičajne Dalmacije. Pravo i filozofiju studirao je u Zagrebu i Parizu i do Drugog svjetskog rata bio je advokat. Direktni je potomak legendarnog srpskog uskoka Stojana Jankovića. Djela: romani “Zimsko ljetovanje”, “Proljeća Ivana Galeba”, zbirke novela “Olupine na suncu”, “Proljeće u Badrovcu”, “Tu odmah pokraj nas”, zbirka stihova “Slijepac na žalu”.

1970. – Havariju francuske podmornice “Euridika” u Sredozemnom moru u blizini Tulona nije preživio niko od 57 ljudi, koliko se nalazilo u njoj. 

1977. – U snažnom zemljotresu u Rumuniji, koji je najteže pogodio glavni grad Bukurešt, poginulo više od 1.570 ljudi.

1996. – Islamski terorista-samoubica u Tel Avivu ubio 13 ljudi i ranio više od 130, uključujući i djecu. 

2004. – Dvije trećine kompleksa srednjovjekovnog manastira Hilandara na Svetoj Gori uništeno u požaru. Vatra, koja se širila preko krovova, potpuno je uništila dio manastirskog kompleksa – od igumanove kelije, preko gostoprimnice sve do Pirga Svetog Save.

 

 

 

 
 

 

 

Slične Objave

Vremeplov

 Danas je utorak, 3. mart, 62. dan 2015. Do kraja godine ima 303 dana. 

1652. – Rođen engleski pisac Tomas Otvej, čije se stihovane tragedije odlikuju poetskim darom i snažnom tragikom, prožetom sentimentalnošću u slikanju ljudskih emocija. Djela: “Spasena Venecija”, “Siroče”, “Don Karlos”.

1703. – Umro engleski fizičar Robert Huk, sekretar Kraljevskog društva u Londonu, koji je usavršio barometar, teleskop i mikroskop i gravitaciju nebeskih tijela i autor je zakona o istezanju elastičnih tijela /Hukov zakon/.

1792. – Umro škotski arhitekta i dekorater Robert Adam, jedan od tvoraca neoklasicističkog stila u arhitekturi. Projektovao je mnoge javne zgrade izuzetne elegancije, posebno u Londonu, koje se odlikuju karakterističnim vazdušastim i prozračnim stilom, nazvanim njegovim imenom.

1847. – Rođen američki filolog škotskog porijekla Aleksander Grejem Bel, pronalazač telefona. Poslije studija medicine u Edinburgu i Londonu preselio je u SAD i posvetio se liječenju gluvih. Telefon je patentirao 1876. u Bostonu, što mu je donijelo slavu, ali i brige. Patent nije bio zaštićen, pa su ga mnogi pokrali i tek je 1886. Vrhovni sud SAD presudio da je on jedini vlasnik patenta. Bogat i slavan, potom se potpuno posvetio starom poslu – liječenju gluvih.

1861. – Manifestom cara Aleksandra Drugog Nikolajeviča Romanova ukinuto kmetstvo u Rusiji. Više od 47 miliona kmetova oslobođeno je lične zavisnosti od gospodara i dobilo pravo da trguje, bavi se zanatima i svim poslovima u privredi.

1878. – U San Stefanu sklopljen ugovor, diktatom carske Rusije Osmanlijskom carstvu stvorena Velika Bugarska. Ugovorom je Rusiji pripala Besarabija, Srbiji su oduzeta i data Bugarskoj područja oko Vranja, Bele Palanke i Pirota, a Rumunija je dobila Dobrudžu. Ugovor je izazvao oštra reagovanja u Velikoj Britaniji, Austro-Ugarskoj, Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, a i u Rusiji je bilo negodovanja. Na najveći otpor je naišao u Srbiji, Crnoj Gori i Grčkoji i izmijenjen je Berlinskim mirovnim ugovorom u julu 1878. Berlinski kongres je odlučio da Bugarsku svede u nacionalne okvire, Srbiji su vraćene oduzete teritorije, a Rumuniji, Srbiji i Crnoj Gori je priznata nezavisnost.

1886. – Poslije tromjesečnog rata Srbija i Bugarska zaključile Bukureštanski mir. Neposredan povod rata bilo je pripajanje Bugarskoj Istočne Rumelije, tek oslobođene od turske vlasti. Slabije opremljena srpska vojska je odbijena i poslije poraza na Slivnici Bugari su zauzeli Pirot. Rat nije donio teritorijalne promjene, ali je znatno oslabio poziciju kralja Milana Obrenovića. Najprije je prisiljen da prihvati liberalno-demokratski ustav, a 1889. da abdicira u korist sina Aleksandra.

1918. – U Brest-Litovsku u Prvom svjetskom ratu potpisan mirovni ugovor Centralnih sila i Sovjetske Rusije. Rusija je morala da prihvati teške teritorijalne ustupke i plati ratnu odštetu Njemačkoj od šest miliona zlatnih maraka, ali su krajem 1918. poništene klauzule tog silom nametnutog mira. 

1924. – Nastavljajući reforme u Turskoj, Kemal Ataturk zabranio kalifat i protjerao iz zemlje kalifa i njegovu porodicu.

1931. – Pjesma “Zastava posuta zvijezdama” proglašena himnom SAD.

1944. – Američki ratni avioni prvi put u Drugom svjetskom ratu pojavili se iznad Berlina.

1974. – U do tada najvećoj nesreći u istoriji civilnog vazduhoplovstva poginulo svih 346 ljudi u turskom putničkom avionu DC-10, koji se srušio blizu Pariza.

1980. – Vođa partije DžAPU Robert Mugabe ubjedljivo dobio prve slobodne izbore u Rodeziji, kasnije nazvanoj Zimbabve, i ubrzo formirao prvu većinsku crnačku vladu.

1980. – Francuski predsjednik Valeri Žiskar d`Esten u razgovoru s državnicima arapskih zemalja Persijskog zaliva prvi put u zvaničnoj formi priznao palestinskom narodu pravo na samoopredjeljenje.

1987. – Umro američki pozorišni i filmski glumac Deni Kej, sjajan komičar, koji se angažovao i u UNICEF-u, agenciji UN za pomoć djeci. Filmovi: “Čudo od čovjeka”, “Momak iz Bruklina”, “Pjesma se rodila”, “Tajni život Voltera Mitija”, “Revizor”, “Ludi podvig”.

1988. – Umro meksički violinista, porijeklom poljski Jevrejin, Henrik Šering, jedan od najvećih majstora violine svih vremena, koji je temeljito produbio klasičan i savremeni repertoar izvanrednom tehnikom i stilskom kulturom. Emigrirao je kad je nacistička Njemačka 1939. napala Poljsku i do 1945. u Londonu je bio oficir za vezu poljske izbjegličke vlade i prevodilac premijera, generala Vladislava Sikorskog. Profesor Muzičkog fakulteta u Meksiku je postao 1945. a od 1953. je kao ambasador dobre volje meksičke vlade priređivao koncerte koji su oduševljavali publiku širom svijeta.

1991. – Umro engleski atomski fizičar i matematičar Vilijam Džordž Peni, otac britanske atomske bombe. Pod njegovom kontrolom je izvedena prva proba britanskog atomskog oružja 1952. na ostrvima Monte Belo u zapadnoj Australiji.

1991. – Letonija i Estonija postale nezavisne države.

1993. – Umro američki virusolog, porijeklom poljski Jevrejin, Albert Brus Sejbin, pronalazač vakcine protiv poliomielitisa /zarazna dječija paraliza/. Tzv. Sejbinova vakcina, spravljena od oslabjelih virusa, prvi put je masovno primijenjena u SSSR-u. Bio je profesor Medicinskog koledža Univerziteta u Sinsinatiju /SAD/, potom predsjednik Vajdžmanovog instituta u Izraelu.

1996. – Arapski islamski terorista-samoubica u autobusu u centru glavnog grada Izraela Jerusalimu usmrtio 18 i ranio deset ljudi.

1996. – U Španiji konzervativna Narodna partija Hosea Marije Asnara dobila parlamentarne izbore, okončavši 13-godišnju vladavinu socijalističkog premijera Felipea Gonsalesa.

1997. – Putnički voz u pakistanskoj provinciji Pendžab u punoj brzini sletio sa šina. Tom prilikom poginulo najmanje 125 ljudi. 

2004. – Muzej “Holokaust” iz Vašingtona dostavio Ministarstvu prosvjete Republike Srpske mikrofilmovanu jasenovačku građu, koju je Vlada Srpske 2000. godine predala tom muzeju.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je ponedjeljak, 2. mart, 61. dan 2015. Do kraja godine ima 304 dana. 

1498. – Na putu ka Indiji portugalski moreplovac Vasko de Gama kao prvi Evropljanin iskrcao se na obale sadašnje afričke države Mozambik. 

1562. – Francuski rimokatolici, s blagoslovom Vatikana, u Vasiju poklali 1.200 hugenota, izazvavši religiski rat koji je trajao do 1598. 

1643. – Umro italijanski orguljaš i kompozitor Đirolamo Freskobaldi, najveći majstor svog vremena na orguljama. Bio je preteča Johana Sebastijana Baha u kompozicijama za orgulje, koje je obogatio novim izražajnim sredstvima. Komponovao je tokate, kancone, fantazije za orgulje, madrigale, motete. 

1767. – Španski kralj Karlos Treći protjerao iz zemlje rimokatolički jezuitski red. 

1810. – Rođen poljski kompozitor i pijanista Frederik Francišek Šopen, nazvan “pjesnikom klavira”, koji je u vrhunskom romantičarskom maniru komponovao gotovo isključivo klavirsku muziku. Romantičnu muziku oplemenjene jednostavosti i visokog artizma obogatio je novim izražajnim sredstvima, naročito u pogledu harmonije, oblika i pijanističke tehnike, uvodeći novi raspored prstiju na klavijaturi. U kompozicijama se obilato koristio elementima poljske narodne muzike. Iz Poljske je 1830. otišao u Francusku, ne sluteći da više neće vidjeti otadžbinu. Djela: dva koncerta za klavir i orkestar, oko 170 sonata, mnoštvo poloneza, mazurki, valcera, preludijuma, nokturna, etida, skerca, balada. 

1815. – Francuski car Napoleon Prvi iskrcao se na obalu Francuske, tri dana pošto je s grupicom sljedbenika napustio mediteransko ostrvo Elba, na kojem je bio zatočen pošto je primoran da abdicira u aprilu 1814. Ubrzo je trijumfalno ušao u Pariz i vratio vlast, čime je počela njegova druga vladavina, poznata kao “sto dana”, okončana u junu 1815. vojnim porazom kod Vaterloa. 

1872. – U planinskom području Jelouston u SAD osnovan prvi nacionalni park u svijetu. 

1878. – Pobjedom Srbije završen Drugi srpsko-turski rat. Prvi rat s Otomanskim carstvom 1876. i 1877. okončan je neuspjehom Srbije, ali joj je drugi 1877. i 1878. donio teritorijalno proširenje za četiri okruga i međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu 1878. Ti ratovi su bili nastavak oslobodilačke borbe, a neposredan povod bio je ustanak Srba 1875. protiv turske vlasti u Bosni i Hercegovini. 

1879. – Rođen bugarski državnik Aleksandar Stamboliski, vođa Zemljoradničkog narodnog saveza i premijer Bugarske od 1920. do 1923, kad je oboren u profašističkom udaru i ubrzo ubijen. Kao šef vlade stekao je izuzetnu popularnost u narodu, jer je proveo agrarnu i poresku reformu, nacionalizovao neke banke i nastojao da izmijeni unutrašnju i spoljnu politiku dinastije Koburg, zalažući se za prijateljstvo s Jugoslavijom. 

1886. – Rođen austrijski slikar i pisac Oskar Kokoška, jedan od najistaknutijih predstavnika ekspresionističkog slikarstva. Njegovo halucinantno slikarstvo nervoznog poteza, rastočene forme i ekspresionističkog izraza, koje duboko ponire u psihologiju motiva, jeste dramatična vizija strastveno doživljene realnosti. Pred nacistima je 1938. izbjegao u Veliku Britaniju i u toku Drugog svjetskog rata je slikao velike kompozicije idejno-humanističkog sadržaja. Njegove drame “Ubica, mada žena” i “Trnov žbun u plamenu”, pisane ekstremnim ekspresionističkim stilom, s ekstatičnim i vizionarskim slikama koje razaraju logiku izlaganja, imaju još samo istorijsku vrijednost. 

1891. – Rođen pisac Stanislav Vinaver, jedan je od najznačajnijih i najraznovrsnijih stvaralaca u novijoj srpskoj literaturi. Studirao je matematiku i muziku u Parizu, a između dva svjetska rata je radio kao novinar. U Prvom svjetskom ratu je učestvovao kao dobrovoljac, okupaciju zemlje u Drugom svjetskom ratu je proveo u njemačkom zarobljeništvu, a od 1945. je radio u Beogradu kao profesionalni pisac i prevodilac. Nemiran, radoznao, dinamičan duh, muzički obdaren, bio je jedan od protagonista moderne srpske književnosti poslije Prvog svjetskog rata, istraživač i kreator slobodnijeg pjesničkog izraza i književnog jezika. Djela: zbirke pjesama “Mjeća”, “Varoš zlih volšebnika”, “Čuvari svijeta”, “Evropska noć”, “Pantologija novije srpske pelengirike”, “Najnovija pantologija srpske i jugoslovenske pelengirike”, proza “Priče koje su izgubile ravnotežu”, “Godine poniženja i borbe, život u njemačkim ‘oflazima'”, “Ratni drugovi”, “Šabac i njegove tradicije”, eseji “Goč gori, jedna jugoslovenska simfonija”, “Živi okviri”, “Jezik naš nasušni”, “Nadgramatika”, “Zanosi i prkosi Laze Kostića”, “Momčilo Nastasijević”, “Gromobran svemira”, “Njemačka u vrenju”. 

1896. – Bosonogi ratnici abisinskog negusa Menelika Drugog do nogu potukli italijanske trupe kod Adue, poslije čega je Italija morala da prizna nezavisnost Abisinije. 

1909. – Rođen engleski pozorišni i filmski glumac Džejms Dejvid Grejem Niven, koji je elegantnom glumom oličavao britanski tip džentlmena, dobitnik nagrade “Oskar” 1958. za film “Odvojeni stolovi”. Tridesetih godina 20. vijeka otišao je u Holivud, a u Drugom svjetskom ratu bio je komandos u vojsci SAD. Ostali filmovi: “Put oko svijeta za 80 dana”, “Dobar dan, tugo”, “Topovi s Navarona”, “Kasino Rojal”, “Papirnati tigar”. 

1914. – Rođen američki pisac afričkog porijekla Ralf Valdo Elison, čiji je roman “Nevidljivi čovjek” jedan od najimpresivnijih u američkoj književnosti poslije Drugog svjetskog rata. Osnovna tema njegovog jedinog romana je traganje za sopstvenim identitetom, a glavni junak, crnac, predstavljen je kao arhetipski obrazac čovjeka koji ostaje nevidljiv zato što mu društvo uskraćuje pravo na samodefinisanje. Djelo je pisano izuzetno sugestivno, s mnoštvom naturalističkih detalja. Takođe je napisao knjigu eseja “Sjenka i čin”. 

1919. – U Beogradu se sastao prvi jugoslovenski parlament – privremeno narodno predstavništvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u kojem je bilo 296 poslanika, postavljenih ukazom vlade. Poslanici su mahom bili iz ranijih parlamenata jugoslovenskih zemalja, izabrani prije Prvog svjetskog rata. 

1922. – Rođen izraelski državnik Jicak Rabin, premijer od 1974. do 1977. i od juna 1992. do 4. novembra 1995, kad ga je, u trenutku dok je napuštao mirovni miting na kojem je govorio, ubio atentator Jigal Amir. Kao član ilegalnog jevrejskog pokreta Palmah, od 1940. se borio protiv britanske kolonijalne uprave u Palestini i protiv francuskih kvislinških trupa 1941. u Siriji. Od formiranja Izraela 1948, kad je u ratu protiv Arapa komandovao brigadom, bio je u armiji. General i načelnik generalštaba je postao 1964. i imao je istaknutu ulogu u nanošenju teškog poraza Arapima u ratu 1967, ali je poslije ponovnog preuzimanja vlasti postao arhitekta mirovnog procesa na Bliskom istoku i izmirenja Jevreja s Arapima. To je izazvalo gnjev izraelskih nacionalista, posebno politika prepuštanja Palestincima teritorija zauzetih u ratu 1967. 

1938. – Umro italijanski pisac i političar Gabrijele Danuncio, predstavnik estetizma, koji je najdublji trag u literaturi ostavio pjesničkim zbirkama “Rajska poema” i “Alkiona”. U politici je bio izraziti predstavnik italijanskog iredentizma, preteče fašizma. Ostala djela: romani “Slast”, “Uljez”, “Oganj”, drame “Mrtvi grad”, “Frančeska da Rimini”, “Joriova kći”, “Đokonda”. 

1941. – Bugarska u Drugom svjetskom ratu pristupila fašističkom Trojnom paktu i već 2. marta 1941. u nju su iz Rumunije počele da ulaze njemačke trupe. Uz pomoć Adolfa Hitlera, revanšistička politika Bugarske još više je usmjerena protiv Jugoslavije, prema kojoj je godinama imala teritorijalne pretenzije. 

1942. – U Čajniču u Drugom svjetskom ratu od oko hiljadu boraca formirana Druga proleterska brigada sa četiri bataljona, u čiji su sastav ušli Prvi i Četvrti bataljon Užičkog, Drugi bataljon Čačanskog i Treći bataljon Šumadijskog odreda. Na borbenom putu dugom oko 24.000 kilometara brigada je izvela više od 120 većih operacija širom Jugoslavije. 

1943. – Britansko ratno vazduhoplovstvo u Drugom svjetskom ratu počelo da sistematski bombarduje evropske željezničke sisteme na teritoriji pod kontrolom nacističke Njemačke. 

1946. – Rođen LJubiša Veličković, koji je postao general-pukovnik pilot, jedini general koji je poginuo tokom agresije NATO pakta na SRJ 1999. Obavljao je sve letačke i najodgovornije komandne dužnosti u Ratnom vazduhoplovstvu i Protivvazdušnoj odbrani JNA i VJ i prvi je Srbin koji je letio avionom “mig 29”. Bio je nastavnik letenja, komandant letačke eskadrile, puka i korpusa, sekretar Savezne direkcije za kontrolu letenja, načelnik Generalštabne škole VJ, načelnik Sektora za RV i PVO Generalštaba VJ i komandant RV i PVO VJ. U trenutku pogibije prilikom posjete jedinicama na prvoj liniji odbrane otadžbine obavljao je dužnost pomoćnika načelnika Štaba Vrhovne komande za RV i PVO VJ. 

1954. – SAD saopštile da su na pacifičkom ostrvu Bikini izvele prvu probu hidrogenske bombe. 

1954. – U glavnom gradu Venecuele Karakasu otvorena prva konferencija Organizacije američkih država. 

1958. – Umro srpski vajar Toma Rosandić, prvi rektor Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Kamenorezački zanat je učio u Splitu, a vajarstvo u Veneciji i Beču. Bio je odličan klesar, ali je najbolja djela stvorio u drvetu, s izvanrednim osjećajem za njegovu strukturu i materiju. Izradio je mnoštvo javnih spomenika, uključujući veliku grupu “Igrali se vrani konji” ispred Skupštine Jugoslavije u Beogradu i skulpturu “Umorni borac” na Kalemegdanu. 

1959. – Arhiepiskop Makarios Treći vratio se na Kipar iz izgnanstva na Sejšelskim ostrvima, na koja su ga 1956. protjerali Britanci. Krajem 1959. Velika Britanija, Grčka i Turska su se sporazumjele o nezavisnosti Kipra, a Makarios je 1960. postao prvi predsjednik Kiparske republike, što je ostao do smrti 1977. 

1966. – Poslije tri i po mjeseca leta na Veneru se spustila sovjetska “Venera 3”, prvi vasionski brod koji je prispio na neku drugu planetu. 

1985. – U Urugvaju preuzeo vlast predsjednik Hulio Sangineti, čime je okončana devetogodišnja vojna vladavina u toj latinoameričkoj zemlji. 

1991. – Na prvim slobodnim izborima u Albaniji Albanska partija rada osvojila 176 od 250 poslaničkih mjesta i zadržala vlast, ali je predsjednik partije Ramiz Aljija izgubio u svojoj izbornoj jedinici. 

1992. – Muslimani i Hrvati iz BiH na referendumu glasali za otcjepljenje od Jugoslavije, a u Sarajevu su muslimani ispred srpske pravoslavne crkve pucali na srpske svatove, što je nagovijestilo građanski rat u bivšoj BiH. Ubijen je otac mladoženje Nikola Gardović i ranjen sveštenik Radenko Miković, a ubice – koje vlast muslimanskog lidera Alije Izetbegovića nije ni pokušala da identifikuje i kazni – spalile su i srpsku zastavu. 

1992. – U Crnoj Gori na referendumu 63 odsto građana izjasnilo se za zajedničku državu sa Srbijom – Saveznu Republiku Jugoslaviju. Čelnici najvećih političkih stranaka su tim povodom izjavili da narode Crne Gore i Srbije povezuju etničke, ekonomske, kulturne, istorijske i druge veze i da ih one upućuju na zajednički interes da žive u jednoj državi. 

1993. – Američki vojni transporteri iznad istočne Bosne izbacili prve tovare sa hranom i lijekovima, čime je počela “Operacija padobran” u bivšoj BiH. 

1994. – Poslije četvorodnevnih pregovora pod pritiskom SAD, predstavnici Hrvatske i bosanskih muslimana i Hrvata u Vašingtonu potpisali preliminarni sporazum o stvaranju muslimansko-hrvatske federacije u bivšoj BiH. 

1996. – Niko od 123 putnika i članova posade nije preživio pad peruanskog putničkog aviona “boing 737”, u najtežoj nesreći u istoriji civilnog vazduhoplovstva u Peruu. 

1997. – Albanska vlada premijera Saljija Beriše podnijela ostavku poslije dvomjesečnih krvavih nereda izazvanih krahom štedionica u kojima su desetine hiljada Albanaca izgubile životnu ušteđevinu. 

2001. – Vlada SRJ prihvatila Sporazum o specijalnim paralelnim vezama RS i SRJ.

2001. – Hrvatski predstavnici predali Haškom tribunalu 2.700 stranica materijala, u kojem je obrazložena tužba koju je Hrvatska podnijela protiv SRJ zbog navodnog kršenja odredaba Konvencija o genocidu.

2001. – Stupila na snagu Odluka EU o ukidanju ograničenja u trgovini tekstilnim proizvodima sa BiH.

2004. – Film “Gospodar prstenova – povratak kralja” osvojio 11 nagrada “Oskar” – među njima za najbolji film, režiju, specijalne efekte, muziku i najbolju pjesmu, scenografiju, kostime, montažu zvuka.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je srijeda, 25. februar, 56. dan 2015. Do kraja godine ima 309 dana. 

1570. – Papa Pije Peti ekskomunicirao iz crkve englesku kraljicu Elizabet Prvu, što je bilo bez ikakvog praktičnog značaja: ona je nastavila da neumoljivo progoni rimokatolike, učvršćujući prevlast anglikanske crkve. 

1707. – Rođen italijanski pisac Karlo Goldoni, obnovitelj italijanske komedije koja je čamila u improvizacijama istrošene “komedije del arte”. Djela: komedije “Mirandolina”, “Ribarske svađe”, “Tvrdica”, “Kockar”, “Laskavac”, drama “Dalmatinka”. 

1723. – Umro engleski arhitekta Kristofer Ren, osnivač Kraljevskog društva u Londonu i njegov prvi predsjednik od 1680. do 1682. Zaslužan je za usvajanje renesansnih arhitektonskih uzora i napuštanje duge tradicije zidanja u kasnogotičkom maniru. Poslije požara, koji je opustošio London 1666, uključujući 53 crkve, projektovao je niz zdanja, među kojima monumentalnu katedralu Svetog Pavla. 

1778. – Rođen argentinski general i nacionalni heroj Hose de San Martin – oslobodilac Argentine, Čilea i Perua od španske kolonijalne vlasti, koji je sa Simonom Bolivarom predvodio južnoamerički pokret za nezavisnost. Ukinuo je ropstvo, proklamovao slobodu štampe, osnivao biblioteke i nastojao da kulturno preporodi narod. 

1815. – Ubijen srpski vojvoda Stanoje Stamatović, poznat kao Stanoje Glavaš, jedan od čelnika Prvog srpskog ustanka, hajduk i borac protiv Turaka. Ubistvo je poslije propasti Hadži-Prodanove bune naredio Sulejman-paša. Na zboru u Orašcu 1804. odbio je da predvodi Prvi srpski ustanak i na njegov prijedlog za vožda je izabran Đorđe Petrović – Karađorđe. Njegovo herojstvo u boju na Deligradu, u oslobađanju Prokuplja, opsadi Beograda i drugim bitkama opjevano je u narodnim pjesmama, a Đura Jakšić je napisao istorijsku dramu “Stanoje Glavaš”. 

1841. – Rođen francuski slikar Pjer Ogist Renoar, jedan od najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara 19. vijeka. Radio je portrete, aktove, kompozicije iz savremenog života, mrtvu prirodu, pejzaže, s neuporedivim osjećanjem za ljupka lica, srećan život i prefinjen kolorit i razvio je izraz karakterističan po svijetloružičastim i modrim tonovima. U starosti je radio i skulpture, pretežno aktove jedre forme i žive impresionističke fakture. 

1873. – Rođen italijanski operski pjevač Enriko Karuzo, jedan od najvećih tenora u istoriji opere. Bio je posebno cijenjen kao izvođač rola u operama Đuzepea Verdija i Đakoma Pučinija i interpretator italijanske kancone. Jedan je od prvih pjevača koji je snimio gramofonske ploče. Djela: “Uspomene”, “Metodi pjevanja”. 

1885. – Njemačka je anektirala Tanganjiku i Zanzibar.

1888. – Umro srpski botaničar i prirodnjak Josif Pančić, prvi predsjednik Srpske kraljevske akademije. Medicinu je završio u Pešti, a u Beču je usavršavao botaničke studije i upoznao Vuka Karadžića, prema čijem je savjetu 1846. došao u Srbiju. Radio je kao ljekar u Paraćinu, Jagodini i Kragujevcu, a 1856. je postao profesor Liceja, potom Velike škole u Beogradu, čiji je rektor bio šest puta. Proučavao je floru, faunu i mineralogiju Balkanskog poluostrva, posebno Srbije. Opisao je oko 80 nepoznatih biljnih i životinjskih vrsta. Otkrio je endemsko-reliktni četinar poznat kao “Pančićeva omorika” i reliktne ramondije. Osnovao je i uredio Botaničku baštu u Beogradu. Objavio je oko 30 radova iz botanike, zoologije, geologije, mineralogije, šumarstva, arheologije. Djela: “Flora Kraljevine Srbije”, “Ptice Srbije”, “Ribe Srbije”. 

1899. – Umro osnivač britanske novinske agencije Rojters njemački Jevrejin Paul Julijus fon Rojter, po kojem je nazvana najstarija svjetska agencija. 

1948. – Komunisti su u Čehoslovačkoj prigrabili vlast “februarskim udarom”, prinudivši premijera Eduarda Beneša da prihvati ostavke nekomunista u vladi. 

1954. – Egipatski predsjednik Mohamed Nagib prinuđen da podnese ostavku, a svu vlast je kao premijer i predsjednik Revolucionarnog savjeta preuzeo Gamal Abdel Naser – njegov blizak saradnik, prilikom obaranja kralja Faruka Prvog u julu 1952. 

1956. – U govoru na 20. kongresu Komunističke partije SSSR Nikita Hruščov je osudio diktatorsku vladavinu Josifa Staljina. 

1972. – Sovjetski vasionski brod “Luna 20” vratio se na Zemlju sa uzorcima Mjesečevog tla. 

1976. – SAD su stavile veto na rezoluciju UN, kojom je osuđena izraelska aneksija istočnog Jerusalima. 

1983. – Umro američki pisac Tomas Lenijer Vilijams, poznat kao Tenesi Vilijams, koji je slikao svijet ljudske izjalovljenosti u kojem seks i nasilje narušavaju atmosferu romantične harmonije. Često je napadan zbog sklonosti ka šokantnom i senzacionalnom. Djela: drame “Staklena menažerija”, “Tramvaj nazvan želja”, “Mačka na usijanom limenom krovu”, “Tetovirana ruža”, “Nježna ptica mladosti”, “LJeto i dim”, “Noć iguane”, “Camino real”, “Odjeća za ljetnji hotel”, “Ne o slavujima”, romani “Rimsko proljeće gospođe Ston”, “Moize i svijet razuma”, zbirke priča “Jedna ruka”, “Tvrda šećerlema”, zbirka pjesama “U zimu”. 

1986. – Ostavku podnio filipinski diktator Ferdinand Markos, koji je Filipinima vladao od 1965. kao predsjednik, a od 1972. kao diktator, uz snažnu podršku SAD. Zbog krađe glasova i objavljivanja “pobjede” na predsjedničkim izborima nad Korason Akino – udovice opozicionara Benjina Akina, čije je ubistvo 1983. organizovao Markos – izbila je pobuna nazvana “vlast naroda”, pod vođstvom šefa armije generala Fidela Ramosa i ministra odbrane Huana Enrilea. U obaranju diktatora bilo je presudno ponašanje SAD, primoranih da napuste dugogodišnjeg štićenika. 

1991. – Iračka raketa “skad” je u Zalivskom ratu pogodila kasarnu američkih marinaca kod saudijskog grada Dahran i usmrtila 28 vojnika. 

1993. – Kim Jong Sam preuzeo dužnost predsjednika Južne Koreje kao prvi civil na čelu te azijske države poslije 32 godine.

1994. – Jevrejski naseljenik Baruh Goldštajn automatskom puškom i bombama ubio 43 muslimanska vjernika u džamiji u Hevronu, poslije čega je na licu mjesta pretučen do smrti. 

1994. – SAD su protjerale ruskog diplomatu Aleksandra Lisenka, tvrdeći da je riječ o šefu ruskih obavještajaca u Vašingtonu. 

1995. – Londonski dnevnik “Gardijan” objavio da su muslimani tajno naoružavani preko aerodroma u Tuzli, uz podršku NATO pakta, čime je na najgrublji način kršena rezolucija UN. 

1998. – Dužnost predsjednika Južne Koreje preuzeo je Kim de Džung, bivši dugogodišnji disidentski lider tokom vojne diktature u toj azijskoj zemlji.

2003. – Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH ratifikovao Ugovor o dvojnom državljanstvu između BiH i SRJ.

2004. – Skupština Srbije usvojila izmjene Zakona o izboru predsjednika republike, kojima je ukinuta odredba da na izbore u prvom krugu mora izaći 50 odsto građana da bi oni uspjeli.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je utorak, 24. februar, 55. dan 2015. Do kraja godine ima 310 dana. 

1389. – Danci su u bici kod Folkepinga porazili Šveđane i zarobili švedskog kralja Alberta, poslije čega je danska kraljica Margaret postala stvarni vladar i Švedske. 

1443. – Rođen mađarski kralj Matija Hunjadi, poznat kao Matija Prvi Korvin, koji je tokom vladavine od 1458. uspješno ratovao protiv Turaka i Habsburgovaca, zauzevši 1486. i Beč. Obnovio je mađarsku državu poslije decenija feudalne anarhije, reformišući finansije, vojsku, pravosuđe i administraciju, pomagao je razvoj gradova, a u Požunu je 1465. osnovao univerzitet i 1472. prvu štampariju. Nazvan je “Korvin” zbog gavrana na njegovom štitu. Poslije njegove smrti 1490. u Beču Mađari su izgubili sve teritorije koje je osvojio. 

1525. – Upotrijebivši prvi put u istoriji ratova puške “arkebuze”, španska armija pod komandom markiza od Peskare u bici kod Pavije u Italiji do nogu potukla francusko-švajcarsku vojsku koju je predvodio francuski kralj Fransoa Prvi. U bici je poginulo 14.000 vojnika, a Fransoa Prvi je zarobljen. 

1530. – Šarla Petog u Bolonji za svetog rimskog cara i kralja Italije krunisao papa Klement Sedmi, što je bilo posljednji put u istoriji da rimski biskup kruniše nekog vladara. 

1563. – Hugenoti ubili Fransoa de Lorena, vojvodu od Giza, jednog od francuskih rimokatoličkih vođa u građanskom ratu sa hugenotima, koji je sa svojim snagama opsjedao Orlean. 

1582. – Papa Grgur Trinaesti izdao bulu o primjeni Gregorijanskog kalendara, kojim je zamijenjeno računanje vremena prema Julijanskom kalendaru. 

1786. – Rođen njemački pisac Vilhelm Grim, skupljač i obrađivač narodnih bajki, koje je, kao i većinu drugih djela, objavio u saradnji sa starijim bratom Jakobom. Izdavao je i njemačke srednjovjekovne književne spomenike i proučavao njemačka junačka predanja. 

1803. – Rođen srpski trgovac i brodovlasnik Miša Anastasijević, koga je za “kapetana dunavskog” 1833. postavio knez Miloš Obrenović, s kojim je bio u poslovnom ortakluku. Od tada je poznat kao “kapetan Miša”. Imao je 74 broda, solane u Rumuniji i Mađarskoj i velika imanja u rumunskoj žitnici Vlaškoj. Veliku zgradu na Studentskom trgu u Beogradu, u kojem je sada rektorat Beogradskog univerziteta, nazvanu Kapetan-Mišino zdanje, poklonio je 1863. “svom otečestvu”. 

1847. – Rođen srpski hemičar Sima Lozanić, prvi rektor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. Bio je profesor hemije na Filozofskom fakultetu Velike škole i potom Univerziteta u Beogradu, ministar privrede i spoljnih poslova u vladama Srbije 1894. i 1905. Izučavao je organsku hemiju, agrikulturnu hemiju i mineralne sirovine. 

1848. – Pod pritiskom naroda i liberalne buržoazije abdicirao je francuski kralj Luj Filip – nosilac režima “građanskog kraljevstva” – i francuska Druga republika je proglašena dva dana kasnije. 

1848. – U Londonu na njemačkom jeziku objavljen “Manifest komunističke partije”, koji su, prema odluci Kongresa tajnog radničkog udruženja “Saveza komunista”, održanog u Londonu u novembru 1847, napisali Karl Marks i Fridrih Engels. 

1852. – Rođen engleski pisac irskog porijekla Džordž Ogastas Mur, autor realističkih i naturalističkih romana. Djela: romani “Moderni ljubavnik”, “Glumčeva žena”, “Ester Voters”, “Ave”, “Ispovijesti mladića”, “Uspomene iz mrtvog života”, “Salve”, “Vale”. 

1871. – U Parizu revolucionarna narodna garda osnovala privremeni Centralni komitet Pariske komune, zbog opasnosti da se s Komunom obračuna skupština Francuske. Komitet je preuzeo političko rukovodstvo, formirao 270 bataljona, većinom proleterskih, i ubrzo stekao veliku popularnost među Parižanima. 

1885. – Rođen američki admiral Čester Vilijam Nimic, komandant Pacifičke flote SAD u Drugom svjetskom ratu. 

1887. – Pariz i Brisel postale prve dvije prijestonice, povezane telefonskom vezom. 

1920. – Prvi politički program njemačke Nacionalsocijalističke radničke partije, koju je 1919. u Minhenu osnovao Adolf Hitler, objavljen je u 25 tačaka. Program koji je sačinio Hitler kasnije je razrađen u njegovoj knjizi “Majn kampf”, u kojoj je nagovijestio istrebljenje Slovena, Jevreja i Roma. 

1943. – Rođen engleski muzičar Džordž Harison, član britanske pop grupe “Bitlsi”. 

1945. – Vrhovni komandant Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije Josip Broz se u Drugom svjetskom ratu u Beogradu dogovorio se sa komandantom Četvrtog ukrajinskog fronta Crvene armije maršalom Fjodorom Tolbuhinom i komandantom angloameričke 15. grupe armija feldmaršalom Haroldom Aleksanderom da jugoslovenske snage 30. marta 1945. počnu operacije prema Lici i Gorskom Kotaru da bi privukle njemački 97. armijski korpus i olakšale savezničku ofanzivu prema sjevernoj Italiji. 

1945. – Egipatski premijer Ahmed Maher-paša ubijen u parlamentu odmah pošto je u Drugom svjetskom ratu objavio deklaraciju o stupanju Egipta u rat protiv Njemačke i Japana. 

1945. – Trupe SAD u Drugom svjetskom ratu oslobodile od japanske okupacije glavni grad Filipina Manilu. 

1946. – Huan Peron izabran za predsjednika Argentine, započevši prvi od tri mandata na čelu te države. 

1966. – U Gani vojnim udarom, dok je bio u posjeti Kini, zbačen predsjednik Kvame Nkrumah, pod čijim je vođstvom Gana 1957. izborila nezavisnost od Velike Britanije. Vlast je preuzelo Vijeće nacionalnog oslobođenja, na čelu s generalom Džozefom Ankrahom. Svrgnuti predsjednik je otišao u Konakri, gdje ga je gvinejski predsjednik Seku Ture 2. marta 1966. proglasio kopredsjednikom Gvineje. 

1971. – Alžir saopštio da preuzima kontrolu nad francuskim petrolejskim kompanijama u zemlji. 

1974. – Umro srpski biolog Siniša Stanković, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, direktor Biološkog instituta Srbije, koji je znatno doprinio ekološkom pravcu u biologiji uporednim istraživanjima porijekla i razvitka živog svijeta balkanskih jezera, strukture i razvoja njihovih ekosistema. Prirodne nauke je studirao u Beogradu i Grenoblu, a redovni profesor Beogradskog univerziteta postao je 1934. Tokom njemačke okupacije Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu bio je član Glavnog Narodnooslobodilačkog odbora Srbije i veći dio rata je proveo kao zatočenik u koncentracionom logoru na Banjici. Poslije oslobođenja je izabran za predsjednika Prezidijuma Narodne skupštine Srbije i uspješno je zastupao interese Jugoslavije na međunarodnim konferencijama. U univerzitetsku nastavu je uveo ekologiju, citologiju, embriologiju, dinamiku razvitka, uporednu anatomiju. Djela: “Ohridsko jezero i njegov živi svet”, univerzitetski udžbenici “Uporedna anatomija kičmenjaka”, “Ekologija”. 

1974. – Pakistan saopštio da je zvanično priznao Bangladeš kao nezavisnu državu. 

1975. – Umro ruski državnik Mihail Aleksandrovič Bulganjin, premijer SSSR od 1955. do 1958. Boljševicima se priključio 1917. uoči Oktobarske revolucije i do 1922. je radio u ČEKI, tajnoj političkoj policiji. Član Centralnog komiteta Komunističke partije SSSR postao je 1934, na početku staljinističkih čistki, a Politbiroa 1948. Tokom Drugog svjetskog rata bio je u vojnim savjetima Zapadnog, Drugog pribaltičkog i Prvog bjeloruskog fronta, potom zamjenik ministra odbrane, a poslije rata ministar oružanih snaga i zamjenik premijera. 

1988. – U Beogradu počeo sastanak ministara inostranih poslova balkanskih zemalja o unapređenju multilateralne saradnje. 

1989. – Sahranjen car Japana Hirohito, koji je vladao od 1921, kad je kao regent zamijenio bolesnog oca, a 1926. je krunisan. Poslije poraza Japana u Drugom svjetskom ratu – tokom kojeg nije bio “igračka u rukama militarista”, prema raširenom mitu, već ratoborni vođa koji je podsticao teritorijalna osvajanja, ne hajući za ogromne patnje pokorenih nacija – 1946. se odrekao “božanskog porijekla”. 

1990. – Umro italijanski državnik Alesandro Pertini, nekadašnji predsjednik Italije, najpopularniji italijanski političar poslije Drugog svjetskog rata. Član italijanske Socijalističke partije postao je 1918, niz godina je proveo u fašističkim zatvorima, u Drugom svjetskom ratu je učestvovao u pokretu otpora, a potom je bio poslanik i senator. Za šefa države je izabran 1978. i tu dužnost je obavljao do 1985, kad se povukao iz javnog života. 

1991. – Nekoliko časova poslije posljednjeg pokušaja sovjetske diplomatije da spriječi sukob počela je ofanziva američkih snaga i njihovih saveznika u Zalivskom ratu protiv Iraka u kojem je s obje strane učestvovalo više od 1,3 miliona vojnika. Cilj ofanzive je bilo prisiljavanje Iraka da napusti Kuvajt, koji je okupirao 1. avgusta 1990. 

1993. – Kanadski premijer Brajan Malruni, čija je popularnost spala na najniže grane u istoriji anketiranja birača u Kanadi, dao je ostavku poslije devet godina na vlasti. 

1995. – U rijetkoj javnoj svađi transatlantskih saveznika ambasada SAD u Parizu optužila ministra unutrašnjih poslova Francuske Šarla Paskvu da je lagao povodom špijunskog skandala i odluke francuskih vlasti dva dana prije toga da zbog političke i ekonomske špijunaže protjera četvoricu američkih diplomata i još jednog državljanina SAD. 

1996. – Kubanski vojni avioni oborili dva mala aviona jedne kubanske izbjegličke organizacije u SAD, koji su – uprkos ponovljenim upozorenjima u višednevnom “ratu živaca” da provokacije neće biti tolerisane – ušli duboko u vazdušni prostor Kube. 

1996. – Palestinski islamski teroristi u dva samoubilačka napada u Izraelu ubili 27 i ranili 77 ljudi. 

1998. – Francuski parlament jednoglasno ratifikovao sporazum o sveobuhvatnoj zabrani atomskih proba. 

2001. – Uhapšen bivši načelnik Službe državne bezbjednosti /SDB/ Srbije Radomir Marković zbog zločina na Ibarskoj magistrali, gdje su 1999. godine poginula četiri funkcionera Srpskog pokreta obnove /SPO/.

2003. – Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj isporučen Haškom tribunalu.

2004. – Udruženje porodica nestalih lica i Gradska organizacija logoraša iz Srpskog Sarajeva Ustavnom sudu BiH podnijeli kolektivnu apelaciju za nestale srpske civile u Sarajevu tokom proteklog rata protiv FBiH, od koje se traži da oštećenima isplati materijalnu nadoknadu u iznosu od šest miliona KM. 

2004. – Najmanje 229 ljudi poginulo, a oko 120 povrijeđeno u vrijeme zemljotresa koji je pogodio Maroko.

2004. – Ruski predsjednik Vladimir Putin raspustio Vladu premijera Mihaila Kasjanova. Dužnost premijera preuzeo Viktor Krištjenko, dotadašnji Kasjanovov zamjenik.

2008. – Film “Nema zemlje za starce” dobio nagradu “Oskar” kao najbolji film, a njegovi autori – braća Džoel i Itan Koen nagrađeni i za najbolju režiju.

Slične Objave

Vremeplov

1685. – Rođen njemački kompozitor Georg Fridrih Hendl, uz Johana Sebastijana Baha najistaknutiji barokni muzičar, direktor Kraljevske muzičke akademije u Londonu. Stvarao je opere izrazite dramatike i bogate melodike, u žanru italijanskih opera-serija, a oratorijumima je dao monumentalni vokalno-orkestarski oblik i izdvojio ih iz crkvene muzike. Djela: opere “Rinaldo”, “Julije Cezar”, “Aleksandar”, “Kserks”, oratorijumi “Mesija”, “Izrael u Egiptu”, “Juda Makabejac”, “Samson”, “Saul”, orkestarske svite “Muzika na vodi”, “Muzika za vatromet”.

1792. – Umro engleski slikar Džošua Rejnolds, jedan od najvećih svjetskih portretista, osnivač Kraljevske umjetničke akademije 1768. i njen prvi predsjednik. Snažno je uticao na englesko slikarstvo, ne samo umjetničkim djelima nego i kao autor zanimljivih rasprava o toj vrsti umjetnosti.

1821. – Umro engleski pisac Džon Kits, jedan od od najvećih pjesnika engleske književnosti, čije stihove odlikuju izuzetna melodičnost i sažet i veoma izražajan pjesnički idiom. Pokloništvo pred antičkom kulturom spojio je s novom osjećajnošću modernog čovjeka i s fluidnim, mada simetričnim oblicima koje je pretežno sam stvorio. Njegovi soneti, spjev “Endimion”, pjesme “Oda slavuju”, “Oda grčkoj urni”, “Oda jeseni” spadaju među najljepša poetska djela napisana na engleskom jeziku, a “Pisma” su značajan prilog razvitku novije estetičke misli.

1836. – Oko 4.000 vojnika pod komandom predsjednika Meksika Antonija Lopesa de Santa Ane počelo je opsadu tvrđave Alamo u Teksasu koju je branilo manje od 200 dobrovoljaca, uključujući Dejvija Kroketa. Alamo je pao 6. marta 1836. i svi branioci su ubijeni.

1855. – Umro njemački matematičar, fizičar i astronom Karl Fridrih Gaus, osnivač matematičke škole i direktor astronomske opservatorije u Getingenu, tvorac više geodezije i teorije površi. Pronašao je niz metoda u teoriji brojeva, algebri, geometriji, analizi, astronomiji, otvorio novu etapu u razvoju diferencijalne geometrije i postavio temelje savremene nebeske mehanike i astronomije. Konstruisao je geodetski instrument heliotrop. Više matematičkih pojmova nazvano je po njemu – Gausov algoritam, Gausova konstanta, Gausova krivina, Gaus-Krigerova projekcija. Jedinica za magnetnu indukciju nazvana je “gaus”, ali se sada, u čast srpskog naučnika Nikole Tesle, u Međunarodnom sistemu jedinica koristi isključivo oznaka “tesla”. Djela: “Disqusicciones arithmeticae sapra superficijes curvas”, “Teorija motus korporum cel coelestium”.

1883. – Rođen njemački filozof Karl Teodor Jaspers, tvorac filozofije egzistencije. Po završetku medicinskog fakulteta radio je na Psihijatrijskoj klinici u Hajdelbergu, a potom bio profesor filozofije dok ga 1937. nisu otpustili nacisti, jer je osuđivao njihovu politiku. Smatrao je da filozofija mora da se bavi smislom cjeline stvarnosti, totalitetom, koji se ne otkriva proučavanjem epmirijskog svijeta, nego je stvara pojedinac težnjom da sebe ostvari kao autentičnu ličnost. Takva ličnost ne izgrađuje smisao cjeline u obliku pojmova, već intuitivnog unutrašnjeg doživljaja koji je nazvao filozofskom vjerom kojom čovjek dolazi u kontakt s transcendencijom – Bogom. Objavio je 25 knjiga iz oblasti psihijatrije i filozofije. Djela: “Opšta psihopatologija”, “Psihologija pogleda na svijet”, “Filozofija”, “Um i egzistencija”, “O istini”, “O izvoru i cilju istorije”, “Filozofska vjera”.

1883. – Rođen američki filmski režiser Viktor Fleming, koji je svjetsku slavu stekao filmom “Prohujalo sa vihorom”. Ostali filmovi: “Čarobnjak iz Oza”, “Kapetan Hrabrost”, “Tortilja Flet”, “Jovanka Orleanka”.

1898. – Francuski pisac Emil Zola uhapšen zbog objavljivanja otvorenog pisma predsjedniku Francuske, pod naslovom “Optužujem”, u kojem je vladu optužio za antisemitizam i montirani sudski proces protiv kapetana Alfreda Drajfusa.

1905. – Američki advokat Pol Persi Haris u Čikagu osnovao Rotari klub.

1918. – Jedinice novoosnovane Crvene armije kod Narve i Pskova u Prvom svjetskom ratu zaustavile njemačku ofanzivu. Sovjetska armija je nosila naziv Crvena armija do 1946.

1919. – Benito Musolini napustio Socijalističku partiju i osnovao fašističku stranku pod nazivom “Fasci del Combatimento”.

1931. – Umrla australijska pjevačica Neli Melba, jedan od najvećih koloraturnih operskih soprana krajem 19. i početkom 20. vijeka. S velikim uspjehom je decenijama nastupala u najvećim operskim kućama u svijetu, uključujući londonski Kovent Garden i njujoršku Metropoliten operu.

1933. – Japan počeo okupaciju Kine sjeverno od velikog Kineskog zida.

1934. – Umro engleski kompozitor i violinista Edvard Vilijam Elgar, čija djela odlikuju jasna forma, krepka orkestracija i naglašena lirika, koji je stvarao u kasnoromantičarskom maniru. Djela: oratorijum “Gerontijusov san”, koncertne uvertire “Na jugu”, “Enigma varijacije”, “Falstaf”, dvije simfonije, koncerti za violinu i violončelo.

1942. – Japanska podmornica u Drugom svjetskom ratu bombardovala američku rafineriju nafte kod Santa Barbare u Kaliforniji.

1944. – U Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Drvaru stigla sovjetska vojna misija. To je bila prva sovjetska vojna misija na tlu Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu.

1965. – Umro engleski filmski glumac Sten Lorel – “Mršavi” iz tandema s američkim glumcem Oliverom Hardijem – “Debelim”. Oni su u urnebesnim komedijama gradili komiku na paradoksima dovedenim do krajnosti, ali humor nikad nije bio zajedljiv. Filmski producenti i sada ubiru profit od njihovih filmova, a njih dvojica su završila u sirotinjskoj bolnici. Filmovi: “Muzička kutija”, “Naši odnosi”, “Na Divljem zapadu”, “Dva dobra drugara”, “Fra dijavolo”, “Mi iz Oksforda”, “Veliki posao”, “Naša žena”, “Udri brigu na veselje”.

1970. – Britanska Gvajana stekla nezavisnost.

1990. – Poslije 11 godina provedenih u izbjeglištvu u Kambodžu se vratio princ Norodom Sihanuk.

1991. – U Tajlandu pučem bez prolivanja krvi vlast preuzela vojna hunta, koja je oborila vladu Čatičaja Čunavana.

1996. – Zetovi iračkog predsjednika Sadama Huseina – general Husein Kamel Hasan i njegov brat Sadam Kamel – navodno u porodičnom obračunu ubijeni u Iraku tri dana po povratku iz šestomjesečnog izbjeglištva u Jordanu.

1998. – Šefovi diplomatija zemalja Evropske unije ukinuli zabranu kontakata s Iranom na visokom novou.

2001. – U Skoplju održan četvrti samit predsjednika država i vlada članica Procesa za saradnju u jugoistočnoj Evropi. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Živko Radišić i jugoslovenski predsjednik Vojislav Koštunica potpisali deklaraciju o prihvatanju Povelje o dobrosusjetskim odnosima, stabilnosti, bezbjednosti i saradnji u jugoistočnoj Evropi.

2001. – Jugoslovenski predsjednik Vojislav Koštunica i makedonski predsjednik Boris Trajkovski potpisali u Skoplju sporazum o granici dvije zemlje, čime je ozvaničena granica između Makedonije i Srbije iz vremena dok su one bile u sastavu SFRJ.

2006. – U Moskvi poginulo najmanje 47 lica, a 29 povrijeđeno nakon rušenja krova tržnice “Bauman” usljed težine snijega.

2008. – Preminuo je bivši slovenački predsjednik i premijer Janez Drnovšek.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je nedjelja, 22. februar, 53. dan 2015. Do kraja godine ima 312 dana. 

1512. – Umro italijanski moreplovac Amerigo Vespuči, prema čijoj je latinskoj verziji imena /Americus/ njemački kartograf Martin Valđemiler Novi svijet nazvao Amerika. To je prihvaćeno uprkos činjenici da je novi kontinent 1492. otkrio Vespučijev zemljak Kristofor Kolumbo. Vespuči je u Novi svijet putovao 1499. kao član španske ekspedicije, a 1501. i 1502. predvodio je portugalijsku ekspediciju. 

1732. – Rođen američki državnik Džordž Vašington, prvi predsjednik SAD, vojskovođa u američkom ratu za nezavisnost. Komandovao je vojskom kolonista u pobjedonosnom ratu za nezavisnost od Engleske od 1775. do 1783. Za predsjednika SAD izabran je 1789. i na tom položaju je ostao osam godina. Kao šef države trudio se da uspostavi uticaj i autoritet federacije i ukloni razlike između sjevernih i južnih država. Stav prema starom savezniku – Francuskoj /proglasio je neutralnost SAD u ratu Engleske i drugih država protiv revolucionarne Francuske/ i unutrašnja politika /približavanje federalistima/ stvorili su mu jaku opoziciju u zemlji. Iz političkog života povukao se razočaran 1797. i odbio je da se treći put kandiduje za predsjednika, uputivši narodu poznatu oproštajnu besjedu. 

1788. – Rođen njemački filozof Artur Šopenhauer, čija je filozofija duboko pesimistična, čak mračna: individualna egzistencija je beskrajna patnja, ovaj svijet je najgori mogućni svijet, a osnovno moralno osjećanje jeste sažaljenje. Sjedinio je kantovsku i pesimističko-budističku inspiraciju. Učio je da je svijet, kao čulno dostupni, empirijski poredak stvari – “moja predstava” i da je podložan četvorostrukom značenju principa dovoljnog razloga, odnosno da svako biće ima razlog postojanja u “volji”, motiv djelanja, uzrok nastajanja i razloge koji ga čine spoznajnim. U osnovi “svijeta kao predstave” bivstvuje volja za individualnim postojanjem i održanjem. Djela: “O četvorostrukom korijenu principa dovoljnog razloga”, “Svijet kao volja i predstava”, “Parerga i paralipomena”. 

1819. – SAD preuzele Floridu od Španije, prema sporazumu koji su potpisali američki državni sekretar Džon Kinsi Adams i španski ministar Don Luis de Onis. 

1826. – Rođen srpski advokat, novinar i pisac Svetozar Miletić, vođa Srba u Vojvodini u borbi za nacionalna prava u Austro-Ugarskoj, borac za liberalne reforme i nepomirljivi protivnik klerikalizma. Bio je pokretač i vodeća ličnost Ujedinjene omladine srpske, a potom osnivač i vođa Srpske narodne slobodoumne stranke. Gimnaziju je učio u Novom Sadu, Modri i Požunu /Bratislava/, a Pravni fakultet u Beču, gdje je doktorirao 1854. Još na studijama imao je značajnu ulogu među panslavističkom omladinom. Prvi put je izabran za poslanika Srpskog crkvenog sabora 1864, a za poslanika u Hrvatskom i Ugarskom saboru 1865. Kao istaknuti srpski nacionalista 1870. je osuđen na godinu dana zatvora, a 1876. uhapšen i poslije godinu i po dana u istražnom zatvoru osuđen na pet godina robije za veleizdaju. Mada se posvetio političkoj borbi, pisao je i pjesme – najznačajnija je “Spasova noć”, a najpoznatija “Već se srpska zastava svuda vije javno”. Literarni rad počeo je slobodarskim stihovima u časopisu “Slavjanka”, koji je uređivao. Bio je prvi urednik lista “Zastava”, koji je okupljao najbolje srpske pisce i javne radnike tog doba.

1828. – Mirom u Turkmančaiju Persija je, poslije poraza u ratu s Rusijom, prinuđena da preda dio Jermenije, uključujući glavni grad Jerevan. 

1848. – U Parizu izbila prva buržoasko-demokratska revolucija, u kojoj se proletarijat pojavio kao društvena snaga sa sopstvenim političkim zahtjevima. Pod pritiskom ustanika kralj Luj Filip je raspustio vladu 23. februara, sljedećeg dana je abdicirao i pobjegao u Englesku, a privremena vlada ukinula je monarhiju i proglasila republiku. Proklamovane su demokratske slobode, opšte pravo glasa, sloboda štampe, smanjenje radnog dana, pravo na rad i izborno pravo za sve muškarce starije od 21 godine, a u kolonijama je ukinuto ropstvo. Uspjeh revolucije u Francuskoj podstakao je revolucije u Njemačkoj, Austriji, Italiji i oslobodilačke pokrete u južnoslovenskim zemljama. 

1862. – Tokom američkog građanskog rata Džeferson Dejvis proglašen predsjednikom Konfederacije država Amerike. 

1875. – Umro francuski slikar Žan Batist Kamij Koro, jedan od tvoraca modernog lirskog intimnog pejzaža, sa izuzetno finim osjećanjem za srebrnaste i sive tonove. Njegove ženske figure, obično u enterijeru, odlikuju se rijetkom delikatnošću strukture. Uradio je oko 2.000 slika, 300 crteža i desetak grafika. 

1882. – Knez Milan Obrenović proglasio Srbiju kraljevinom i sebe kraljem. Knez je postao 1868. poslije ubistva njegovog oca kneza Mihaila, a vlast je preuzeo od namjesnika kad je 1872. postao punoljetan. 

1900. – Rođen španski filmski režiser Luis Bunjuel, jedan od najvećih u svjetskoj kinematografiji. Od 1936. do 1939. snimao je u Španskom građanskom ratu za republikance, a od 1947. radio je uglavnom u Meksiku. Snimio je 32 filma, a “Andalužanski pas” iz 1928. i “Zlatno doba” iz 1930. obrazac su nadrealističkog poetskog filma. Napisao je autobiografiju “Moj posljednji uzdah”. Ostali filmovi: “Zemlja bez hljeba”, “Los olvidados”, “Uspon u nebo”, “Zločinački život Arčibalda Krusa”, “Robinson Kruso”, “To se zove zora”, “Nazaren”, “Viridijana”, “Taj mračni predmet želja”, “Anđeo smrti”, “Zvjezdani put”, “Tristana”, “LJepotica dana”, “Diskretni šarm buržoazije”. 

1903. – Umro austrijski kompozitor i muzički pisac Hugo Filip Jakob Volf, poznat po knjigama pjesama, posebno po “Knjizi španskih pjesama” i “Knjizi Geteovih pjesama”. Komponovao je solo pjesme na stihove Hajnriha Hajnea, Johana Volfganga Getea, Jozefa fon Ajhendorfa, španskih i italijanskih pjesnika. 

1913. – Revolucionarnog predsjednika Meksika Fransiska Madera i potpredsjednika Pina Suaresa ubila vojska. 

1921. – Rođen centralnoafrički diktator Žan Bedel Bokasa, koji je na vlast došao vojnim udarom 1966, proglasio se 1972. doživotnim predsjednikom, a 1976. carem. Vojnim udarom srušio je bliskog rođaka, predsjednika Davida Daka, a 1977. je za ceremoniju krunisanja utrošio četvrtinu nacionalnog proizvoda zemlje, promijenivši naziv Centralnoafrička republika u Centralnoafričko carstvo. Tokom vladavine – koju je obilježio nevjerovatnim ekstravagantnostima, rasipanjem državne imovine i strašnim zločinima nad sopstvenim narodom – povremeno je bio i premijer, ministar odbrane, pravde, informacija, poljoprivrede i stočarstva, zdravstva, vojne i civilne avijacije, državne uprave, kopnenog, riječnog i vazdušnog saobraćaja, pošta i telekomunikacija, trgovine, industrije, rudarstva. S vlasti ga je 1979. zbacio bivši predsjednik Dako i vratio zemlju u status republike. 

1935. – Rođen srpski pisac Danilo Kiš, izuzetan stilista širokog obrazovanja, u čijim je djelima sažeta sva gorčina surovog 20. vijeka, “zver-veka” – kako ga je s pravom označio. Pisao je negovanim stilom, s moderno shvaćenom fabulom. Diplomirao je svjetsku književnost na Beogradskom univerzitetu. Bio je dramaturg pozorišta “Atelje 212” u Beogradu i lektor u Strazburu, Bordou i Lilu. Djela: romani “Psalam 44”, “Mansarda”, “Bašta, pepeo”, “Peščanik”, “Grobnica za Borisa Davidoviča”, pripovijetke “Rani jadi”, “Enciklopedija mrtvih”, drama “Elektra 70”, polemički spis “Čas anatomije”. 

1942. – Austrijski pisac Štefan Cvajg – koji je pred nacistima 1938. emigrirao u SAD – u Brazilu je izvršio samoubistvo, zahvaćen unutrašnjom krizom i slomljen nacističkim varvarstvom. U ranim djelima je, pod uticajem bečkog impresionizma, psihoanalize Zigmunda Frojda i humanističke evropske tradicije, bio zaokupljen lavirintima ljudske psihe. Kasnije je znatnu popularnost stekao romansiranim biografijama i esejističkim studijama o značajnim ličnostima istorije i literature. Djela: pripovijetke “Pometenost osjećanja”, “Amok”, “Prvi doživljaj”, romansirane biografije “Žozef Fuše”, “Marija Antoaneta”, “Trijumf i tragika Erazma Roterdamskog”, “Marija Stjuart”, studije “Tri majstora” /Balzak, Dikens, Dostojevski/, “Borba s demonom” /Helderlin, Klajst, Niče/, “Tri pjesnika svoga života” /Kazanova, Stendal, Tolstoj/, “Jučerašnji svijet” /melanholična slika evropske kulture na umoru/. 

1967. – Predsjednik Indonezije Ahmed Sukarno predao izvršnu vlast generalu Suhartu, zadržavši samo titulu predsjednika. 

1979. – Karipsko ostrvo Santa Lusija steklo punu nezavisnost, poslije 165 godina britanske uprave. 

1980. – Umro austrijski slikar i pisac Oskar Kokoška, jedan od najistaknutijih predstavnika ekspresionističkog slikarstva. Njegovo halucinantno slikarstvo nervoznog poteza, rastočene forme, ekstatičnog, ekspresionističkog izraza, koje duboko ponire u psihologiju motiva, dramatična je vizija strastveno doživljene realnosti. U toku Drugog svjetskog rata slikao je velike kompozicije idejno-humanističkog sadržaja. Njegove drame “Ubica, mada žena” i “Trnov žbun u plamenu”, pisane ekstremnim ekspresionističkim stilom, s ekstatičnim i vizionarskim slikama koje razaraju logiku izlaganja, imaju još samo istorijsku vrijednost. 

1980. – Izraelska vlada donijela odluku o puštanju u opticaj nove nacionalne valute šekela, koji je zamijenio izraelsku funtu. 

1987. – Umro američki slikar, novinar, filmski režiser i producent Endi Vorhol, jedan od najznačajnijih predstavnika pop-art slikarstva. Drsko i duhovito ismijevao je i razarao banalnost masovne komercijalne američke kulture i američke mitove, od vesternjačke sage do pokreta za oslobađanje žena. Filmovi: “Empajer”, “San”, “Djevojke iz Čelzija”, “Usamljeni kauboji”, “Meso”, “Đubre”, “Seks”, “Pobunjene žene”, “Meso za Frankeštajna”, “Krv za Drakulu”. 

1990. – U glavnom gradu Mongolije Ulan Batoru uklonjena posljednja statua Josifa Visarionoviča Staljina. 

1991. – Dogovorom da BiH ostane u granicama u kojima je bila u SFRJ, da se ustavno uređenje bazira na nekoliko entiteta i da se pregovori nastave, u Lisabonu su završeni pregovori trojice lidera nacionalnih stranaka u BiH. Nekoliko dana kasnije vođa muslimana Alija Izetbegović odbio je da potpiše sporazum na koji je prethodno pristao, što je ubrzalo izbijanje građanskog rata u BiH. 

1991. – SAD u Zalivskom ratu dale Iraku rok od 24 časa da povuče vojsku iz Kuvajta ili će biti suočen sa sveopštim napadom. 

1992. – Savjet bezbjednosti UN odlučio da u srpske krajine pošalje 14.000 “plavih šljemova” s mandatom na godinu dana i mogućnošću produženja. 

1992. – Umro vođa grčkih partizana Vafijadis Markos, komandant Demokratske armije Grčke u građanskom ratu od 1946. do 1949. Iz Anadolije je, kao i stotine hiljada Grka, emigrirao 1923. zbog terora Turske. Poslije njemačke okupacije Grčke u Drugom svjetskom ratu pobjegao je iz zatvora na ostrvu Gaudos i priključio se pokretu otpora. Bio je politički komesar Desete divizije Narodnooslobodilačke vojske i potom Makedonske grupe divizija ELAS. Kad je ELAS rasformiran poslije kapitulacije vođa Narodnooslobodilačkog fronta /EAM/ 12. februara 1945, s dijelom rukovodstva EAM organizovao je oružanu borbu protiv kraljevskog režima. Početkom 1947. postao je vrhovni komandant Demokratske armije Grčke, poslije izbora na teritoriji pod kontrolom njegovih snaga u avgustu 1947. proglasio je republiku, a 23. decembra obrazovao privremenu demokratsku vladu, u kojoj je bio premijer i ministar vojske. Zbog sukoba u rukovodstvu isključen je u novembru 1948. iz Centralnog komiteta Komunističke partije Grčke, poslije čega je emigrirao u SSSR, a u zemlju se vratio pred kraj života. 

1993. – Sahranjeno 38 Srba – žrtava zločina muslimanske vojske, čiji su leševi otkriveni na području Kamenice u blizini Zvornika. Leševi su teško identifikovani, jer su žrtve masakrirane. 

1994. – Ministarstvo pravde SAD saopštilo da je bivši visoki službenik CIA Oldrič Hejzen Ejms devet godina bio špijun SSSR i potom Rusije. 

1996. – Francuska kao prva zemlja Evropske unije normalizovala diplomatske odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i vratila ih na ambasadorski nivo. 

1998. – Umro vajar Jovan Kratohvil, profesor Univerziteta umjetnosti u Beogradu, rektor od 1971. do 1973. Autor je niza spomenika, uključujući spomenike palim borcima na Majevici i u Zemunu, spomenik na Avali sovjetskim ratnim veteranima poginulim u avionskoj nesreći, spomen-kosturnicu u Sansepolkru u Italiji. U mladosti je bio vrhunski sportista – prije Drugog svjetskog rata prvak Jugoslavije u plivanju, a poslije rata šampion države u streljaštvu i osvajač drugog mjesta na svjetskom streljačkom prvenstvu. 

2001. – Jezdimir Vasiljević, vlasnik štedionice `Jugoskandik`, koji se poslije osam godina vratio u SRJ, uhapšen na beogradskom aerodromu.

2001. – Sudsko vijeće Haškog tribunala osudilo je Dragoljuba Kunarca na 28, Radomira Kovača na 20 i Zorana Vukovića na 12 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, silovanja, prisiljavanja na rad i mučenja muslimanki u Foči 1992. godine. 

Slične Objave

Vremeplov

Danas je subota, 21. februar, 52. dan 2015. Do kraja godine ima 313 dana. 

1437. – Škotskog kralja Džejmsa Prvog ubili zavjerenici, spriječivši tako njegov pokušaj da suzbije uticaj visokog plemstva na vođenje državnih poslova. Na prijesto Škotske stupio je 1406, ali je stvarno vladao od 1424, kad su ga Englezi pustili iz zatvora. Uspio je da ojača kraljevsku vlast, posebno u pravosuđu, administraciji i u vođenju trgovine, čime je izazvao žestok otpor plemstva, što ga je na kraju koštalo i prijestola i glave. Pretpostavlja se da je on autor poeme “Kraljevska knjiga”.

1513. – Umro papa italijanskog porijekla Julije Drugi, najveći pokrovitelj umjetnosti među poglavarima Rimokatoličke crkve. Tokom pontifikata od 1503. od Mikelanđela Buonarotija, čiji je bio blizak prijatelj, naručio je izradu fresaka u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, uključujući džinovski “Strašni sud”, od Bramantea rekonstrukciju crkve Svetog Petra u Vatikanu, a Rafael Santi je oslikao njegove privatne odaje.

1613. – Na ruski prijesto stupio Mihail, sin moskovskog patrijarha Filareta, rodonačelnik dinastije Romanov, koja je vladala Rusijom do 1917. 

1677. – Umro holandski filozof jevrejskog porijekla Baruh de Spinoza, tvorac monističkog determinizma i jedan od osnivača liberalističke političke filozofije. Znatno je uticao na francusku prosvetiteljsku filozofiju i na njemačku filozofiju. U mladosti je isključen iz jevrejske zajednice i anatemisan pod optužbom da je govorio o tjelesnoj prirodi Boga, koga je zamišljao kao apsolutnu supstancu koja je uzrok samoj sebi. Izdržavao se brušenjem optičkih sočiva i odbio je katedru ponuđenu u Hajdelbergu, jer je želio da očuva potpunu intelektualnu nezavisnost. Pisao je na latinskom jeziku. Za života je objavio samo “Principe filozofije Renea Dekarta” i “Teološko-politički traktat”. Posthumno je objavljeno njegovo kapitalno djelo “Etika”, podijeljeno u pet dijelova – o Bogu, o prirodi i porijeklu duha, o porijeklu i prirodi afekata, o ljudskom ropstvu ili o snazi afekata, o moći razuma ili ljudskoj slobodi. Spinoza je dokazivao da filozofija “nema druge svrhe osim istine”, dok religija “teži jedino pokoravanju i pobožnosti”. 

1728. – Rođen ruski car njemačkog porijekla Karl Peter Ulrih, vojvoda od Holštajn-Gotorpa, poznat kao Petar Treći Fjodorovič Romanov, koji je vladao samo nekoliko mjeseci. Na prijestolu je bio od 5. januara 1762. do 9. jula iste godine, kad je zbačen i nekoliko dana potom ubijen prema nalogu supruge, kasnije carice Katarine Velike. Dvorskom prevratu je prethodilo nezadovoljstvo labilnim Petrom Trećim, koje je kulminiralo sramnim okončanjem sedmogodišnjeg rata s Pruskom, kad je pruski uticaj postao presudan u ruskoj unutrašnjoj i spoljnoj politici. Zavjerenici su pridobili carsku gardu, senat i Sveti sinod Ruske pravoslavne crkve i prisilili cara na abdikaciju, potom ga uhapsili i otrovali na osnovu naredbe Katarine Velike.

1794. – Rođen meksički general i državnik Antonio Lopes de Santa Ana, predsjednik Meksika od 1833. do 1836. Potom je ponovo vladao Meksikom kao diktator 1839. i od 1841. do 1845, kad je primoran da ode u izbjeglištvo. Posebno je upamćen po osvajanju tvrđave Alamo u Teksasu 1836, kad je oko 4.000 vojnika pod njegovom komandom masakriralo nešto manje od 200 branilaca, uključujući Dejvija Kroketa. 

1795. – Holandija predala Velikoj Britaniji ostrvo Cejlon u Indijskom okeanu.

1836. – Rođen francuski kompozitor Leo Delib, romantičarski stvaralac koji je među prvima komponovao simfonijski balet i razvijao ga do pantomime. Komponovao je i opere i operete, lake, dopadljive i elegantne melodike. Ispoljavao je melodijsku fantaziju i smisao za instrumentalne efekte. Djela: baleti “Kopelija”, “Silvija”, opera “Lakme”. 

1851. – Umrla engleska spisateljica Meri Volstounkraft Šeli, supruga pjesnika Persija Biša Šelija, najviše poznata po romanu “Frankeštajn ili moderni Prometej”, napisanom u duhu “gotskih” priča strave i užasa. Ostala djela: romani “Posljednji čovjek”, “Lodor”.

1866. – Rođen njemački bakteriolog August fon Vaserman, koji je 1906. uveo metodu pregleda krvi /Vasermanova reakcija/, pomoću koje je utvrđivano postojanje sifilisa. Proučavao je i strukturu ćelija, antitoksine, uzroke tuberkuloze i raka i bavio se izolacijom i identifikacijom zaraznih klica. 

1885. – Rođen francuski pisac, reditelj i glumac ruskog porijekla Aleksandar Žorž Gitri, poznat kao Saša Gitri, autor lakih komedija, koje je sam režirao i u njima igrao glavne uloge. Djela: komedije “Noćni čuvar”, “Lijepa svadba”, operete “Maskirana ljubav”, “Mocart”, filmovi “Kad bi Versaj progovorio”, “Roman jednog varalice”.

1888. – Umro srpski novinar i publicista Mita Cenić, sljedbenik Svetozara Markovića, najistaknutija ličnost radničkog pokreta u Srbiji od 1875. do smrti. Kao student medicine iz Francuske je protjeran pod optužbom za pripremu atentata na kneza Milana Obrenovića, koji je tada boravio u Parizu. U Srbiji je potom optužen da priprema prevrat i osuđen na osam godina robije u teškim okovima. Po izlasku iz zatvora pokrenuo je listove “Radnik”, zatim “Borbu”, “Istinu” i političko-književnu reviju “Čas”. 

1893. – Rođen španski gitarista Andres Segovija, najveći majstor tog instrumenta u 20. vijeku. Već sa sedam godina je počeo da priređuje koncerte širom svijeta, izvanredno tumačeći djela klasičnih majstora, čime je gitaru uvrstio u koncertne instrumente ozbiljne muzike. Transkribovao je za gitaru mnoge kompozicije Johana Sebastijana Baha. Mnogi kompozitori posvetili su mu djela koja su komponovali za gitaru.

1903. – Rođena američka spisateljica francuskog porijekla Anais Nin, čiji su dnevnici remek-djelo samoanalize i zanimljivo svjedočanstvo o modernoj boemiji. Osnovna tema njenih romana je traganje za vlastitim identitetom, a pisala je i po narudžbini erotske priče za kolekcionare erotike. Djela: romani “Požarne ljestve”, “Kuća incesta”, “Zavođenje Minotaura”, “Djeca albatrosa”, “Šijun u kući ljubavi”, zbirka priča “Pod staklenim zvonom”, priče “Venerina delta”, “Ptičice”, studije “D. H. Lorens: neprofesionalna studija”, “Roman budućnosti”. 

1907. – Rođen engleski pisac Visten Hju Odn, duhovni vođa nove škole ljevičarskih pjesnika koji su u deceniji uoči Španskog građanskog rata obnovili englesku poeziju i pisali pod uticajem Tomasa Eliota. Vatreno je podržavao republikance u Španiji, a otadžbinu je napustio 1939. kao znak protesta zbog potpisivanja Minhenskog sporazuma s Adolfom Hitlerom i do 1972. je živio u SAD. Pretežno intelektualni pjesnik, bio je više zaokupljen idejama nego senzacijama i stvarima i pisao je poeziju čiji je jezik blizak konvencionalnom govoru. Djela: zbirke pjesama “Pjesme”, “Govornici”, “Ples smrti”, “Gle, stranče”, “Drugo vrijeme”, “Novogodišnje pismo”, “Ahilov štit”, “Oko kuće”, “Grad bez zidova”, “Za sada”, drame – pisane s Kristoferom Išervudom – “Pas ispod kože”, “Uspon F6”, “Na granici”, eseji “Sporedni svjetovi”.

1911. – Japan i SAD potpisali trgovinski ugovor kojim je ograničen priliv japanskih radnika u Ameriku. 

1916. – Njemačkim napadom počela bitka kod Verdena u Francuskoj, najkrvavija u Prvom svjetskom ratu, u kojoj je do decembra 1916. poginulo oko milion njemačkih i francuskih vojnika. Francuzi su se odbranili, a ogromni ljudski i materijalni gubici izazvali su opadanje ekonomske i vojne moći Njemačke.

1924. – Rođen zimbabveanski revolucionar i državnik Robert Gabrijel Mugabe, koji je poslije sticanje nezavisnosti Zimbabvea 1980. postao prvi premijer te afričke zemlje. Prethodno je kao vođa partije ZANU predvodio najjači gerilski pokret u Rodeziji protiv režima bijele manjine. 

1941. – U avionskoj nesreći poginuo kanadski fiziolog Frederik Grant Banting, koji je s Čarlsom Bestom 1921. izolovao inzulin, što je omogućilo liječenje do tada smrtonosne šećerne bolesti. Za to epohalno otkriće 1923. je s Džonom Maklaudom, s kojim je takođe sarađivao, dobio Nobelovu nagradu za medicinu. Smatrajući da je Best neuporedivo zaslužniji od Maklauda, svoju nagradu je podijelio s njim.

1943. – Britanski kralj Džordž Četvrti Ruse odlikovao “Mačem časti” za odbranu Staljingrada u Drugom svjetskom ratu. 

1958. – Gamal Abdel Naser izabran za prvog predsjednika Ujedinjene Arapske Republike, federacije Egipta i Sirije.

1963. – SSSR upozorio SAD da bi napad na Kubu mogao da znači svjetski rat.

1965. – Ubijen američki borac za građanska prava afričkog porijekla Malkolm Eks, vođa američkih crnaca, u trenutku dok je u Njujorku govorio na skupu svoje Afro-američke organizacije jedinstva. Bio je vatreni propovjednik rasnog ponosa i crnačkog nacionalizma.

1972. – Ričard Nikson doputovao u Peking, kao prvi predsjednik SAD u takvoj posjeti, čime je počela normalizacija američko-kineskih odnosa. Poslije dugogodišnje podrške SAD Tajvanu i negiranja Kine, posjeta je popločala put za prijem Kine u UN i njeno stalno mjesto u Savjetu bezbjednosti.

1974. – U Skupštini SFRJ proglašen Ustav za koji je rečeno da je “nova etapa u razvitku jugoslovenskog socijalističkog samoupravljanja”, a kojim je SFRJ konfederalizovana, a Srbija dezintegrisana, pretvaranjem njenih pokrajina Kosova i Metohije i Vojvodine u svojevrsne “države u državi”. Taj ustav je umnogome omogućio razbijanje prethodne Jugoslavije, početkom devedesetih godina 20. vijeka. 

1983. – U etničkim nemirima poslije izbora u indijskoj državi Asam poginulo više od 800 ljudi.

1991. – Umrla engleska balerina Margot Fontejn, jedna od najvećih u 20. vijeku, koja je svakom liku davala posebnu dramsku snagu. Sa izvanrednim uspjehom je širom svijeta igrala niz uloga u klasičnim baletima, poput “Žizele”, “Labudovog jezera”, “Začarane ljepotice”. 

1992. – U Lisabonu počela konferencija o bivšoj BiH, na kojoj su se predstavnici triju vodećih nacionalnih stranaka dogovorili da se uređenje BiH zasniva na više entiteta u postojećim granicama. Nade koju je podstakla konferencija ubrzo su nestale, jer je muslimanska strana na nagovor SAD odustala od mira i građanski rat je nastavljen.

1999. – Posjeta indijskog premijera Atala Biharija Vadžpaija Pakistanu, prvog šefa vlade Indije susjednoj zemlji poslije deset godina, okončana je dogovorom dviju država da tješnje sarađuju radi rješenja spora u Kašmiru, smanjenja napetosti i rizika izbijanja međusobnog nuklearnog rata. 

2001. – U LJubljani /bez rezultata/ održani razgovori o rješavanju pitanja sukcesije bivše SFRJ, uz prisustvo međunarodnog predstavnika Artura Votsa.

2003. – Izvršen pokušaj atentata na predsjednika Vlade Srbije Zorana Đinđića na auto-putu u Novom Beogradu. Dejan Milenković-Bagzi kamionom naletio na kolonu automobila u kojoj se nalazio i Đinđić, koji je krenuo u zvaničnu posjetu RS. Đinđić je ubijen 12. marta iste godine.

2006. – Milan Lukić, optužen za komandovanje paravojnom grupom koja je ubila desetine Bošnjaka tokom rata u BiH, stigao u Haški tribunal iz Argentine, gdje je uhapšen. 

2008. – U Beogradu održan veliki narodni protest zbog jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova i Metohije – u neredima koji su nastali nakon skupa zapaljene ambasade SAD i Hrvatske, a oštećeno nekoliko diplomatskih predstavništava drugih zemalja. 

2008. – Narodna skupština Republike Srpske usvojila Rezoluciju o nepriznavanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova i Metohije i opredjeljenjima Srpske.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je petak, 20. februar, 51. dan 2015. Do kraja godine ima 314 dana. 

1507. – Umro italijanski slikar Đentile Belini, poznat po motivima venecijanskih svečanosti i procesija. Insistirao je na preciznosti i njegova djela obiluju detaljima, ali su kompozicije istovremeno veoma pregledne.

1790. – Umro austrijski car Josif Drugi, prosvijećeni apsolutista, sin carice Marije Terezije i njen savladar od 1765. do 1780. U interesu buržoazije, na koju se oslanjao u borbi protiv feudalaca i Rimokatoličke crkve, proveo je reforme, oslobodivši seljake vezanosti za zemlju i lične zavisnosti od feudalaca, ali ih je ipak ostavio pod vlašću vlastelinskog suda. Počeo je da oporezuje i plemstvo i sveštenstvo, a 1781. je izdao “Patent o toleranciji”, kojim je nekatolicima dozvolio slobodu vjeroispovijesti i pristup u državnu i javnu službu, ali je istovremeno jačao apsolutizam i provodio germanizaciju. Reforme su posebno pozdravili Srbi u Vojvodini, jer je trebalo da ih u vjerskom i građanskom pogledu izjednače s rimokatolicima. Zaplašen Francuskom revolucijom, poništio je mnoge reforme, a njegov brat i nasljednik Leopold Drugi je sve vratio na pređašnje stanje.

1808. – Rođen francuski slikar, grafičar i vajar Onore Domije, najveći karikaturista 19. vijeka. Njegove duhovite, smjele i zajedljive karikature, koje je uglavnom objavljivao u listu “Šarivari”, donijele su mu i dosta nevolja – 1832. je odležao šest mjeseci u zatvoru zbog karikature kralja Luja Filipa. Izradio je veći broj slika socijalnog i literarnog sižea, koje karakteriše neposrednost i sažetost likovnog izraza.

1860. – U Novom Sadu izašao prvi broj “Danice”, najznačajnijeg književnog časopisa srpskog romantizma, koji je pokrenuo i uređivao srpski pisac Đorđe Popović. “Danica” je okupila stotinjak srpskih pisaca, uključujući Jakova Ignjatovića, Đuru Jakšića, Jovana Jovanovića – Zmaja, Lazu Kostića, LJubomira Nenadovića i odigrala je značajnu ulogu u buđenju nacionalne svijesti i raspoloženja za ujedinjenje teritorijalno rascjepkanog srpstva. Značaj časopisa je opao kad su ga 1866. napustili najbolji saradnici zbog neslaganja s urednikom Đorđem Rajkovićem.

1866. – Rođen srpski pisac Milorad Mitrović, autor lirskih pjesama, balada i romansi, koji je u političko-satiričnim pjesmama izvrgao podsmijehu političke prilike u Srbiji. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu i kao činovnik je radio u Užicu, Čačku, Mionici, Smederevu i Knjaževcu. Poslije prevrata 1903. postao je sekretar Apelacionog suda u Beogradu. Počeo je da piše pod uticajem Vojislava Ilića i prvu zbirku je objavio 1899. pod naslovom “Knjiga ljubavi”. Naročito su bile popularne njegove pjesme “Don Ramiro”, “Papučica”, “Sigurna pesma”. Neke su i komponovane, poput pjesme “Bila jednom ruža jedna”. Napisao je i fragmente tragedije “Despot Lazar Branković”. 

1886. – Rođen mađarski revolucionar Bela Kun, vođa Mađarske revolucije 1919. Zarobljen je u Prvom svjetskom ratu na Istočnom frontu 1916, a poslije Februarske revolucije u Rusiji 1917. postao je član Gubernijskog komiteta Ruske socijaldemokratske radničke partije u Tomsku i potom jedan od rukovodilaca inostranih odreda Crvene armije. Po povratku u Mađarsku krajem 1918. je osnovao Komunističku partiju Mađarske. Kad je u avgustu 1919. poražena Mađarska Sovjetska Republika, proglašena u martu 1919, pobjegao je u Austriju gdje je uhapšen, ali je pušten na intervenciju Moskve. Po povratku u SSSR borio se u građanskom ratu protiv snaga generala Petra Nikolajeviča Vrangela, potom je bio član Prezidijuma Kominterne i rukovodio je Centralnim komitetom Komunističke partije Mađarske. Uhapšen je u staljinističkim čistkama i strijeljan 1939.

1904. – Rođen ruski državnik Aleksej Nikolajevič Kosigin, sovjetski premijer poslije obaranja Nikite Hruščova 1964. do pred smrt 1980. U Crvenu armiju je stupio 1918. kao dobrovoljac, u 15. godini, a u vrijeme najžešćih staljinističkih čistki između 1935. i 1938. od predradnika je napredovao do direktora tekstilne fabrike i gradonačelnika Lenjingrada, poslije čega je nastavio da se penje ka vrhu vlasti. Od 1940. do 1953. bio je potpredsjedenik Savjeta narodnih komesara, odnosno Ministarskog savjeta, a 1960. je postao prvi potpredsjednik Ministarskog savjeta SSSR.

1908. – Umro pisac Simo Matavulj, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najistaknutijih predstavnika srpskog realizma. Pisao je bogatim i sočnim jezikom pripovijetke iz crnogorskog, dalmatinskog i beogradskog života, romane i drame. U djelima iz zavičajnog primorskog života iskazao je veliki dar posmatranja, živopisnog slikanja sredine i ljudi, s potresnim svjedočanstvima patnji pravoslavnih Srba u Zagori i Dalmaciji i njihovom opiranju agresivnim nastojanjima Rimokatoličke crkve da im nametne tuđu vjeru. Prevodio je francuske pisce Gi de Mopasana, Emila Zolu, Žana Molijera. Djela: romani “Bakonja fra Brne”, “Uskok”, zbirke pripovijedaka “Iz primorskog života”, “S mora i planine”, “Beogradske priče”.

1910. – Ubijen predsjednik egipatske vlade Butros Gali. 

1920. – Umro američki istraživač i admiral Robert Edvin Piri, čija je ekspedicija u aprilu 1909. uspjela da prva dospije do Sjevernog pola. Ispitao je najsjeverniji dio Grenlanda, oplovio ga i 1901. ustanovio da je ostrvo. Djela: “Na Sjever preko Velikog leda”, “Najbliže polu”, “Sjeverni pol”, “Tajne polarnih putovanja”.

1924. – Rođen američki filmski glumac afričkog porijekla Sidni Poatje, prvi crnac dobitnik nagrade “Oskar”. Filmovi: “Prkosni”, “Poljski ljiljani”, “Ivica grada”, “Bjekstvo u lancima”, “U vrelini noći”, “Gospodinu s ljubavlju”, “Pogodi ko dolazi na večeru”. 

1925. – Rođen američki filmski režiser Robert Altman, koji je stvorio osobenu sintezu mitova i dramaturških klišea tradicionalnih američkih filmskih žanrova i principa modernog, prevashodno evropskog filmskog izraza. Filmovi: “Odbrojavanje”, “Kockar i bludnica”, “Privatni detektiv”, “Svi smo mi lopovi”, “Kalifornijski poker”, “Nešvil”, “Kratki rezovi”, “Tri žene”, “Svadba”, “Kanzas siti”.

1938. – Šef britanske diplomatije Entoni Idn podnio ostavku zbog popustljive politike premijera Nevila Čemberlena prema njemačkom nacističkom diktatoru Adolfu Hitleru.

1962. – SAD su u orbitu oko Zemlje lansirale svemirski brod “Merkjuri-Atlas 6”, u čijoj je kapsuli “Frendšip 7” bio Džon Glen, prvi američki astronaut.

1975. – Vlada kiparskih Grka pozvala UN da odrede krajnji rok za povlačenje s ostrva 40.000 turskih vojnika, ali zbog strateškog značaja Turske za SAD i NATO pakt to nije učinjeno, niti je Ankara kažnjena zbog agresije i okupacije sjevernog dijela Kipra.

1979. – Erupcija indonezijskog vulkana “Sinira” usmrtila 175 ljudi. 

1985. – U Irskoj, uprkos žestokom protivljenju Rimokatoličke crkve, legalizovana prodaja kontraceptivnih sredstava.

1986. – U orbitu lansiran prvi dio sovjetske kosmičke stanice “Mir”.

1991. – Skupština Slovenije glasala za otcjepljenje od Jugoslavije.

1996. – Zetovi iračkog predsjednika Sadama Huseina – general Husein Kamel Hasan i njegov brat Sadam Kamel vratili se s porodicama u Irak iz šestomjesečnog izbjeglištva u Jordanu. Irački predsjednik ih je pomilovao, ali su tri dana kasnije – navodno u porodičnom obračunu – obojica ubijena.

1997. – Vlada SAD odbila da prizna nadležnost Svjetske trgovinske organizacije u sporu s Evropskom unijom o trgovini s Kubom, kojoj su Amerikanci jednostrano nametnuli ekonomske sankcije. 

2001. – Apelaciono vijeće Haškog tribunala potvrdilo presude bošnjačkim i hrvatskim funkcionerima zbog kršenja Ženevske konvencije u logoru Čelebići: Esad Landžo osuđen na 15, Hamza Delić na 20, Zdravko Mucić na sedam godina zatvora, dok je Zejnil Delalić oslobođen svih optužbi. 

2004. – Bivši glavni tužilac Haškog tribunala Luiz Arbur imenovana za novog visokog komesara UN za ljudska prava.

Slične Objave

Vremeplov

473. – Rođen poljski astronom Mikolaj Kopernik, poznat kao Nikola Kopernik, tvorac heliocentričnog sistema, jedne od najvećih prekretnica u istoriji nauke. Umjesto ptolomejskog geocentričnog sistema, prema kojem je Zemlja centar vasione, on je poslije istraživanja koja je obavio po povratku sa višegodišnjih studija u Italiji – polazeći od teorije grčkih astronoma koji su smatrali da je Sunce centar svijeta oko kojeg kruže Zemlja i druge planete – uspostavio heliocentrični sistem. Prema tom učenju, Zemlja i druge planete se kreću po putanjama u čijem je centru Sunce, a prividno kretanje nebeske sfere je posljedica kretanja Zemlje. Time je udario temelje moderne astronomije i osnove za otkrića Johanesa Keplera i Isaka Njutna o kretanju nebeskih tijela, ali je njegova teorija imala dalekosežne posljedice i za ostale prirodne nauke i cjelokupan duhovni razvoj čovječanstva. Njegovo učenje je, uz mnoštvo sljedbenika, zbog zloglasne rimokatoličke inkvizicije, imalo i mučenike – Đordana Bruna je sud inkvizicije poslao na lomaču, a Galileo Galilej, pod prijetnjom smrti, morao da svoje učenje proglasi kao zabludu. Rimska crkva je 1616. zabranila sva djela kojima je osnova bilo Kopernikovo učenje. Djela: “Commentariolus…”, “De revolutionibus orbium coelestium”. 

1674. – Potpisivanjem Vestminsterskog ugovora okončan je englesko-holandski rat, a Nova Nizozemska pripala je Engleskoj. 

1743. – Rođen italijanski kompozitor Luiđi Rodolfo Bokerini, virtuoz na violončelu, koji je uticao na razvoj gudačkih kvarteta kao muzičke forme i prvi komponovao muziku za gudačke kvintete i kvintete za gudačke instrumente i klavir. Stvorio je oko 500 djela u stilu rokokoa, uključujući simfonije, koncerte za violončelo, kamernu i crkvenu muziku. 

1797. – Papa Pije Četvrti s Napoleonom Bonapartom potpisao Tolentinski ugovor, prema kojem su Bolonja, Romanja i Ferara pripale Francuskoj. Napoleon Bonaparta se 1800. godine proglasio prvim konzulom Francuske. 

1875. – Umro srpski pisac Kosta Trifković, komediograf koji je realistički slikao naravi vojvođanske sredine u drugoj polovini 19. vijeka. Poslije završetka studija prava u Požunu radio je u Pešti kao činovnik, potom u Novom Sadu kao bilježnik i advokat. Njegove šaljive pozorišne igre su prožete neusiljenim humorom i prirodnošću i bile su pravo osvježenje u vrijeme teške romantičarske drame. Realistički je nastavio komediografsku tradiciju, zanemarenu u srpskoj literaturi poslije Jovana Sterije Popovića, ali bez Sterijine snage i dubine. Djela: “Izbiračica”, “Milo za drago”, “Mladost Dositeja Obradovića”, “Školski nadzornik”, “LJubavno pismo”, “Čestitam”, “Francusko-pruski rat”. 

1878. – Sanstefanskim ugovorom okončan srpsko-turski rat. Ugovor kojim je Rusija pokušala da stvori veliku Bugarsku na račun Srbije poništen je na zahtjev ostalih evropskih sila na Berlinskom kongresu u julu 1878. 

1918. – U Rusiji dekretom boljševika zabranjeno privatno vlasništvo nad zemljom, vodom i prirodnim dobrima. 

1922. – U Zagrebu izašao prvi broj lista “Borba”, iza kojeg je stajala ilegalna Komunistička partija Jugoslavije. List je zabranjen 13. janaura 1929. Ponovo je izlazio kao organ KPJ u Drugom svjetskom ratu u Užicu od 19. oktobra do 27. novembra 1941. i u Bosanskoj krajini od 1. oktobra 1942. do 27. februara 1943. Poslije oslobođenja Beograda, 15. novembra 1944. je, kao organ KPJ, postao dnevni list. 

1924. – Rođen američki filmski glumac Li Marvin, briljantan tumač uloga brutalnih otpadnika i ljudi s margine društva. Filmovi: “Velika trka”, “Komančerosi”, “Dvanaest žigosanih”, “Čovjek koji je ubio Liberti Valansa”, “Kat Balu” , “Monti Valš”, “Point Blank”, “Pakao Pacifika”, “Ubice”. 

1940. – Umro srpski političar LJuba Davidović, jedan od prvaka Radikalne stranke Srbije. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i bio dobrovoljac u srpsko-bugarskom ratu 1885, a 1901. je s Jašom Prodanovićem osnovao Samostalnu radikalnu stranku, za čijeg predsjednika je izabran 1912. Prvi put ministar prosvjete je postao 1904, na tom položaju je bio i od 1914. do 1917. u vladi Nikole Pašića i treći put 1918. Jedan je od tvoraca Krfske deklaracije. Poslije stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1919. postao je predsjednik novostvorene Demokratske stranke, iste godine premijer, a vladu je drugi put sastavio 1924. 

1942. – Japanski avioni su u prvom napadu na Australiju u Drugom svjetskom ratu bombardovali grad Darvin i obližnju vojnu bazu. U napadu su poginula 243 Australijanca, potopljeno je osam brodova i uništena su 23 aviona. 

1945. – Američke snage su se u Drugom svjetskom ratu iskrcale na pacifičko ostrvo Ivo Džima, a poslije krvavih borbi, od 22.000 Japanaca samo 212 najtežih ranjenika se predalo 26. marta 1945, dok su Amerikanci imali više od 6.800 mrtvih. 

1951. – Umro francuski pisac Andre Žid, sjajan stilista, tvorac antikomformističkih djela, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1947. Njegovu modernu intelektualnu prozu odlikuje velika iskrenost i prezir prema predrasudama. Djela: romani “Kovači lažnog novca”, “Podrumi Vatikana”, “Pastoralna simfonija”, “Zemaljska hrana”, putopisi “Povratak iz SSSR”, “Putovanje u Kongo” i izuzetno poetski “Dnevnik”. 

1952. – Umro norveški pisac Knut Hamsun, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1920. godine. Njegovi romani, pisani superiornim stilom, usredsređeni su na psihologiju ličnosti i prožeti doživljajima prirode i ljubavi, a drame i lirika su slabijeg kvaliteta. U okupiranoj Norveškoj u Drugom svjetskom ratu podržao je marionetsku vladu koju su ustoličili njemački nacisti, zaslijepljen zabludom da će Norvežani, kao “čista germanska nacija”, poslije rata zauzeti počasno mjesto u “novom svjetskom poretku”. Ogorčeni zemljaci nisu mu oprostili podršku nacistima, iskazavši protest masovnim slanjem paketa njegovih knjiga, koje su mu na kućnu adresu dostavljali poštom. Poslije rata je osuđen zbog veleizdaje, ali u posljednjem djelu, autobiografiji “Na zaraslim stazama”, nije pokazao ni trunku kajanja. Ostala djela: romani “Glad”, “Misterije”, “Pan”, “Viktorija”, “Sanjari”, “Rosa”, “Pod jesenjom zvijezdom”, “Benoni”, “Lutalica svira sa sordinom”, “Posljednja radost”, “Djeca vremena”, “Grad Segelfos”, “Plodovi zemlje”, “Skitnice”, “Žene kraj studenca”, “Posljednje poglavlje”, “August”, “Ali život živi”. 

1959. – Velika Britanija, Grčka i Turska u Londonu potpisale sporazum o nezavisnosti Kipra. 

1976. – Island prekinuo diplomatske odnose sa Velikom Britanijom poslije neuspješnih pregovora dvije zemlje o pravu na ribarenje u spornim vodama. 

1977. – U Bukureštu je potpisan jugoslovensko-rumunski sporazum o daljem zajedničkom korišćenju Dunava i izgradnji hidrocentrale “Đerdap 2”. 

1991. – Boris Jeljcin zatražio ostavku predsjednika SSSR Mihaila Gorbačova, tvrdeći da je on žrtvovao reforme da bi povećao ličnu vlast. 

1992. – U Južnoj i Sjevernoj Koreji stupili na snagu sporazumi o zabrani nuklearnog oružja na korejskom poluostrvu. 

1993. – Pored obale Haitija u oluji je potonuo feribot i od oko 1.500 putnika i članova posade spasilo se samo 285 ljudi. 

1997. – Umro kineski državnik Deng Sjaoping, glavni arhitekta privrednih reformi i silovitog ekonomskog uspona Kine krajem 20. vijeka. Najmnogoljudnijom zemljom svijeta rukovodio je od 1978, a s posljednje zvanične rukovodeće funkcije se povukao 1990, ali je njegov presudan uticaj ostao nesporan do smrti. U ranoj mladosti je 1920. otišao u Francusku i radio je u fabrikama u blizini Pariza, gdje je 1922. postao član Omladinske komunističke lige, a po povratku u otadžbinu 1924. Komunističke partije Kine. Poslije studija u Moskvi 1927. je izabran za sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije i potom je bio jedan od rukovodilaca Kineske revolucije i istaknuti komandant jedinica kineske Crvene armije. Član Politbiroa Centralnog komiteta vladajuće Komunističke partije je postao 1955, a 1956. generalni sekretar Partije, ali je zbačen 1966. u ultraljevičarskoj Kulturnoj revoluciji i poslat u radni logor na “prevaspitavanje”. Prethodno je 1961. izgovorio čuvenu rečenicu: “Nije važno da li je mačka crna ili bijela, sve dok lovi miševe”, a 1962. je kritikovao narodne komune, koje je podržavao kineski lider Mao Ce Tung, govoreći o ogromnoj ekonomskoj šteti politike poznate kao “Veliki skok”. Rehabilitovan je 1973. i postavljen na funkciju potpredsjednika vlade, ali ga je s vlasti 1976. oborila “četvoročlana banda”, predvođena Maovom suprugom Đang Chin. U vrh kineske politike se vratio 1977. poslije Maove smrti i hapšenja “četvoročlane bande”, a 1978. je započeo gigantske političke i ekonomske reforme kojima je dramatično preobrazio Kinu, učinivši je jednom od ekonomski najuspješnijih zemalja svijeta.

1999. – Ubijen vjerski vođa iračkih šiita veliki ajatolah Mohamad Sadek al Sadr, zajedno sa dva sina. 

2004. – Zlatomir Kostić /27/ iz Ugljara kod Kosova Polja i Milijana Marković /24/ iz sela Staro Gracko kod Lipljana ubijeni iz zasjede na tranzitnom putu u Lipljanu. 

Slične Objave

Vremeplov

1405. – Tokom invazije, koju je predvodio protiv Kine, umro tatarski emir Timur Lenk, nazvan Tamerlan, osvajač Persije, Indije, Mesopotamije i većeg dijela Male Azije, čije se carstvo prostiralo od Moskve do Kineskog zida, s prijestonicom u Samarkandu. Turskog sultana Bajazita Prvog je potukao 1402. u bici kod Angore, što je oslabilo Otomansko carstvo i produžilo postojanje južnoslovenskih feudalnih država još nekoliko decenija.

1455. – Umro italijanski slikar fra Anđeliko, dominikanski kaluđer, jedan od najvažnijih predstavnika rane renesanse, čije su freske i oltarske slike pune naivne ljepote i draži gotskih minijatura. Posljednji je od italijanskih slikara koji je pod uticajem srednjovjekovne filozofije težio idealističkom formalizmu, pri čemu ga je posebno privlačilo istraživanje prostora primjenom perspektive. Njegovi najvažniji radovi su freske u manastiru Svetog Marka u Firenci i freske u Vatikanu.

1516. – Rođena engleska kraljica Meri Prva Tjudor, kćerka Henrija Osmog, nazvana “krvava Meri”, koja je tokom vladavine od 1553. do smrti 1558. pokušala progonima i lomačama da uništi protestantizam i Englesku vrati rimokatolicizmu. Kao supruga španskog kralja Felipea Drugog, pod uticajem rimokatoličke reakcije, potčinjavala je englesku politiku interesima Španije. Mlada engleska buržoazija, udružena s “novim plemstvom”, uspostavila je ponovo protestantizam, kad je 1558. na prijesto došla njena sestra Elizabeta Prva. 

1546. – Umro njemački vjerski reformator Martin Luter, avgustinski monah, osnivač protestantizma u Njemačkoj, najznačajniji među vođama evropske crkvene reformacije. Sin rudara, prema očevoj volji počeo je da studira pravo, ali je ubrzo stupio u red avgustinaca. Izložio je 1517. zahtjev za reformu crkve u 95 teza, koje je prikovao na vrata katedrale u Vitenbergu, i pozvao je na raspravu sve one koji se s tim ne slažu. Papa Lav Deseti ga je isključio iz rimokatoličke crkve, ali se njegovu učenje proširilo Njemačkom i zahvatilo sve društvene slojeve, pretvorivši se u široki narodni pokret protiv papske vlasti. Osuđivao je deformacije, licemerje i korupciju rimske crkve, posebno oštro nastojanje pape Lava Desetog da prodajom indulgencija, kojima su “iskupljivani” čak i budući grijesi, sakupi novac za dovršenje hrama Svetog Petra u Rimu. Njegovo učenje se kasnije proširilo i na druge zemlje, a Luterovi spisi i prevod Biblije su odlučujuće uticali na stvaranje jedinstvenog njemačkog književnog jezika.

1564. – Umro italijanski vajar, slikar, arhitekta i pjesnik Mikelanđelo Buonaroti, jedan od najvećih umjetnika renesanse. U kamenu je klesao savršene proporcije ljudskog tijela, njegovu životnost i aktivnu snagu, dramatičnu intenzivnost misli i osjećanja. U Sikstinskoj kapeli u Vatikanu je oslikao prizore iz Starog zavjeta, uključujući ogromni “Strašni sud”, veličanstvena djela plastične snage i prostudiranih pokreta. Sagradio je Lorencovu biblioteku u Firenci, u Rimu je projektovao trg Kampidoljo, dovršio najljepšu renesansnu palatu Farneze i nastavio rad na crkvi Svetog Petra. Napisao je znatan broj stihova misaonog sadržaja i strasnog izraza. Djela: skulpture “David”, “Mojsije”, “Robovi”, “Jutro”, “Veče”, “Dan”, “Noć”, “Pijeta”. 

1745. – Rođen italijanski fizičar Aleksandro Volta, koji je, izučavajući elektricitet, pronašao elektrofor, galvanski element, bateriju galvanskih elemenata. Po njemu su mnogi pojmovi u fizici dobili ime – volt, volt-amper, Voltin luk. 

1861. – Prvi parlament Italije proglasio kraljem Vitorija Emanuela Drugog.

1865. – Sjevernjačka flota u Američkom građanskom ratu zauzela grad Čarlston u Južnoj Karolini, jedno od najvažnijih uporišta južnjačkih snaga.

1866. – Rođen srpski vojskovođa Janko Vukotić, divizijar crnogorske i general jugoslovenske vojske, jedan od najvećih vojskovođa u balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu. Kao načelnik štaba crnogorske Vrhovne komande, komandovao je 1915. Sandžačkom vojskom, čijih je 6.500 boraca u odsudnoj bitki kod Mojkovca spriječilo 53. i 62. diviziju austrougarske armije sa 20.000 vojnika i neuporedivo nadmoćnijom artiljerijom da udare u bok Srbijancima koji su se povlačili ka Albaniji. U Prvom balkanskom ratu 1912. i 1913. komandovao je Istočnim odredom crnogorske vojske, a u Drugom balkanskom ratu 1913. Crnogorskom divizijom u sastavu srpske vojske.

1877. – Rođen srpski kompozitor, dirigent i muzički pedagog Petar Krstić, koji je pretežno komponovao na osnovama srpske narodne muzike. Završio je Konzervatorijum u Beču, bio direktor muzičkih škola “Stanković” i “Mokranjac” u Beogradu, kapelnik Narodnog pozorišta, šef Muzičkog odjeljenja Radio-Beograda, urednik “Muzičkog glasnika”. Djela: muzika za komade “, “Dorćolska posla”, “Kosovska tragedija”, opera “Zulumćar”, “Ženidba Janković Stojana”, orkestarski “Skerco d-mol”. 

1896. – Rođen francuski pisac Andre Breton, glavni teoretičar nadrealizma. S francuskim piscima Lujom Aragonom i Filipom Supoom, 1919. je osnovao časopis “Literatura”, organ dadaističkog pokreta. Potom je u psihoanalizi potražio sredstvo za otkrivanje istine i pokušao da ga u prvom i drugom Nadrealističkom manifestu 1924. i 1930. primijeni na umjetnost, čime je dao teorijske i filozofske osnove nadrealizma. Marionetska pronacistička francuska vlada u Višiju zabranila je 1941. njegovu “Antologiju crnog humora”, poslije čega je prinuđen da izbjegne u SAD. Vratio se 1946. i u Parizu je 1947. organizovao Međunarodnu nadrealističku izložbu. Djela: “Nadrealistička revolucija”, “Nađa”, “Sjaj zemlje”, “Izgubljeni koraci”, “Praskozorje”, “Fatamorgana”, “Nadrealizam i slikarstvo”. 

1915. – Umro srpski političar, diplomata, filolog i istoričar Stojan Novaković, član Srpske kraljevske akademije, jedan od osnivača Napredne stranke 1880. Bio je bibliotekar Narodne biblioteke u Beogradu, profesor gimnazije i Velike škole u Beogradu, član Državnog savjeta, ambasador Srbije u Carigradu, Parizu i Petrogradu, ministar prosvjete, unutrašnjih i spoljnih poslova i dvaput premijer. Bio je šef srpske delegacije koja je zaključila 1912. mir s Turskom poslije Prvog balkanskog rata. Objavio je više od 400 naučnih radova, najviše iz istorije, slovenske filologije, teorije književnosti, političke i pravne istorije, istorijske geografije. U mladosti je pisao pjesme i romane i prevodio, bio je učenik Đure Daničića, a od 1865. do 1868. uređivao je i izdavao časopis “Vila”. Njegovom zaslugom štampani su “Zakonski spomenici srpskih država srednjeg veka” i “Zakonik Stefana Dušana, cara srpskog”. Djela: “Vaskrs države srpske”, “Srbi i Turci četrnaestog i petnaestog veka”, “Selo”, “Balkanska pitanja”, “Istorija srpske književosti”, “Srpska gramatika”. 

1915. – Njemačka u Prvom svjetskom ratu, pomoću podmornica, otpočela pomorsku blokadu Velike Britanije.

1932. – Rođen češki filmski režiser Miloš Forman, majstor atmosfere, izvrstan analitičar mentaliteta, koji na efikasan način spaja nove, svježe formule sa starim konvencijama. Njegov “Let iznad kukavičjeg gnijezda”, koji je snimio po odlasku u SAD, gdje je primio američko državljanstvo, dobio je pet nagrada “Oskar”. Ostali filmovi: “Crni Petar”, “LJubav jedne plavuše”, “Gori, gori, moja gospođice”, “Svlačenje”, “Kosa”, “Regtajm”, “Amadeus” , “Narod protiv Larija Flinta”.

1952. – Grčka i Turska postale članice NATO, čime su istočni Mediteran i Balkan ušli u okvir zapadnih, atlantskih vojnih planova. 

1956. – Umro francuski kompozitor Gistav Šarpantje, koji je 1902. osnovao Konzervatorijum “Mimi Pinson”, nastojeći da omogući uslove za muzičko obrazovanje pariskog radništva. Djela: opera “Lujza”, orkestarska svita “Impresije iz Italije”.

1960. – Argentina, Brazil, Meksiko, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Čile dogovorili se da osnuju Latinoameričko udruženje slobodne trgovine.

1965. – Proglašena nezavisnost afričke države Gambije u okviru Britanskog komonvelta.

1967. – Umro američki atomski fizičar Robert Openhajmer, profesor Univerziteta u Kaliforniji, koji je u Drugom svjetskom ratu imao vodeću ulogu u izradi prve atomske bombe. Na poziv Ministarstva rata SAD 1942. je napustio Univerzitet i do 1945. rukovodio je laboratorijom za izradu atomske bombe u Los Alamosu, a potom nastavio posao “u primjeni nuklearne energije u vojne svrhe”, koji mu je povjerilo isto ministarstvo. Od 1953. bio je pod sumnjom da održava veze s komunistima i zabranjen mu je rad u atomskim programima, jer se protivio proizvodnji hidrogenske bombe i zalagao za korišćenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Vlada predsjednika Džona Kenedija rehabilitovala ga je 1963, a Komisija za atomsku energiju SAD mu je dodijelila Fermijevu nagradu.

1991. – U terorističkom napadu Irske republikanske armije na željezničkoj stanici Viktorija u Londonu, od eksplozije podmetnute bombe poginula jedna, a ranjeno najmanje 40 osoba. 

1996. – Od eksplozije dva automobila-bombe blizu glavnog grada Alžira, koje su podmetnuli islamski teroristi, poginulo 12 i ranjeno 35 ljudi.

2004. – Najmanje 295 lica poginulo od eksplozije nekoliko vagona, punih benzina, u vozu na sjeveroistoku Irana.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je utorak, 17. februar, 48. dan 2015. Do kraja godine ima 317 dana. 

1600. – Italijanski filozof, astronom i matematičar Đordano Bruno spaljen u Rimu kao jeretik, na osnovu presude rimokatoličke inkvizicije. Bio je materijalista, čije su teorije anticipirale modernu nauku, strastan propovjednik novih ideja o prirodi i propagator heliocentričnog učenja Nikole Kopernika. Razvijao je ideju o beskrajnosti univerzuma i mnoštvu svjetova, čime je intuitivno otišao dalje od Kopernika. Odbacivao je tradicionalnu geocentričnu astronomiju, prema kojoj je Zemlja centar svemira, oslanjajući se, pri tome, na “prirodnu svjetlost ljudskog uma”. Ni poslije sedam godina tamnice nije se odrekao svojih ideja. Djela: “O uzroku, principu i jednom”, “O beskrajnosti, univerzumu i svjetovima”, “O monadi, broju i figuri”.

1653. – Rođen italijanski kompozitor i violinista Arkanđelo Koreli, osnivač bolonjske violinske škole. Jedinstvom emotivnosti i uravnotežene forme uspostavio je ravnotežu s obiljem baroknih ukrasa u svojoj muzici, postigavši klasičnu smirenost. Znatno je uticao na Johana Sebastijana Baha. Djela: 12 končerta grosa, sonate za violinu, tri sonate.

1673. – Umro francuski pisac Žan Batist Poklen Molijer, jedan od najvećih svjetskih komediografa, iste večeri pošto je igrao u svojoj posljednjoj komediji “Uobraženi bolesnik”. Poslije krstarenja 14 godina s pozorišnom trupom u Parizu je do smrti vodio pozorište i pisao komedije, u kojima je obično igrao glavne uloge. Prvi veći uspjeh postigao je 1659. djelom “Smiješne precioze”. U više od 30 komada je genijalno ismijavao mane društva, staleške predrasude, pokvarenost aristokratije i gramzivost buržoazije. Bio je materijalista i vatreni pobornik zlatnog pravila renesanse: “Upravljati se prema prirodi”. Ostala djela: “Škola za muževe”, “Škola za žene”, “Tartif”, “Don Žuan”, “Mizantrop”, “Žorž Danden”, “Tvrdica”, “Učene žene”, “Građanin-plemić”.

1766. – Rođen engleski ekonomista i demograf Tomas Robert Maltus, poznat po “zakonu stanovništva”, prema kojem se ono uvećava geometrijskom, a proizvodnja hrane aritmetičkom progresijom.

1856. – Umro njemački pisac jevrejskog porijekla Hajnrih Hajne, jedan od najvećih pjesnika 19. vijeka, čija je poezija – suptilnog lirizma, iskrenih emocija i osjećajnosti prigušenih ironijom – vrhunsko dostignuće romantizma. Poslije studija prava u Getingenu i putovanja po Evropi, napustio je Njemačku zbog sukoba s reakcionarnim snagama i otišao u Pariz. Tu se sprijateljio s Karlom Marksom i napisao čuvenu pjesmu “Tkači” i poemu “Njemačka, zimska bajka”, u kojoj je dosegao vrhunac satirične lirike. Prethodno je “Knjigom pjesama” 1827. unio u njemačku liriku potpuno nov ton, što je učinio i u njemačkoj prozi djelom “Slike s putovanja”. U Parizu je djelovao kao duhovni posrednik između Nijemaca i Francuza: u proznoj zbirci “Salon” je obavještavao Nijemce o duhovnim prilikama u Francuskoj, a za francuske čitaoce je napisao djela “O istoriji novije lijepe književnosti u Njemačkoj” i “Prilog istoriji religije i filozofije u Njemačkoj”. Njegova poezija predstavlja vrhunsko dostignuće njemačkog romantizma. Ostala djela: zbirke “Nove pjesme”, “Romansero” i spjev “Ata Trol”.

1863. – Srpski trgovac i brodovlasnik Miša Anastasijević poklonio državi zgradu u Beogradu, poznatu kao Kapetan-Mišino zdanje. U pismu Ministarstvu prosvjete je poručio da kuću ustupa “svom otečestvu” za smještaj “učenih i prosvetnih zavoda”. U njoj se sada nalazi rektorat Beogradskog univerziteta.

1864. – Rođen australijski pisac Endrju Barton Banjo Peterson, autor izvrsnih balada poput “Čovjeka sa snježne rijeke”. U romanu “Brak” je na slikovit način opisao život na ovčarskim farmama Australije.

1864. – Južnjačka podmornica “Hanli” u američkom građanskom ratu u Čarlstonu u Južnoj Karolini potopila torpedom sjevernjački brod “Hustanik”, što se smatra prvim uspješnim napadom podmornice na ratni brod u istoriji pomorskog ratovanja.

1871. – Rođen srpski pisac i diplomata Jovan Dučić, član Srpske kraljevske akademije, čije je stvaralaštvo izuzetne versifikacije udarilo pečat srpskoj poeziji u prvoj polovini 20. vijeka. Završio je učiteljsku školu u Somboru i bio učitelj u srpskim školama u Bosni i Hercegovini, poslije čega je studirao prava u Ženevi i Parizu, gdje je diplomirao. Od 1912. do 1941. bio je diplomata kraljevina Srbije i Jugoslavije i ambasador u velikim evropskim gradovima. Zajedno s piscima Aleksom Šantićem i Svetozarom Ćorovićem, takođe istaknutim srpskim nacionalistima, u Mostaru je pokrenuo književni list “Zora”. Već prvom pjesničkom zbirkom “Pjesme” 1901. predstavio se kao nadahnut liričar obuzet temama bola i usamljenosti, ljubavi i smrti. U Drugom svjetskom ratu je među prvima javno ukazao na zločinačku prirodu ustaške Nezavisne Države Hrvatske i na genocid nad Srbima. Poslijeratna zvanična književna kritika prokazala ga je kao četnički opredijeljenog. Osim pjesama, od kojih su neke neprolazne vrijednosti, pisao je prozu, putopise, eseje, studije. Umro je 1943. u SAD i njegove kosti su počivale u državi Indijana do 22. oktobra 2000. godine, kada su prenesene u Trebinje.

1877. – Rođen francuski političar Andre Mažino, ministar rata od 1922. do 1924. i od 1929. do smrti 1932, po kojem je nazvana utvrđena linija na istoku Francuske, građena od 1927. do 1936. Veliki sistem utvrđenja nije spriječio u Drugom svjetskom ratu armiju nacističke Njemačke da 1940. izvede invaziju na Francusku iz pravca Belgije, zaobišavši “Mažino liniju”.

1909. – Umro indijanski poglavica Gojatlaj, poznatiji kao Džeronimo, posljednji poglavica plemena Apači koji se predao američkoj vojsci. Kao vođa apačkog plemena Čirikahua predvodio je nekoliko indijanskih ustanaka u pokušaju da se odupre genocidu vlade SAD nad Indijancima i njenoj odluci da preživjele preseli i zatoči u rezervat u Arizoni, ali je 1886. bio prinuđen da se preda. Neposredno pred smrt u tvrđavi Fort Sil u Oklahomi izdiktirao je autobiografiju “Džeronimo: njegova lična priča”.

1932. – Umro srpski general Mihailo Rašić, komandant Dunavske divizije u Kumanovskoj bici 1912. i Kombinovane divizije u Cerskoj bici 1914. U Kolubarskoj bici njegova divizija je prodrla u Beograd i plotunima s Banovog brda razorila most na Savi preko kojeg su se povlačile austrougarske trupe.

1942. – Okupatorska bugarska vojska u Drugom svjetskom ratu ubila sve žitelje Bojnika kod Leskovca koje je uhapsila: 473 civila, uključujući 89 djece, a mjesto je spaljeno do temelja. 

1979. – Kina napala Vijetnam, ali su u kratkotrajnom ratu njene trupe pretrpjele ozbiljne gubitke od armije s velikim borbenim iskustvom stečenim u pobjedonosnom ratu protiv SAD okončanom 1975, pa su se kineske trupe povukle tri sedmice kasnije. Povod za napad bio je upad vijetnamskih snaga u Kambodžu krajem 1978. i zbacivanje maoističkog režima Crvenih Kmera, odgovornog za smrt između milion i dva miliona ljudi.

1982. – Premijer Zimbabvea Robert Mugabe pod optužbom za zavjeru isključio iz vlade nominalnog saveznika u prethodnoj borbi za nezavisnost zemlje, vođu partije ZAPU Džošua Nkoma. 

1989. – Umro francuski modni kreator Gi Laroš, jedan od najvećih “modnih diktatora” 20. vijeka. Njegove elegantne kreacije su prodavane po relativno umjerenim cijenama. 

1992. – Generalni sekretar UN Butros Butros Gali preporučio razmještanje 13.000 pripadnika mirovnih snaga svjetske organizacije u prethodnoj Jugoslaviji. 

1994. – Potvrđena smrt prvog izabranog predsjednika Gruzije Zvijada Gamsahurdije, čije je već raspadnuto tijelo pronađeno i identifikovano.

1997. – Predsjednik Pakistana Faruk Leghari, koji je u novembru 1996. raspustio vladu Benazira Buta, imenovao je Navaza Šarifa za novog premijera.

2004. – Apelacioni sud u Rimu osudio pilota bivše JNA Emira Šišića na 14 godina zatvora za višestruko ubistvo i izazivanje vazdušne nesreće, ali je odbacio ocjenu Tužilaštva da je riječ o ubistvu sa predumišljajem. 

2006. – Najmanje 200 ljudi poginulo kada je klizište, aktivirano nakon jakih kiša, zatrpalo kompletno selo u centralnom dijelu Filipina.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je ponedjeljak, 16. februar, 47. dan 2015. Do kraja godine ima 318 dana. 

1808. – Francuska počela invaziju na Španiju i pokorila je za mjesec dana. Car Napoleon Prvi odveo je u Francusku kralja Karlosa Četvrtog i njegovog sina Fernanda Sedmog, a na prijesto je postavio brata Žozefa, koji je okupiranom Španijom vladao do 1813. 

1831. – Rođen ruski pisac Nikolaj Semjonovič LJeskov, izuzetan znalac jezika i suptilan stilista. Pisao je romane i pripovijetke o životu sveštenika i činovnika u gluvoj ruskoj provinciji i opisivao beskrupulozne tipove u periodu prvobitne akumulacije kapitala. Stvorio je i nenadmašne književne likove seljaka, zahvaljujući izvanrednom poznavanju psihologije ruskih seljaka. Djela: “Lijevak Soborjane”, “Začarani putnik”, “Nesmrtni glavonja”, “Ledi Makbet mscenskog okruga”, “Sitnice iz arhijerejskog života”. 

1871. – Rođen pisac Radoje Domanović, najveći srpski satiričar, koji je sarkastično i duhovito slikao vlast ogrezlu u korupciju i nasilje, lažno rodoljublje i do servilnosti poslušno građanstvo. Poslije završetka Velike škole u Beogradu bio je nastavnik u Vranju, Pirotu i Leskovcu, a iz službe je otpušten kao protivnik Obrenovićevog režima. Od 1905. do smrti 1908. bio je šef korektora Državne štamparije u Beogradu. Uređivao je satirični list “Stradija”. Počeo je realističkim pripovijetkama iz seoskog života, ali je ubrzo počeo da piše satiru, stvorivši djela univerzalne vrijednosti. Djela: satirične pripovijetke “Stradija”, “Vođa”, “Danga”, “Mrtvo more”, “Kraljević Marko po drugi put među Srbima”. 

1871. – Poražena Francuska potpisala kapitulaciju i akt o primirju sa Pruskom, čime je završen francusko-pruski rat. U maju 1871. je utanačen definitivni mir sa tada već ujedinjenom Njemačkom, kojoj je Francuska morala da ustupi bogate pokrajine Alzas i Lorenu i da plati ratnu odštetu. 

1873. – U Španiji proglašena republika kad je kralj Amadeo Drugi Savojski abdicirao zbog previranjanja u zemlji, nesređene privredne situacije i jačanja republikanskog pokreta. Pošto su republikanci bili razjedinjeni već 1874, vojska je vratila na vlast burbonsku dinastiju, s kraljem Alfonsom Dvanaestim. 

1877. – Rođena Isidora Sekulić, srpski književnik izuzetnog stila, širokog obrazovanja i visoke kulture, tanan posmatrač ljudskih života i sudbina, pisac visoke duhovnosti i prefinjenog duha, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Kritičari je smatraju klasikom srpske književnosti, a povodom njene smrti 1958. jedan od njih je ocijenio da je umro “literarno najkulturniji čovek našeg tla od Ćirila i Metodija do juče, do danas, možda do prekosutra”. Završila je Viši pedagogijum u Budimpešti i doktorirala u Njemačkoj. Bila je nastavnik i upravnik Devojačke škole u Pančevu, zatim profesor gimnazije u Beogradu. Sarađivala je u svim boljim srpskim i hrvatskim književnim časopisima. Bila je znalac mnogih jezika i izvrstan prevodilac, naročito je mnogo prevodila s engleskog. Djela: putopis “Pisma iz Norveške”, roman “Đakon Bogorodičine crkve”, pripovijetke “Hronika palanačkog groblja”, “Saputnici”, “Gospa Nola”, eseji “Analitički trenuci i teme”, “Zapisi o mome narodu”, “Mir i nemir”, “Njegošu – knjiga duboke odanosti”, “Govor i jezik, kulturna smotra naroda”. 

1918. – Englesku luku Dover u Prvom svjetskom ratu bombardovala njemačka podmornica. 

1926. – Rođen engleski filmski režiser Džon Ričard Šlezindžer, blizak idejama “slobodnog filma”. Filmovi: “Lažov Bili”, “Darling”, “Daleko od razuzdane gomile”, “Ponoćni kauboj” , “Nedjelja, prokleta nedjelja”, “Sjaj i bijeda Holivuda”, “Maratonac”. 

1933. – Zbog straha od sve češćih njemačkih prijetnji Jugoslavija, Čehoslovačka i Rumunija reorganizovale odbrambeni savez Malu Antantu, koja je dobila stalni Savjet sastavljen od ministara inostranih poslova. Njemačka okupacija Čehoslovačke u martu 1939. praktično je ugasila savez, koji je saradnjom Jugoslavije i Rumunije još neko vrijeme životario, ali je slomom Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, poslije napada nacističke Njemačke u aprilu 1941, definitivno prestao da postoji. 

1936. – Na parlamentarnim izborima u Španiji pobijedila lista Narodnog fronta, poslije čega je vladu socijalista, komunista i predstavnika sindikata sastavio Manuel Asanja i ona je odmah izdala dekret o amnestiji političkih zatvorenika i propisala agrarnu reformu. Fašisti su pod rukovodstvom generala Fransiska Franka u julu 1936. otpočeli oružanu pobunu, što je izazvalo građanski rat u kojem su 1939. poražene snage vlade Narodnog fronta, najviše zahvaljujući velikoj vojnoj pomoći koju su Franku pružile nacistička Njemačka i fašistička Italija. 

1945. – Američko vazduhoplovstvo u Drugom svjetskom ratu počelo masovno bombardovanje Tokija. 

1959. – Vođa gerilaca Fidel Kastro – čije su snage 1. januara 1959. zbacile diktatora Fulhensija Batistu – postao je premijer Kube. 

1972. – Grupa oficira Ekvadora, predvođena generalom Giljermom Rodrigesom Larom, državnim udarom bez prolivanja krvi je svrgnula predsjednika Hosea Mariju Velaska Ibaru. Svrgnuti predsjedenik, kojem je to bio peti mandat /prvi put je postao šef države 1934/, dobio je azil u Venecueli. 

1978. – Kina i Japan su u Pekingu potpisali trgovinski ugovor u vrijednosti 20 milijardi dolara, što je označilo početak velikog ekonomskog otvaranja Kine. 

1983. – U požaru koji je zahvatio veliko područje niskog rastinja na jugu Australije žiovot izgubilo najmanje 69 ljudi. 

1992. – Skupština Republike Srpske Krajine /RSK/ na vanrednom zasjedanju u Glini prihvatila je plan Sajrusa Vensa o razmještanju mirovnih snaga UN u RSK, razriješila dužnosti premijera Milana Babića i poništila odluku njegove vlade o raspisivanju referenduma o Vensovom planu. 

1992. – Zairske snage bezbjednosti ubile su 32 demonstranta, otvorivši vatru na hiljade hrišćana koji su počeli mirne ulične proteste zbog režima predsjednika Mobutua Sese Sekoa. 

1994. – Grčka podvrgla potpunom privrednom embargu Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju zbog namjere Skoplja da bude priznato kao Republika Makedonija. Atina je podsjetila da je sjeverna grčka provincija Makedonija postojala znatno prije dolaska Slovena na Balkan i upozorila da je neprihvatljivo da novostvorena država stavi na zastavu helenistički antički simbol – sunce Vergine. 

1994. – U planinskom području indonezijskog ostrva Sumatra u zemljotresu poginulo najmanje 200 ljudi. 

1998. – Prilikom pada “erbasa A-300” tajvanske Aviokompanije “Čajna erlajnz” u blizini aerodroma u Tajpehu poginula 203 putnika u avionu, uključujući guvernera centralne banke Tajvana i sedam ljudi na tlu.

2000. – Rusija i NATO obnovili odnose, prekinute u proljeće 1999. zbog agresije Sjevernoatlantske alijanse na Saveznu Republiku Jugoslaviju, saopšteno je u Moskvi poslije razgovora vršioca dužnosti ruskog predsjednika Vladimira Putina s generalnim sekretarom NATO-a Džordžom Robertsonom. 

2001. – U napadu na srpski konvoj kod Podujeva na Kosmetu poginulo deset Srba, a ranjeno više od 40.

2004. – Indija i Pakistan počeli prve formalne mirovne razgovore u više od dvije i po godine, a jedna od glavnih tema bio je spor u vezi sa regionom Kašmira.

2004. – Libijsko Tužilaštvo zatražilo smrtne kazne za šestoro bugarskih medicinskih radnika, koji su osumnjičeni da su HIV virusom namjerno inficirali oko 400 libijske djece.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je nedjelja, 15. februar, 46. dan 2015 . Do kraja godine ima 319 dana. 

1564. – Rođen italijanski fizičar, astronom i matematičar Galileo Galilej, osnivač mehanike kao nauke, posebno dinamike i kinematike. Zalažući se za heliocentrični sistem Nikole Kopernika i dokazujući da je geocentrični ptolomejski sistem zabluda, sukobio se sa Rimokatoličkom crkvom. Sud inkvizicije ga je prisilio da se odrekne teze da se Zemlja okreće oko Sunca, ali kažu da je poslije presude rekao: “Ipak se okreće!”. Zabrana objavljivanja njegovih djela ukinuta je tek 1757. Hidrostatsku vagu je pronašao 1585, a 1589. je formulisao zakone slobodnog pada tijela pod dejstvom sile teže i kretanja po kosoj ravni. Uveo je pojmove ubrzanja i inercije. Astronomski durbin je konstruisao 1609, otkrio je Orionovu maglinu, neravnine na Mjesecu, četiri najsjajnija Jupiterova satelita /Io, Evropa, Ganimed i Kalisto/, Venerine faze, pjege na Suncu i konstatovao da je Mliječni put ogroman skup zvijezda. 

1710. – Rođen francuski kralj Luj Petnaesti, koji je poslije smrti pradjeda Luja Četrnaestog preuzeo prijesto u petoj godini života i vladao do smrti 1774. Tokom vladavine ponašao se krajnje rasipnički i od njega potiču riječi: “Poslije mene potop”. Vodio je neuspješan rat za austrijsko nasljeđe i Sedmogodišnji rat poslije kojeg je Francuska morala da Velikoj Britaniji prepusti Kanadu, ukinuo je jezuitski rimokatolički red i konfiskovao im imovinu. 

1763. – Mirovnim ugovorom u Hubertsburgu okončana neprijateljstva Austrije i Pruske u Sedmogodišnjem ratu. Pruska je zadržala Šleziju preotetu od Austrije i postala je jedna od vodećih svjetskih sila.

1781. – Umro njemački pisac, kritičar i teoretičar umjetnosti Gothold Efraim Lesing, oduševljeni pristalica prosvjetiteljstva, utemeljivač savremene njemačke književnosti i estetike. Odlučujuće je doprinio oslobađanju njemačke drame od uticaja klasičnih i francuskih modela. Djela: drame “Mis Sara Sampson”, “Emilija Galoti”, “Mudri Natan”, komedija “Mina od Barnhelma”, kritike “Pisma o najnovijoj književnosti”, “Hamburška dramaturgija”, “Laokoon”, polemička satira “Vaspitanje ljudskog roda”, “Anti-Gece”.

1832. – U Beogradu osnovana Narodna biblioteka Srbije. Jedno vrijeme je bila u sastavu Državne štamparije, zatim Ministarstva prosvjete, a 1871. je postala samostalna ustanova. Za njenu organizaciju i napredovanje najzaslužniji su Đura Daničić, Janko Šafarik, Stojan Novaković, Jaša Tomić. U vrijeme njemačkog bombardovanja Beograda 1941. potpuno je uništena zgrada Biblioteke na Kosančićevom Vencu i izgorjelo je svih 300.000 knjiga, od kojih su neke bile raritetne i od neprocjenjive vrijednosti, ne samo za srpsku kulturu. Poslije Drugog svjetskog rata je obnovljena i već 1958. je imala 335.000 knjiga. Sada je u namjenskoj zgradi na svetosavskom platou u Beogradu.

1835. – Donesen liberalni Sretenjski ustav Srbije, koji je, po uzoru na francuski i belgijski ustav, izradio Dimitrije Davidović. Knez Miloš Obrenović je već u martu 1835. suspendovao ustav, iskoristivši negodovanje apsolutističke Austrije, Otomanskog carstva i Rusije. 

1857. – Umro ruski kompozitor Mihail Ivanovič Glinka, tvorac ruskog nacionalnog stila. Autor je prve ruske nacionalne opere “Ivan Susanjin”, koja je, prema želji cara Nikolaja Prvog, nazvana “Život za cara”. Prema istoimenoj poemi Aleksandra Puškina, napisao je libreto za operu “Ruslan i LJudmila”. Ostala djela: fantazija “Kamarinskaja” /teme iz ruskih narodnih pjesama/, španske uvertire “Aragonska hota”, “Noć u Madridu”, kamerna muzika, romanse, crkvena muzika, solo pjesme.

1861. – Rođen engleski filozof Alfred Nort Vajthed, jedan od najznačajnijih anglosaksonskih mislilaca 20. vijeka. Prvo se bavio matematičkom logikom i zajedno s engleskim filozofom i matematičarom Bertrandom Raselom napisao je “Principi matematike”. Potom je razvio originalnu metafiziku, kosmološko gledište o “vječnim objektima” i događajima i organizmičku filozofiju prirode. Smatrao je da filozofija ima sudbonosan socijalno-istorijski značaj. Ostala djela: “Rasprava o univerzalnoj algebri”, “Organizacija mišljenja”, “Istraživanje principa prirodnog znanja”, “Nauka i moderni svijet”, “Proces i realnost”, “Smjeli poduhvati ideja”, “Religija u bitnim svojstvima”.

1898. – Počeo američko-španski rat, u kojem su SAD od Španije preotele Filipine, Guam, Portoriko i Kubu.

1922. – U Hagu održana prva sjednica Međunarodnog suda, koji je 1920. osnovalo Društvo naroda. 

1942. – Umro srpski kompozitor i dirigent Stanislav Binički, autor “Marša na Drinu”, direktor Beogradske opere. Kompoziciju i solo pjevanje studirao je u Minhenu, a po dolasku u Beograd osnovao je vojni orkestar. Sa Stevanom Mokranjcem i Kostom Manojlovićem osnovao je 1899. “Srpsku muzičku školu” koja sada nosi ime “Mokranjac”. Ostala djela: prva srpska opera “Na uranku”, horske pjesme /zbirka “Seljančice”/, solo pjesme, muzika za dramske komade, vojni marševi.

1942. – Japanske trupe su u Drugom svjetskom ratu zauzele Singapur i zarobile 85.000 hiljada britanskih vojnika, nanijevši Velikoj Britaniji najveći vojni poraz u istoriji. Veliko pomorsko uporište palo je zbog krupne strateške greške: britanska komanda je, računajući jedino na napad s mora, ostavila nezaštićeno zaleđe prema Malaji.

1944. – Srednjovjekovni manastir Monte Kasino u Italiji, koji je bio pretvoren u uporište njemačkih snaga, u Drugom svjetskom ratu bombardovala je saveznička avijacija. 

1971. – Velika Britanija prešla na decimalni novčani sistem.

1990. – London i Buenos Ajres obnovili pune diplomatske odnose, prekinute 1982. u vrijeme bezuspješnog pokušaja Argentine da Velikoj Britaniji otme Foklandska ostrva u Atlantskom okeanu.

1992. – Svetom liturgijom Jovana Zlatoustog, koju je služio patrijarh srpski Pavle, u Beogradu na praznik Sretenja Gospodnjeg svečano obilježen kraj dugogodišnjeg raskola u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Činu izmirenja Crkve u zemlji i njenog dijela u SAD, Kanadi, Australiji i zapadnoj Evropi prisustvovali su najviši crkveni velikodostojnici iz otadžbine i inostranstva. 

1993. – Parlament Slovačke izabrao ekonomistu Mihala Kovača za prvog predsjednika novoformirane države, podijeljene na Češku i Slovačku poslije raspada Čehoslovačke.

1994. – Sjeverna Koreja pristala da otvori dio nuklearnog programa za međunarodnu inspekciju. 

1996. – Prilikom eksplozije skladišta municije blizu predsjedničke palate u glavnom gradu Avganistana Kabulu poginulo najmanje 60 ljudi.

2001. – Glavni tužilac Haškog tribunala Karla del Ponte predala kopije optužnica crnogorskim funkcionerima koji su je uvjerili da će izručiti svakog osumnjičenog koji bude pronađen u Crnoj Gori.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je subota, 14. februar, 45. dan 2015. Do kraja godine ostalo je 320 dana. 

69. – Umro slovenski prosvjetitelj, poznat po monaškom imenu Ćirilo, Grk iz Soluna, kome je rođeno ime bilo Konstantin. Sa starijim bratom Metodijem sastavio prvu slovensku azbuku – glagoljicu. On i njegov brat Metodije zauzimali su visoke položaje u Vizantiji: Ćirilo je bio učitelj filozofije i bibliotekar u carigradskoj crkvi Svete Sofije, a Metodije visoki državni činovnik. Vizantijski car Mihailo Treći ih je, na molbu moravskog kneza Rastislava, poslao u Moravsku da pripovijedaju hrišćanstvo među moravskim Slovenima. Misija je trebalo da osigura vizantijski uticaj u tom dijelu Evrope. Braća su prethodno sastavila glagoljicu i prevela potrebne crkvene knjige na jezik makedonskih Slovena, koji su solunska braća dobro znala iz djetinjstva. Tako je nastao prvi slovenski književni jezik, nazvan staroslovenski. Njihov misionarski rad je zasmetao njemačkom sveštenstvu koje ih je optužilo rimskom papi. Da bi se opravdali, otišli su u Rim, gdje je Ćirilo ubrzo umro, a papa je Metodiju odobrio rad i postavio ga za arhiepiskopa panonskog i moravskog. 

1400. – Pod misterioznim okolnostima u zatočeništvu u zamku Pontefrakt umro engleski kralj Ričard Drugi, koga je 1399. sa prijestola zbacio rođak Henri Bolingbrok, proglasivši se kraljem Henrijem Četvrtim. Na prijesto je došao u desetoj godini, naslijedivši djeda Edvarda Trećeg i tokom vladavine od 1377. bio je prinuđen da od nezadovoljnog visokog plemstva grčevito brani kraljevsku vlast.

1468. – Umro njemački štampar Johan Gutenberg, pronalazač tipografije, čije je djelo označilo civilizacijski preokret, jer je omogućilo masovno štampanje knjiga, do tada rađenih ručno. Prvi je došao na ideju da izliva slova iz metala i od njih sastavlja redove; usavršio je štamparsku mašinu i osnovao štampariju u rodnom Majncu. Štampao je 1455. Bibliju u više od sto primjeraka, od kojih je četrdesetak sačuvano.

1663. – Kanada postala francuska provincija.

1779. – Engleski moreplovac i istraživač Džejms Kuk ubijen na Havajima u iznenadnom okršaju sa ostrvljanima. Na prvom putovanju od 1768. do 1771. je riješio tajnu Australije, oplovio Novi Zeland i utvrdio da je Nova Gvineja ostrvo. Od 1772. do 1775. je istraživao ostrva u Tihom okeanu, a na trećem putovanju od 1776. do 1779. prvi je oplovio obale Aljaske, istražio Beringov moreuz i otkrio Havajska ostrva.

1797. – Britanska flota pod komandom admirala Džona Džervisa i Horejša Nelsona potukla špansku armadu kod rta Sent Vinsent na krajnjem jugu Portugalije.

1804. – Zbor uglednih Srba u Orašcu kod Aranđelovca donio odluku o dizanju ustanka protiv Turaka i za vožda izabrao Đorđa Petrovića, nazvanog Karađorđe. Sukobi Srba i Turaka izbili su poslije sječe knezova koju su započele beogradske dahije da bi zastrašile srpski narod i njegove vođe. Prvi srpski ustanak je isprva zahvatio krajeve zapadno od Kolubare, Šumadiju i Pomoravlje, a gotovo cio Beogradski pašaluk je oslobođen 1807, ali je sudbinu ustanka odredio ishod rusko-turskog rata. Kad su Rusija i Otomansko carstvo potpisali mir u Bukureštu 1812, Porta je dobila pravo da zaposjedne srpske gradove i 1813. je ugušila ustanak. 

1835. – Pod nazivom “Knjaževsko-serbski teatar” u Kragujevcu, na inicijativu Joakima Vujića i uz novčanu pomoć kneza Miloša Obrenovića, osnovano prvo pozorište u Srbiji. Predstave su, jednom sedmično i prazničnim danima, priređivane za kneza i njegove činovnike i goste. Na repertoaru su bili Vujićevi komadi ili njegovi prevodi stranih djela.

1912. – Rođen jugoslovenski istraživač i putopisac mađarskog porijekla Tibor Sekelj, učesnik ekspedicija širom svijeta. Napisao je mnoštvo putopisa i udžbenik za jezik esperanto. Djela: putopisi “Oluja nad Akonkagvom”, “Osvojenje vrhova”, “Kroz zemlju Indijanaca”, “Putovanje izvan vremena”, “Nepal otvara vrata”, “Gdje civilizacija prestaje”, “Karavan prijateljstva”, roman “Nađena sreća”, knjiga za djecu “Kumenana” /prevedena na 16 jezika/. 

1943. – Crvena armija u Drugom svjetskom ratu oslobodila Rostov, iz kojeg je izbacila njemačke okupatore.

1946. – Na američkom univerzitetu “Pensilvanija” počeo da radi “elektronski mozak”, odnosno kompjuter, koji je označen skraćenicom ENIAC /Elektronski numerički integrator i kompjuter/. 

1956. – U Moskvi počeo 20. kongres Komunističke partije SSSR, na kojem je šef partije Nikita Hruščov osudio kult ličnosti Josifa Staljina i torturu ogromnih razmjera, označenu kao “Staljinova skretanja”. Kongres je donio odluke kojima je počeo javni raskid s najgrubljim staljinističkim deformacijama.

1958. – Objavljeno ujedinjenje kraljevina Irak i Jordan u Arapsku Federaciju, sa iračkim kraljem Fejsalom Drugim, rođakom jordanskog monarha Huseina, kao šefom države. Monarhija u Iraku je oborena u julu 1958, kralj je ubijen i Federacija se raspala.

1972. – Sovjetski svemirski brod bez ljudske posade “Luna 20” krenuo ka Mjesecu, odakle je 11 dana kasnije donio uzorke Mjesečevog tla. 

1989. – Iranski vjerski vođa ajatolah Ruholah Homeini izrekao “fatvu” /smrtna presuda/ engleskom piscu indijskog porijekla Salmanu Rušdiju, autoru “Satanskih stihova”, ocjenjujući da je tim djelom hulio na islam.

1993. – Desničarski lider kiparskih Grka Glafkos Kleridis izvojevao pobjedu na izborima nad dotadašnjim predsjednikom Jorgosom Vasilijuom.

1995. – Peru saopštio da je zauzeo posljednje uporište ekvadorske vojske na svojoj teritoriji i proglasio jednostrani prekid vatre u 19-dnevnom pograničnom ratu s Ekvadorom. 

2000. – Ministri inostranih poslova Evropske unije /EU/ suspendovali na šest mjeseci sankcije Saveznoj Republici Jugoslaviji na vazdušni saobraćaj, zavedene godinu i po dana ranije, čime je JAT-u i aviokompanijama zemalja EU omogućeno da obnove komercijalne letove. Ministri su naglasili da time žele da “pošalju snažnu i pozitivnu poruku ne samo narodu SRJ već i /srbijanskoj/ opoziciji koja se za takvu mjeru neprekidno borila”.

2003. – Tužilaštvo Haškog tribunala otpečatilo optužnicu protiv lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja za zločine protiv humanosti, počinjene u BiH i Hrvatskoj od 1991. do 1993. godine.

2003. – Lideri inspektora UN za kontrolu naoružanja Hans Bliks i Muhamed el Baradej obavijestili Savjet bezbjednosti UN da u Iraku nije pronađeno oružje za masovno uništenje niti evidencija da je ono uništeno. 

2007. – Skupština Srbije usvojila rezoluciju kojom odbacuje stavove specijalnog izaslanika UN Martija Ahtisarija o statusu Kosova i Metohije. 

 

 

Slične Objave

Vremeplov

Danas je petak, 13. februar, 44. dan 2015. Do kraja godine ima 321 dan. 

571. – Umro italijanski vajar, zlatar i pisac Benvenuto Čelini, čija je autobiografija “Život Benvenuta Čelinija pisan vlastitom rukom” – kod nas prevedena pod naslovom “Moj život” – značajan dokument za kulturnu istoriju renesanse. Takođe je napisao “Traktat o zlatarstvu” i “Traktat o vajarstvu”. Vodio je buran život i radio je u Firenci i Rimu, a u Parizu je bio zlatar francuskog kralja Fransoe Prvog. Napravio je mnoštvo minuciozno urađenih likova i sitnih zlatarskih predmeta, ali i skulpture i reljefe velikog formata, poput “Perseja sa glavom meduze”, “Kozima Medičija”, “Nimfe iz Fontenbloa”. 

1633. – Rimokatolička inkvizicija uhapsila je u Rimu italijanskog astronoma Galilea Galileja zato što je dokazivao prednost Kopernikkovog heliocentričnog sistema nad ptolomejskim geocentričnim sistemom. Sud inkvizicije ga je, pod prijetnjom smrću, potom prisilio da to učenje proglasi zabludom.

1668. – Španija priznala nezavisnost Portugala.

1754. – Rođen francuski sveštenik i diplomata Šarl Moris de Taljeran Perigor, vješt i beskrupolozan političar. Kao predstavnik trećeg staleža i predsjednik Ustavotvorne skupštine koja je zasijedala od 1789. do 1791, izdejstvovao je da skupština sekularizuje crkvena imanja i pretvori ih u nacionalna dobra. Tokom Francuske revolucije je postajao sve umjereniji i emigrirao je poslije proglašenja republike 1792. Vratio se 1796. i u vrijeme Direktorijuma i vladavine cara Napoleona Prvog bio je šef diplomatije. Predviđajući Napoleonov slom, izdao ga je i stupio u kontakt s ruskim carem Aleksandrom Prvim i austrijskim kancelarom Klemensom Meternihom. U prvom periodu Restauracije bio je 1814. i 1815. predsjednik vlade, a u vrijeme Julske monarhije ambasador u Londonu od 1830. do 1834. 

1768. – Rođen ruski pisac Ivan Andrejevič Krilov, koji je u basnama slijedio grčkog pisca Ezopa, ali se inspirisao i ruskim folklorom. Osim basni, pisao je i satirična “pisma” i komedije, šibajući po ljudskim porocima i tamnim stranama društvenog života u Rusiji. Pisao je izvornim narodnim jezikom, a mnoga njegova “naravoučenija” postala su poslovice. Znatno je uticao na evropsku literaturu. Djela: zbirke basni, komedije “Modna trgovina”, “Lekcija kćerima”, “Književnik u predsoblju”, komične opere “Histerična porodica”, “Kafana”. 

1787. – Umro srpski matematičar, fizičar, astronom, filozof, pjesnik i univerzitetski profesor Josip Ruđer Bošković, osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice, jedan od najvećih umova svjetske nauke svog vremena. U 15. godini je iz rodnog Dubrovnika otišao u Rim, gdje je završio isusovački kolegijum. Postavio je dvije geometrijske metode za određivanje elemenata rotacije Sunca, geometrijsku metodu određivanja putanje kometa, jedinstveni zakon sile, pretpostavio da se tijela ne samo privlače nego i odbijaju na malim rastojanjima, sve formule sferne trigonometrije sveo je na četiri osnovne, izračunao je dimenzije i spljoštenost Zemlje na osnovu mjerenja meridijana, riješio je problem okaca u saću. Nasuprot Isaku Njutnu, vrijeme i prostor je smatrao relativnim, po čemu je preteča Alberta Ajnštajna. Djela: “Teorija philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura ehistentijum”, “Opera partientija ad opticam et astronomiam”, “Elementorijum universea matheseos”, “O morskoj plimi”, “O zakonu sila u prirodi”, “O svjetlu”, “Teorija konusnih presjeka”, “Elementi matematike”. 

1793. – Velika Britanija, Pruska, Austrija, Holandija, Španija i Sardinska kraljevina sklopile su savez protiv revolucionarne Francuske.

1831. – Rođen srpski državnik i istoričar Jovan Ristić, vođa srpske Liberalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih diplomata 19. vijeka, član Društva srpske slovesnosti i potom Srpske kraljevske akademije, koji je dvaput bio regent i četiri puta premijer Srbije. Poslije okončanja studija u Francuskoj i na njemačkom univerzitetu u Hajdelbergu vratio se u otadžbinu i ubrzo je postavljen za šefa srpskog poslanstva u Istambulu. Tokom boravka u Otomanskom carstvu od 1861. do 1867. uspješno je okončao duge pregovore o opozivanju turskih garnizona iz srbijanskih gradova. Potom je postao ministar inostranih poslova Kneževine Srbije, a u razdoblju od 1867. do 1888. bio je, s prekidima, premijer Kneževine i Kraljevine Srbije. Namjesnik maloljetnog kneza Milana Obrenovića postao je 1868, a od 1889. maloljetnog kralja Aleksandra Obrenovića. Kao regent kneza Milana najviše je doprinio donošenju novog ustava 1869, a 1878. je uspješno zastupao Srbiju na Berlinskom kongresu. Odbio je 1881. da potpiše trgovinski sporazum sa Austro-Ugarskom, smatrajući da će takav dokument Srbiju učiniti ekonomski previše zavisnom od dvojne monarhije, zbog čega je podnio ostavku na položaj šefa vlade. Po povratku na vlast 1887. i kasnije kao regent kralja Aleksandra nastojao je da Srbija oslonac nađe u Rusiji, a u unutrašnjoj politici pokušao je da suzbije uticaj radikala, ali je položaj regenta napustio 1893. kad je kralj Aleksandar, uz podršku radikala, izvršio državni udar i zaveo apsolutistički režim. Djela: “Spoljašnji odnošaji Srbije 1848 – 1872”, “Diplomatska istorija Srbije za vreme srpskih ratova za oslobođenje i nezavisnost 1875 – 1878”. 

1873. – Rođen ruski pjevač Fjodor Ivanovič Šaljapin, jedan od najvećih basova u istoriji opere, ogromne glasovne izražajnosti i izuzetne glumačke sugestivnosti. U operi je prvi primijenio principe Konstantina Stanislavskog i upoznao publiku na Zapadu sa djelima ruskih kompozitora, posebno Modesta Musorgskog. Kreacijama – poput Borisa Godunova, Mefista, Ivana Groznog i Don Kihota u istoimenim operama – dao je lični pečat, koji je ostao uzor. 

1883. – Umro njemački kompozitor Vilhelm Rihard Vagner, tvorac njemačke muzičke drame, uz Đuzepa Verdija najznačajniji romantičarski operski kompozitor 19. vijeka. Pisao je i tekst i muziku za muzičke drame, pretežno iz njemačke mitologije. Komponovao je u skladu sa sopstvenim simboličkim i filozofskim nazorima i učenjima njemačkih filozofa Artura Šopenhauera i Fridriha Ničea, stvorivši “jedinstveno umjetničko djelo”, u kojem su sjedinjeni tekst, muzika, igra, slika i inscenacija. Umjesto široko raspjevanih arija, upotrijebio je dramatični ariozo, a orkestar prožet vodećim muzičkim mislima postao je osnovni činilac u tumačenju događaja. Djela: muzičke drame “Parsifal”, “Tanhojzer”, “Holanđanin lutalica”, “Rienci”, “Tristan i Izolda”, “Loengrin”, “Nirnberški majstori pjevači”, “Nibelunški prsten”, koji se sastoji od četiri drame – “Rajnsko zlato”, “Valkira”, “Zigfrid”, “Sumrak bogova”, muzičko-filozofske studije “Umjetničko djelo budućnosti”, “Umjetnost i revolucija”, “Opera i drama”.

1938. – Umro srpski pisac Momčilo Nastasijević, jedna od najsnažnijih pjesničkih ličnosti srpske literature između dva svjetska rata i preteča moderne srpske drame, koji se odlikovao originalnim stilom i izuzetnom jezičkom invencijom. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i do smrti bio profesor gimnazije. Pisao je lirske pjesme, drame i pripovijetke sa staroslovenskim motivima, ulazeći eliptičnim i prividno arhaičnim izrazom u virove strasti i “tamne vilajete” ljudske prirode i duše. Djela: pjesme “Lirski krugovi”, pripovijetke “Iz tamnog vilajeta”, libreto “Međuluško blago”, drame “Kod večne slavine”, “Nedozvani”, “Gazda-Mladenova kći”. 

1945. – Sovjetska Crvena armija u Drugom svjetskom ratu oslobodila Budimpeštu poslije 50 dana opsade, tokom koje je ubijeno 50.000 njemačkih vojnika.

1945. – Američki i britanski avioni su u Drugom svjetskom ratu 14 časova bombardovali njemački grad Drezden, vojno beznačajan cilj, usmrtivši najmanje 35.000 ljudi, uglavnom civila.

1958. – Umro francuski slikar Žorž Anri Ruo, koji je u ekspresionističkom maniru, snažnim koloritom, izražavao tragična osjećanja. Glavne teme njegovih slika su arlekini, ljudske maske i religiozni motivi, radovi podsjećaju na srednjovjekovne vitraže, a i sam je rado slikao na staklu.

1961. – Savjet bezbjednosti UN odlučio da u Kongo uputi mirovne snage svjetske organizacije da bi spriječio građanski rat u toj afričkoj zemlji. 

1974. – Umro slikar Petar Lubarda, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih umjetnika 20. vijeka. Slikarstvo je studirao u Beogradu i Parizu. Prije Drugog svjetskog rata je postimpresionističkim i ekspresionističkim postupkom stvarao slike guste materije i zasićene atmosfere. Poslije rata je postepeno mijenjao orijentaciju, a stvaralački impuls i snažan slikarski temperament su ga uputili na dinamične kompozicije jarkih boja u funkciji dramskih sadržaja i nacionalnog epskog karaktera. Slikao je i predjele, mrtvu prirodu, portrete, a u posljednjem periodu se oprobao u apstraktnom slikarstvu, zadržavajući osobeni stil i prepoznatljiv snažan kolorit. 

1974. – Ruski pisac Aleksandar Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, protjeran je iz zemlje i oduzeto mu sovjetsko državljanstvo.

1975. – Kiparski Turci su u sjevernom djelu ostrva, koji je sedam mjeseci ranije okupirala Turska, proglasili “federalnu državu”, dodatno pogoršavši višegodišnju napetu situaciju na tom mediteranskom ostrvu. Formirana je i “Turska ustavotvorna skupština”, za čijeg je prvog “predsjednika” izabran vođa kiparskih Turaka Rauf Denktaš.

1976. – Umrla američka operska pjevačica francuskog porijekla Lili Pons, jedan od najvećih koloraturnih soprana 20. vijeka. Nastupala je na scenama širom svijeta, s posebnim uspjehom u njujorškoj Metropoliten operi, a snimila je i više filmovanih opera.

1983. – U italijanskom gradu Torino u požaru u jednom bioskopu poginulo 64-oro ljudi.

1984. – Šef Komunističke partije SSSR i države postao Konstantin Černjenko, naslijedivši preminulog Jurija Andropova. Poslije Černjenkove smrti, koji je vladao manje od godinu dana, na vlast je stupio Mihail Gorbačov, sedmi i posljednji lider SSSR-a. 

1990. – SSSR, SAD, Velika Britanija, Francuska i dvije njemačke države objavili plan o ujedinjenju Njemačke.

1991. – Američki bombarderi razorili sklonište u Bagdadu, identifikovano kao vojni položaj u kojem su civili potražili spas od napada iz vazduha. Prema iračkim izvorima, poginulo je oko 500 ljudi, među kojima dosta djece i žena.

2004. – Bivši predsjednik Republike Srpske Biljana Plavšić vratila se iz Haga u zatvor u Švedskoj, pošto je odbila da svjedoči na suđenju bivšem jugoslovenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je četvrtak, 12. februar, 43. dan 2015. Do kraja godine ima 322 dana.

1804. – Umro njemački filozof Imanuel Kant, rodonačelnik njemačke klasične filozofije. Njegovo učenje ima tri suštinska obilježja: “kopernikanski obrt”, “kriticizam” i “primat praktičnog nad teorijskim umom”. U znaku prvog pošao je od pretpostavke da se predmeti moraju upravljati prema saznanju, a ne obrnuto, odnosno da su ljudske saznajne moći nezavisne od iskustva i da je čovjek “zakonodavac prirode”. Pod drugim je podrazumijevao neophodnost transcendentalnog ispitivanja ljudskih moći u znaku pitanja “šta mogu da znam” i “šta treba da činim”. Primat praktičnog nad teorijskim umom izveo je iz nemogućnosti da se “zakoni slobode” izvedu iz nužnosti, odnosno iz “zakona prirode”, ili um iz čulnosti i razuma. Postavio je i hipotezu o prirodnom postanku Zemlje i nebeskih tijela – Kantova kosmogonijska hipoteza. Djela: “Kritika čistog uma”, “Kritika praktičnog uma”, “Kritika rasudne snage”, “Opšta istorija prirode i teorije neba”.

1809. – Rođen engleski biolog Čarls Robert Darvin, tvorac teorije o evoluciji živih bića, njemu u čast nazvane darvinizam. Studirao je medicinu, a potom teologiju. Tokom ekspedicije s brodom “Bigl” od 1831. do 1836. sakupio je ogroman naučni materijal, a putovanje je opisao u knjizi “Put prirodnjaka oko svijeta”. Na obalama Južne Amerike i ostrvima u Tihom okeanu proučavao je geološke formacije, biljke i životinje i zaključio da su se organizmi postepeno mijenjali. Poslije 22 godine rada objavio je epohalno djelo “Postanak vrsta putem prirodnog odabiranja”, u kojem je razradio tezu o evoluciji. “Postanak vrsta” je revolucionisao biologiju, ali je izazvao žestoke napade crkvenih krugova. Ostala djela: “Promjenljivost životinja i biljaka pod domaćim uslovima”, “Porijeklo čovjeka”. 

1809. – Rođen američki državnik Abraham Linkoln, predsjednik SAD od 1860. do 15. aprila 1865, kad ga je u Vašingtonu ubio jedan fanatični pristalica ropstva. Prije nego što je izabran za šefa države bio je zemljoradnik, drvosječa, lađarski momak, upravnik pošte, advokat, kongresmen. Pripadao je Republikanskoj partiji, stranci industrijske buržoazije, koja je bila za ukidanje ropstva. Od 1861. do 1865. ratovao je protiv otcijepljenih južnih država SAD, u kojima su vlasnici plantaža željeli da zadrže robove crnce da bi imali besplatnu radnu snagu.

1818. – Čile je proglasio nezavisnost od Španije.

1832. – Pacifička ostrva Galapagos su pripojena Ekvadoru.

1851. – Edvard Hargrejvs pronašao zlato u Samerhil Kriku u Novom Južnom Velsu, izazvavši “zlatnu groznicu” u Australiji.

1882. – Rođen srpski slikar LJubomir Ivanović, pionir srpske grafike. Poslije studija na Državnoj akademiji u Minhenu bio je profesor Umjetničke škole u Beogradu. U srpskom slikarstvu je crtež od pomoćne slikarske discipline razvio do samostalnog umjetničkog djela. Njegovi izvanredni realistički crteži, s motivima iz raznih krajeva naše zemlje, imaju, osim umjetničke, i izuzetnu dokumentarnu vrijednost. Izradio je dvije mape linoreza: “Stari Pariz” i “Iz naših krajeva” i tri albuma crteža olovkom: “Iz južne Srbije”, “Predeli Šumadije i južne Srbije” i “Jugoslovenski predeli”.

1912. – Abdicirao posljednji kineski car iz dinastije Manču – Pu Ji, poslije čega je Kina postala republika s predsjednikom Sun Jat Senom. Kad je Japan 1932. od sjeveroistočnih kineskih provincija stvorio satelitsku državu Mandžuko, Pu Ji je “vraćen” na prijesto, postavši marioneta osvajača. Poslije Drugog svjetskog rata je osuđen, ali pošto je na robiji “shvatio” grešku, pomilovan je i 1962. je postavljen za člana Nacionalnog kongresa.

1923. – Rođen italijanski filmski režiser Đanfranko Korsi, poznat kao Franko Zefireli, koji je režirao i opere i muzičke drame. Posebno je cijenjen po inscenacijama drama Viljema Šekspira, kome je ostao vjeran, pa je adaptirao njegova djela i za filmove “Ukroćena goropad” i “Romeo i Julija”.

1942. – Prilikom bjekstva iz koncentracionog logora u Crvenom krstu kod Niša, u Drugom svjetskom ratu su u obračunu s Nijemcima poginula 42 logoraša, a 105 se dokopalo slobode. Nijemci su za odmazdu strijeljali 850 ljudi. Kroz logor je tokom rata prošlo oko 30.000 ljudi, a više od 10.000 je strijeljano na brdu Bubanj.

1949. – U Beogradu počela nastava na Akademiji za pozorišnu umjetnost, osnovanoj 1948. 

1953. – SSSR prekinuo diplomatske odnose sa Izraelom poslije bombaškog napada na sovjetsko poslanstvo u Tel Avivu.

1973. – Sjeverni Vijetnam je tokom Vijetnamskog rata pustio prvu grupu američkih ratnih zarobljenika.

1974. – U Moskvi uhapšen ruski pisac Aleksandar Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, a sutradan mu je oduzeto sovjetsko državljanstvo i protjeran je iz zemlje, poslije čega je u emigraciji proveo dvije decenije.

1979. – Umro francuski filmski režiser Žan Renoar, sin slikara Ogista Renoara, tvorac poetskog filmskog realizma. U njegovim filmovima su se miješali san i realnost, radost i tuga svakidašnjeg života. U skladu s anarhističkim odnosom spram buržoaske hipokrizije, pred Drugi svjetski rat je snimio nekoliko antiratnih filmova, koji su snažno uticali na duhovno stanje nacije. Napisao je knjige “Renoar, moj otac” i “Moj život i moji filmovi”. Filmovi: “Nana”, “Kučka”, “Madam Bovari”, “Toni”, “Zločin gospodina Lanža”, “Izlet”, “Velika iluzija”, “Marseljeza”, “Čovjek-zvijer”, “Pravilo igre”, “Močvara”, “Ova zemlja je moja”, “Žena na obali”, “Rijeka”, “Helena i muškarci”, “Frenč kankan”, “Testament doktora Kordelijera”, “Doručak na travi”.

1979. – U Rodeziji poginulo 59 ljudi u putničkom avionu “Er Rodezija”, kojeg su oborili gerilci. 

1984. – Umro argentinski pisac Hulio Kortasar, jedan od najznačajnijih u latinoameričkoj literaturi, majstor kratke priče. Motivi igre, rituala i mita uvrstili su ga među najveća imena svjetske književnosti. U njegovoj prozi dominiraju egzistencijalistički i kosmopolitski tonovi, čiji je glavni cilj traganje za individualnim i nacionalnim identitetom. Probleme komunikacije i samoće u megalopilisima Amerike i Evrope rješavao je neočekivanim fantastičnim obrtima, u širokom tematskom dijapazonu, od preispitivanja umjetnosti i stvarnosti do angažovane socijalno-političke sadržine. Djela: zbirke pripovijedaka “Tajno oružje”, “Kraj igre”, “Sve vatre oganj”, “Neko ko ovuda ide”, “Toliko volimo Glendu”, “Progonitelj”, romani “Školice”, “Manuelova knjiga”, književni ogledi “Posljednja runda”, “Istorija kronopija i fama”, “Put oko dana za 80 svjetova”, putopis “Autonauti kosmoputa”.

1986. – SAD su SFRJ izručile hrvatskog ratnog zločinca Andriju Artukovića, ministra unutrašnjih poslova ustaške NDH. Suđenje u Zagrebu pretvorilo se u farsu, jer mu nije suđeno za zločin genocida i ubistvo više od 700.000 Srba, Jevreja i Roma u Drugom svjetskom ratu, već samo za pojedinačna nedjela. 

1990. – Karmen Lorens postala premijer Zapadne Australije kao prva žena šef vlade neke od australijskih država. 

1996. – Jaser Arafat preuzeo dužnost prvog palestinskog predsjednika.

1997. – Hvang Đang Jop, blizak saradnik predsjednika Sjeverne Koreje Kim Đong Ila, zatražio je u južnokorejskoj ambasadi u Pekingu politički azil u Južnoj Koreji. 

1999. – Američki Senat se većinom glasova opredijelio protiv smjenjivanja predsjednika SAD Bila Klintona, odlučujući povodom skandalozne ljubavne afere američkog predsjednika i pripravnice u Bijeloj kući Monike Levinski.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je srijeda, 11. februar, 42. dan 2015. Do kraja godine ima 323 dana. 

1847. – Rođen američki pronalazač Tomas Alva Edison, koji je registrovao više od hiljadu patenata, uključujući sijalicu s ugljenim vlaknom, fonograf, mikrofon, megafon, fonometar. Usavršio je i telegraf i akumulator i znatno poboljšao dinamo-mašinu, pronašao kinetoskop i prvi primijenio celuloidnu filmsku traku od 35 milimetara. Sagradio je prvi filmski atelje u svijetu. Savremenici su ga smatrali prvim dobrotvorom čovječanstva.

1868. – Umro francuski fizičar Žan Bernar Leon Fuko, koji je s Armanom Fizoom izmjerio brzinu svjetlosti. Ogledom s klatnom je dokazao obrtanje Zemlje, pronašao je žiroskop, usavršio teleskop, otkrio vrtložno-vihorne struje u metalnim masama.

1879. – Umro francuski slikar, grafičar i vajar Onore Domije, najveći karikaturista 19. vijeka. Njegove duhovite, smjele i zajedljive karikature, koje je uglavnom objavljivao u listu “Šarivari”, donijele su mu i dosta nevolja – 1832. je odležao šest mjeseci u zatvoru zbog karikature kralja Luja Filipa. Izradio je veći broj slika socijalnog i literarnog sižea, koje karakteriše neposrednost i sažetost likovnog izraza.

1889. – Japan dobio ustav, kojim je određeno da zemlja ima dvodomni parlament, ali je car zadržao izvršnu vlast.

1909. – Rođen američki režiser, scenarista i producent Džozef Leo Menkevic, dobitnik dva puta nagrade “Oskar” za režiju i dva puta za scenario. Filmovi: “Sve o Evi”, “Pisma trima ženama”, “Julije Cezar”, “Kleopatra”, “Bosonoga kontesa”, “Bjekstvo”, “LJudi će pričati”, “Tihi Amerikanac”, “Pet prstiju”, “Iznenada prošlog ljeta”.

1919. – Fridrih Ebert izabran za prvog predsjednika Njemačke, koja je poslije poraza u Prvom svjetskom ratu postala republika.

1920. – Rođen egipatski kralj Faruk Prvi, posljednji monarh Egipta. Na prijesto je stupio 1936, ali je njegov vladarski autoritet potkopala nesposobnost da spriječi britansko uplitanje u unutrašnja pitanja Egipta i vojni poraz u prvom arapsko-izraelskom ratu 1948. S vlasti su ga 1952. zbacili pobunjeni oficiri, poslije čega je prinuđen da ode u izbjeglištvo i 1965. je umro u Rimu.

1929. – Sporazumom u Luteranu Italije i Svete stolice stvorena je nezavisna papska država Vatikan, čime je riješeno takozvano “rimsko pitanje”, spor italijanske države i Svete stolice nastao 1870, poslije priključenja Italiji papske države i grada Rima. Vatikan je u središtu Rima, ograđen zidinama i zauzima 44 hektara. Prema ustavnom uređenju je apsolutna monarhija, teološko-hijerarhijska država u službi Svete stolice kao vrhovne vlasti rimokatoličke crkve.

1945. – U Jalti na Krimu završena konferencija vođa tri velike sile antihitlerovske koalicije, na kojoj su sovjetski lider Josif Staljin, predsjednik SAD Frenklin Rozevelt i britanski premijer Vinston Čerčil uskladili vojne planove za okončanje rata protiv Njemačke i Japana i odredili nove odnose u Evropi i svijetu poslije rata. Trojica lidera usvojili su rezolucije o “slobodnoj Evropi” i dogovorili se o osnivanju UN kao opšte međunarodne organizacije za mir i bezbjednost u svijetu. Kominike o podjeli Njemačke na tri zone i uspostavljanju Centralnog komesarijata kao kontrolne komisije tri sile, sa sjedištem u Berlinu, izdat je 13. februara. Riješeno je da se predloži Francuskoj da učestvuje u tome, zatim da Njemačka plati ratnu odštetu i vrati opljačkane vrijednosti, da se sazove konferencija svih nacija 25. aprila radi stvaranja UN i prihvaćeni su njeni osnovni principi. Donesene su i odluke o bivšim “satelitima” Njemačke, o pomoći bivšim okupiranim zemalja, o poljskoj vladi i granicama, o Jugoslaviji kojoj je preporučeno da provede u djelo sporazum Josipa Broza i Ivana Šubašića za osnivanje jedinstvene vlade. Postignut je i sporazum o stupanju SSSR-a u rat protiv Japana, a Moskva je zauzvrat dobila južni dio poluostrva Sahalin, Kurilska ostrva, pravo na korišćenje luke u Port Arturu i na Kineskoistočnu i Južnomandžursku željeznicu. Takođe je dogovoreno da Ukrajina i Bjelorusija budu priznate kao suverene i nezavisne države u UN. Suverenost je bila formalna, a SSSR je na taj način dobio još dva glasa u svjetskoj organizaciji.

1953. – Umro srpski slikar Uroš Predić, izraziti akademski realista, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Slikarstvo je učio u Beču i Minhenu, a 13 kompozicija iz klasične mitologije, koje je izradio za dvoranu Gornjeg doma u zgradi novog bečkog parlamenta, donijela su mu mjesto asistenta na bečkoj Akademiji. Više od pola vijeka je stvarao u rodnom Orlovatu i u Beogradu. Portretisao je gotovo sve istaknutije ličnosti političkog i kulturnog života u Srbiji krajem 19. i u prvoj polovini 20. vijeka. Izradio je i više od hiljadu ikona i niz ikonostasa. Radio je i istorijske kompozicije – “Vesela braća”, “Bosanski begunci”, “Kosovka devojka”, “Siroče na majčinom grobu”.

1958. – Tunis obavijestio Francusku da njeni ratni brodovi više neće moći da koriste luku Bizerta.

1967. – Umro srpski slikar Milo Milunović, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, profesor Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu. Slikarstvo je učio u Firenci. Poslije Prvog svjetskog rata, u kojem je učestvovao na bojištima u Crnoj Gori, otišao je na studije u Pariz, gdje je, s prekidima, ostao do 1932, kad je došao u Beograd i tu 1937. postao profesor Umjetničke akademije. Slikao je predjele i mrtvu prirodu, kompozicije, figure, portrete, monumentalne freske i mozaike. Njegova djela se odlikuju arhitektonskom jasnoćom kompozicije, prefinjenošću kolorita i pikturalne forme. Snažno je uticao na mlađe slikarske generacije u Beogradu.

1970. – Japan postao četvrta zemlja u svijetu koja je lansirala vještački satelit.

1971. – Na ceremonijama u Moskvi, Vašingtonu i Londonu 63 zemlje potpisale sporazum o zabrani skladištenja nuklearnog oružja na dnu mora i okeana.

1975. – Prvi put u Velikoj Britaniji šef jedne političke partije je postala žena – za predsjednika Konzervativne stranke je izabrana Margaret Tačer.

1990. – Lider Afričkog nacionalnog kongresa Nelson Mendela oslobođen je poslije 27 godina provedenih u južnoafričkim zatvorima.

1993. – Umrla srpska pjesnikinja Desanka Maksimović, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, čija se poezija odlikuje toplinom, senzibilnošću, neposrednošću, muzikalnošću, rodoljubljem i humanošću. Završila je Filozofski fakultet u Beogradu i bila profesor u Obrenovcu, Dubrovniku i Beogradu. Djela: zbirke pjesama “Pesme”, “Zeleni vitez”, “Pesnik i zavičaj”, “Otadžbino, tu sam”, “Miris zemlje”, “Tražim pomilovanje”, “Nemam više vremena”, “Pesme iz Norveške”, “Letopis Perunovih potomaka”, “Ničija zemlja”, “Slovo o ljubavi”, priče “Ludilo srca”, romani “Otvoren prozor”, “Ne zaboraviti”, roman za djecu “Pradevojčica”, zbirka bajki i proze u stihu “Oraščići palčići”, putopis “Snimci iz Švajcarske”.

1994. – Slijetanjem na Zemlju šatla “Diskaveri”, s pet američkih astronauta i jednim ruskim kosmonautom, okončana je prva američko-ruska spejs šatl misija.

1996. – Islamski teroristi su u Alžiru aktivirali automobil-bombu i usmrtili 17, a ranili više od 90 ljudi.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je utorak, 10. februar, 41. dan 2015. Do kraja godine ima 324 dana.

1755. – Umro francuski politički mislilac Šarl Monteskje – koji je zajedno sa Fransoom Volterom, Žan-Žakom Rusoom i Denijem Didroom vjesnik Francuske revolucije. U alegoriji “Persijska pisma” naslikao je francusko društvo 18. vijeka kao istočnjačku despotiju, a u najznačajnijem djelu – “Duh zakona” razvio je teoriju o podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, koja je temelj parlamentarnih demokratija. 

1763. – Sedmogodišnji rat završen je potpisivanjem mira u Parizu, prema čijim se odredbama Francuska gotovo sasvim povukla iz Indije, a Velikoj Britaniji je prepustila i Kanadu i teritorije istočno od Misisipija i Floride. Španija je dobila Luizijanu i Kubu, a Pruska je zadržala Šleziju, koju je otela od Austrije.

1837. – Umro ruski pisac Aleksandar Sergejevič Puškin – začetnik ruskog realizma i jedan od najvećih liričara svjetske književnosti – od rana zadobijenih dva dana prije toga u dvoboju s jednim francuskim avanturistom. Njegovu liriku odlikuju osjećajnost, mjera, dovršenost i krajnja jednostavnost izraza. LJubavni motivi, dominantni u poeziji bogatoj muzičkim, likovnim i psihološkim elementima, povremeno se smjenjuju s patriotskim i revolucionarnim. Bio je novator u pogledu jezika, stila i sadržaja. Porijeklom iz stare, ali osiromašene plemićke porodice, pjesnik buntovnog duha često je bio na udaru cenzora, a zbog stihova o slobodi prognan je iz prijestonice na jug Rusije. Nasilnoj smrti pjesnika u 38. godini života prethodile su spletke najviših krugova ruskog društva. Djela: romani u stihovima “Evgenije Onjegin”, “Grof Nulin”, “Kućica u Kolomni”, drame “Boris Godunov”, “Rusalka”, prozna djela: “Pikova dama”, “Kapetanova kći”, “Egipatske noći”, “Pripovijetke pokojnog Ivana Petroviča Belkina”, male tragedije u stihovima “Gozba za vrijeme kuge”, “Vitez – tvrdica”, “Kameni gost”, “Mocart i Salijeri”, poeme “Cigani”, “Poltava”, “Bronzani konjanik”, “Gavrilijada”, “Ruslan i LJudmila”, “Kavkaski zarobljenik”, bajke u stihovima “Bajka o caru Saltanu”, “Bajka o ribaru i ribici”, “Bajka o popu i sluzi njegovom Baldi”. 

1878. – Rođen srpski pisac Vasa Stajić, istaknuti kulturni i nacionalni radnik u Vojvodini, sekretar Matice srpske i njen predsjednik, izdavač više časopisa. Zalagao se za saradnju Srba i Mađara. Objavio je više knjiga arhivske građe iz istorije Novog Sada i monografije o Svetozaru Miletiću i Jovanu Jovanoviću – Zmaju.

1890. – Rođen ruski pisac Boris Leonidovič Pasternak, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1958, oštar kritičar boljševičke diktature, čija je duboko intimna intelektualna lirika djelovala prekretnički i na rusku i na svjetsku poeziju. Proganjan je u vrijeme totalitarnog režima Josifa Staljina, ali ni kasnije nije bio miljenik vlasti. Odrastao u intelektualnoj sredini, počeo je da stvara u krugu futurističke grupe “Centrifuga” i Lefu. Uprkos bliskosti sa futuristima nije prihvatio njihovu revolucionarnu angažovanost. Teme prve i druge ruske revolucije oblikovao je u poemama kao tragediju intelektualaca u istorijskim turbulencijama. Bio je opčinjen Hristovim putem stradanja i slave, Hrista-žrtve i Hrista-sudije. Zbirka pjesama simboličnog naziva “Iznad barijera” kao da je odredila karakter njegove poezije, tematski apolitične, bogate metaforama, koja stvara utisak disharmonije i nemira, a zbirkom “Brat moj – život” uvrstio se među klasike evropske poezije 20. vijeka. Najveći uspjeh kod publike i književne kritike donio mu je roman “Doktor Živago”, objavljen u inostranstvu, poslije čega su ga izbacili iz ruskog Saveza pisaca. U SSSR-u je “Doktor Živago” štampan tek 1988. Iskazao se i kao teoretičar književnosti i sjajan prevodilac Viljema Šekspira, Johana Volfganga Getea, Šandora Petefija i gruzijskih pjesnika. Njegova filozofska lirika snažno je uticala na mnoge ruske, evropske i američke pjesnike. Ostala djela: roman u stihovima “Spektorski”, zbirke pjesama i poeme “Blizanac u oblacima”, “Teme i varijacije”, “Poručnik Šmit”, “Devetsto peta godina”, “Uzvišena bolest”, “Drugo rođenje”, “Kad se razvedri”, “Umjetnik”, pripovijetke “Djetinjstvo Liversove”, “Povijest”, autobiografije “Zaštitna povelja”, “LJudi i situacije”, drama “Slijepa ljepotica”.

1891. – Na Velikoj školi u Beogradu osnovano Srpsko geološko društvo, jedno od najstarijih naučnih društava u Srbiji. Njegov duhovni tvorac bio je osnivač srpske geologije Jovan Žujović. 

1892. – Srpsko učeno društvo ujedinilo se sa Srpskom kraljevskom akademijom, pretečom Srpske akademije nauka i umjetnosti. To društvo, nastavljač tradicije Društva srpske slovesnosti, nije se odmah ujedinilo sa Kraljevsko-srpskom akademijom osnovanom 1886, nastavljajući još šest godina da radi kao samostalna institucija. 

1894. – Rođen engleski državnik i publicista Moris Harold Makmilan, premijer Velike Britanije od 1957. do 1963. Prethodno je u kabinetima konzervativaca bio državni podsekretar, ministar avijacije, stambenih pitanja, odbrane, finansija i inostranih poslova. Djela: politički spisi “Srednji put”, “Ekonomski aspekti odbrane”, memoari o Drugom svjetskom ratu “Vjetrovi promjene”, “Izbijanje rata”, “Plima sreće”, “Jahanje oluje”. 

1898. – Rođen njemački pisac Eugen Bertolt Fridrih Breht, jedan od najvećih dramskih autora i teoretičara pozorišta 20. vijeka. Bogatim dramskim opusom demonstrirao je teoriju epskog pozorišta koja odbacuje dramsku iluziju, jer ona podstiče gledaoca na identifikaciju s dramskim zbivanjem. Epsko pozorište, nasuprot “aristotelovskom pozorištu”, analizira racionalno, nudi argumente umjesto osećanja, aktivira gledaoce intelektualno i od njih iznuđuje odluke. Sredstva i poruke kojima je razarao magiju scene nazvao je efektom otuđenja. Svjetsku slavu stekao je “Prosjačkom operom”, za koju je muziku napisao njemački kompozitor Kurt Vajl, koji je, kao i Breht, 1933. napustio Njemačku po dolasku nacista na vlast. Vratio se 1948. i nastanio u Istočnom Berlinu, gdje je 1949. osnovao “Berlinski ansambl”, jedno od najčuvenijih pozorišta u svijetu. Djela: drame “Uspon i pad grada Mahagonija”, “Izuzetak i pravilo”, “Sveta Jovanka iz klanica”, “Puške Tereze Karar”, “Majka Hrabrost i njena djeca”, “Život Galilejev”, “Dobra duša iz Sečuana”, “Gazda Puntila i njegov sluga Mati”, “Kavkaski krug kredom”, “Opera za tri groša”, “Doboši u noći”, “Ranjeni Sokrat”, “U džungli gradova”, “Čovjek je čovjek”, roman “Prosjački roman”, zbirke pjesama “Domaća postila”, “Svendborške pjesme”, “Bukovske elegije”.

1901. – Umro bivši srpski kralj Milan Četvrti Obrenović, tokom čije je vladavine Srbija stekla međunarodno priznanje kao nezavisna država. Postao je knez 1868, poslije ubistva kneza Mihaila Obrenovića i u spoljnoj politici se isprva oslanjao na Rusiju. Pod pritiskom javnog mnjenja objavio je 1876. rat Otomanskom carstvu, koji je 1877. neuspješno okončan. Iste godine je, pod uticajem Rusije, ponovo zaratio s Turcima, ovog puta uspješno, pa je Srbija 1878. iz rata izašla ojačana, dobivši Vranjski, Niški, Pirotski i Toplički okrug, a u julu iste godine na Belinskom kongresu i formalno joj je priznata nezavisnost. Zbog ruske podrške Bugarskoj i Sanstefanskog ugovora sklopljenog u martu 1878. na štetu Srbije oslonio se na Austro-Ugarsku, s kojom je 1881. zaključio tajnu konvenciju. Njome se obavezao da neće raditi protiv austrougarskih interesa u Bosni i Hercegovini niti sklapati sporazume s trećim zemljama bez prethodnog dogovora s Austro-Ugarskom. Beč je zauzvrat garantovao njegov ostanak na prijestolu i diplomatsku pomoć za širenje Srbije ka jugu, ali je nagodba u narodu shvaćena kao izdaja nacionalnih interesa. Proglasio je 1882. Srbiju kraljevinom, a sebe kraljem, a 1883. u krvi je ugušio Timočku bunu. Kad se Bugarska 1885. ujedinila sa Istočnom Rumelijom objavio joj je rat da bi zauzeo dio bugarske teritorije i tako vratio navodno poremećenu ravnotežu na Balkanu. Postao je još nepopularniji poslije neuspjeha u tom ratu, koji je uz to neodlučno i nevješto vodio, pa je 1888. morao da prihvati liberalni ustav kojim je Srbija postala parlamentarna monarhija. Izazvao je nezadovoljstvo pokušajem da izigra ustavne odredbe, 1889. je abdicirao u korist maloljetnog sina Aleksandra, a 12 godina kasnije umro je u Beču.

1912. – Umro engleski hirurg Džozef Lister, osnivač antiseptičke medicine, koji je 1867. prvi uveo antisepsu u hirurgiju. Kasnije su primijenjene savršenije metode, ali je u hirurgiji i sada osnovni njegov princip da bakterije ne smiju dospjeti do mjesta podvrgnutog operaciji. 

1918. – Umro italijanski novinar i pacifista Ernesto Teodoro Moneta, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1907. Bio je predsjedenik Internacionalnog kongresa za mir u Milanu 1906, a u mladosti generalštabni oficir italijanskog revolucionara i borca za ujedinjenje Italije Đuzepea Garibaldija. 

1923. – Umro njemački fizičar Vilhelm Konrad Rentgen, koji je 1895. otkrio “iks-zrake”, za šta je 1901. dobio Nobelovu nagradu za fiziku. Ti elektromagnetski talasi – dugi od milionitog do milijarditog dijela centimetra – njemu u čast nazvani su “rendgenski zraci”. Primjenjuju se u medicini za dubinsko snimanje pojedinih organa i za zračenja, ali pošto izazivaju štetne promjene u strukturi tkiva kroz koja prodiru, potiskuju ih druge metode za uspostavljanje dijagnoze i liječenje. Takođe se koriste za identifikovanje pojedinih hemijskih elemenata i u industriji za strukturnu analizu raznih supstanci.

1947. – U Parizu potpisan mirovni ugovor zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu i Italije, Mađarske, Rumunije, Bugarske i Finske. Jugoslaviji su vraćeni grad Zadar, poluostrvo Istra i ostrva Cres, Lošinj i Lastovo, Italiji je dat manji ustupak u zoni Gorice, a Trst i teritorija oko njega dobile su specijalni status. Ministri spoljnih poslova velikih sila su 1946. u Njujorku utvrdili status Slobodne teritorije Trsta, koja je trebalo da nastane spajanjem zone “A” pod okupacijom angloameričkih snaga i zone “B” pod jugoslovenskom vojnom upravom. Dogovoreno je da prije toga Savjet bezbjednosti UN postavi guvernera u dogovoru s italijanskom i jugoslovenskom vladom, što nikad nije učinjeno. Kriza je završena 1954. pripajanjem zone “A” Italiji, a zone “B” Jugoslaviji. 

1948. – Umro ruski filmski režiser Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, jedan od najvećih teoretičara i stilista svjetskog filma, koji dao osnove filmskoj umjetnosti, prema mnogim istoričarima filma i kritičarima najveći režiser u istoriji filma. Po profesiji bio je arhitekta i u početku je crtao plakate, radio kao scenograf i pozorišni reditelj, unoseći novine na scenu, težeći čistim realističkim elementima u teatru. Na filmu je počeo kao montažer 1923. Tvorac je teorije o horizontalnoj i vertikalnoj montaži i teorije asinhroniteta. Filmovima i teorijskim postavkama dao je neprocjenjiv doprinos oblikovanju filmskog izražajnog jezika i izvršio ogroman uticaj na razvoj filma. Djela: filmovi “Štrajk”, “Oklopnjača `Potemkin`”, “Oktobar”, “Staro i novo”, “Sentimentalna romansa”, “Da živi Meksiko”, “Aleksandar Nevski”, “Ivan Grozni”, knjige “Filmsko osjećanje”, “Filmski oblik”.

1962. – Američki pilot Frensis Pauers, oboren 1960. dok je prelijetao SSSR špijunskim avionom U-2, u Berlinu je zamijenjen za sovjetskog obavještajca Rudolfa Abela. 

1964. – U sudaru dva australijska ratna broda u zalivu Džervis potonuo je razarač “Vojadžer” i poginulo je više od 80 mornara. 

1993. – Predstavnicima Zadužbine kralja Petra Prvog Karađorđevića u Oplencu uručena odluka Vlade Srbije o formiranju i obnovi tog zadužbinskog kompleksa. Petar Prvi je osnovao zadužbinu 1914, ali je ona dekretom režima Josipa Broza poslije Drugog svjetskog rata ugašena oduzimanjem cjelokupne imovine Karađorđevićima. Zadužbina obuhvata 163 hektara zemlje, s vinskim podrumom, vinogradima i parkovima, crkvu Svetog Đorđa s mauzolejom, hotel, bolnicu i stari Karađorđev grad.

1996. – IMB kompjuter, nazvan “Duboko plavo”, ušao je u šahovsku istoriju pobjedom nad svjetskim prvakom Garijem Kasparovom.

2004. – Najmanje 50 lica poginulo, a 60 povrijeđeno u samoubilačkom napadu ispred policijske stanice južno od iračkog glavnog grada Bagdada.

Slične Objave

Vremeplov

540. – U Rudaj Fildsu kod Čestera u Engleskoj održana prva zabilježena konjska trka. 

1849. – Italijanski revolucionar Đuzepe Macini proglasio Rim republikom. 

1861. – Džeferson Dejvis izabran za predsjednika, a Aleksander Stivens za potpredsjednika Konfederalnih država Amerike. 

1874. – Umro francuski istoričar i pisac Žil Mišle, izuzetan stilista, autor niza istorijskih, filozofskih i lirskih spisa. Bio je protivnik monarhije, crkvene hijerarhije i komunizma, a s naklonošću je pisao o buržoaskim revolucijama. Djela: “Istorija Francuske”, “Istorija Francuske revolucije”, “Planina”, “Ptica”. 

1881. – Umro ruski pisac Fjodor Mihajlovič Dostojevski, prema mnogim kritičarima najveći književnik svih vremena, koji je duboko, kao niko ni prije ni poslije njega, ponirao u ljudsku psihu i rasvjetljavao tajnu ljudske prirode. Uhapšen je 1849. kao učesnik utopijsko-socijalističkog kružoka Mihaila Vasiljeviča Petraševskog – Butaševiča i osuđen na smrt, ali je kazna zamijenjena progonstvom u Sibir, gdje je proveo deset godina. Iskustva stečena tokom zatočeništva u Sibiru umnogome su obilježila njegovu ličnost i stvaralaštvo, a rana djela inspirisana su socijalnim tragedijama malih ljudi. Osnovne odlike njegovih djela – poniranje u podsvijest, traganje za korijenima ljudske tragike, fenomen religije i veza čovjeka i Boga – glavna su preokupacija modernog romana. Uticao je na svjetsku literaturu više nego bilo koji drugi svjetski pisac. Ostala djela: romani i povijesti “Zločin i kazna”, “Braća Karamazovi”, “Idiot”, “Kockar”, “Zli dusi”, “Mladić”, “Dvojnik”, “Bijele noći”, “Netočka Nezvanova”, “Zapisi iz mrtvog doma”, “Selo Stepančikovo i njegovi žitelji”, “Ujkin san”, publicistika “Piščev dnevnik”, “Politički zapisi”. 

1891. – Rođen italijanski političar Pjetro Sandro Neni, vođa socijalista. Kao ubijeđeni antifašista učestvovao je u Španskom građanskom ratu i bio je član Komiteta za odbranu Madrida i politički komesar divizije. U Drugom svjetskom ratu u Francuskoj uhapsio ga je Gestapo. Odmah po oslobođenju zemlje postao je generalni sekretar Socijalističke partije Italije, a 1945. predsjednik. Bio je potpredsjednik u prvoj poslijeratnoj vladi, nekoliko mjeseci i šef diplomatije, a 1963. potpredsjednik u vladi lijevog centra. Djela: “Istorija četiri godine 1919-1922”, “Šest godina građanskog rata u Italiji”, “Istorija klasne borbe u Italiji”, “Zločin fašizma u Africi 1936.”. 

1909. – Francuska i Njemačka postigle sporazum o Maroku, kojim je Berlin priznao posebne interese Pariza u toj sjevernoafričkoj zemlji, u zamjenu za ekonomske koncesije. 

1917. – Zbor komitskih četa u selu Obilić u Pustoj Reci na jugu Srbije odlučio da podigne ustanak protiv bugarskih okupatora u Prvom svjetskom ratu. Do kraja februara 1917. stvorena je velika slobodna teritorija sa središtem u Toplici, na kojoj je živjelo oko milion stanovnika. Ustanička vojska imala je 12.000 pješaka i 364 konjanika, ali je Toplički ustanak osuđen na propast kad je izostala pomoć sa Solunskog fronta. Bugari su prilikom gušenja ustanka ubili 20.000 ljudi, mahom civila, uključujući mnoštvo žena i djece, i spalili 50.000 kuća. 

1923. – Osnovana sovjetska državna vazduhoplovna kompanija “Dobrolet”, preimenovana 1932. u “Aeroflot”. 

1934. – U Atini Grčka, Jugoslavija, Rumunija i Turska potpisale Balkanski pakt radi očuvanja teritorijalnog poretka na Balkanu, suočenog s revizionističkom politikom zemalja poraženih u Prvom svjetskom ratu, posebno Bugarske i Mađarske, koje je podržavala fašistička Italija. Pakt se raspao pod pritiskom nacističke Njemačke i praktično je rasturen prije izbijanja Drugog svjetskog rata. 

1941. – Njemački “Afrički korpus” generala Ervina Romela prešao iz Italije u sjevernu Afriku, što je bio uvod u teške borbe na Afričkom frontu u Drugom svjetskom ratu, okončane 1943. pobjedom savezničkih snaga, u kojima su glavninu činile britanske trupe. 

1942. – Na francuskom putničkom brodu “Normandija” – tada najvećem i najelegantnijem u svijetu u svojoj kategoriji – izbio je požar, poslije čega je brod potonuo u njujorškoj luci. 

1943. – Počeo protivnapad partizana u Drugom svjetskom ratu na združene njemačke, italijanske i hrvatske snage na Neretvi, poznat kao “Bitka za ranjenike”. Do 26. februara razbijena je italijanska divizija “Murđe” i sve italijanske i hrvatske snage u dolinama Neretve, Rame i Drežnice. Početkom marta osam partizanskih brigada odbacilo je glavninu njemačkih trupa i svih 3.500 ranjenika prebačeno je na lijevu obalu Neretve. 

1943. – U okupatorskom zatvoru u Novom Sadu u Drugom svjetskom ratu obješen organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Vojvodinu Svetozar – Toza Marković. U novembru 1942. u borbi je teško ranjen, poslije čega su ga zarobili mađarski fašisti i podvrgli mučenju. 

1943. – Teške borbe za pacifičko ostrvo Gvadalkanal okončane su u Drugom svjetskom ratu pobjedom američkih snaga nad japanskom armijom, čime su raspršeni snovi Tokija o zauzimanju Australije. 

1957. – Umro bivši mađarski diktator admiral Mikloš Horti de Nađbanja, koji je od 1920. do 1944. bio na čelu profašističkog režima s titulom “kraljevski regent Mađarske”. Mađarsku je uveo u Drugi svjetski rat na strani Sila osovine i pridružio se vođi Trećeg rajha Adolfu Hitleru u agresiji na Jugoslaviju. Odgovoran je za istrebljenje Jevreja u Mađarskoj i na okupiranim teritorijama i za zvjerstva mađarske policije i vojske u Vojvodini i masovne likvidacije, posebno srpskih civila. Pred kraj Prvog svjetskog rata postao je komandant austrougarske flote i 1918. u krvi je ugušio pobunu mornara u Boki Kotorskoj, a 1919. u Mađarskoj je predvodio gušenje socijalističke revolucije. Poslije zbacivanja s vlasti utočište mu je pružila Portugalija, gdje je i umro, izbjegavši sudsku odgovornost, mada ga je Jugoslavija proglasila ratnim zločincem.

1962. – Jamajka postala nezavisna država u okviru britanskog Komonvelta. 

1971. – U zemljotresu u oblasti američkog grada Los Anđeles poginule 64 osobe. 

1977. – Umro ruski konstruktor aviona Sergej Vladimirovič Iljušin, koji je tokom tri decenije konstruisao više od 50 tipova aviona. Posebno je poznat po oklopnom jurišnom avionu “Il-2” za potrebe sovjetskog ratnog vazduhoplovstva u Drugom svjetskom ratu i putničkim avionima konstruisanim poslije rata. 

1977. – SSSR i Španija uspostavili diplomatske odnose.

1984. – Umro ruski državnik Jurij Vladimirovič Andropov, šef sovjetske države i vladajuće Komunističke partije, koji je od 1967. do 1982. bio predsjednik Komiteta državne bezbjednosti. Za generalnog sekretara partije izabran je u novembru 1982. poslije smrti Leonida Brežnjeva, a za predsjednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR u junu 1983. 

1991. – Na referendumu u Litvaniji, iz kojeg su bili isključeni građani ruske nacionalnosti, više od 90 odsto birača te baltičke zemlje glasalo je za otcjepljenje od SSSR-a. 

1994. – Lider Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat i šef izraelske diplomatije Šimon Peres postigli sporazum o bezbjednosnim pitanjima koja su kočila mirovni sporazum PLO i Izraela. 

1996. – Od snažne eksplozije koju je podmetnula teroristička IRA – čime je poslije 17 mjeseci prekinuto primirje – u Londonu poginule dvije osobe, a oko sto je ranjeno. 

1999. – Kina prekinula diplomatske odnose s Bivšom Jugoslovenskom Republikom Makedonijom zbog odluke vlade u Skoplju da uspostavi diplomatske odnose s Tajvanom.

2006. – Preminula Slađana Kobas, jedina preživjela beba iz banjalučkog porodilišta 1992. godine, kada je, zbog zatvorenog koridora i nemogućnosti da se iz Srbije dopremi kiseonik za inkubatore, umrlo 12-oro novorođenčadi.

Slične Objave

Vremeplov

 Danas je nedjelja, 8. februar, 39. dan 2015. Do kraja godine ima 326 dana. 

1587. – Pogubljena škotska kraljica Meri Stjuart, koja je prethodno 19 godina provela u zatvoru pod optužbom za kovanje zavjere protiv engleske kraljice Elizabet Prve. Zbog nepopularne rimokatoličke politike koju je pokušala da nametne protestantskoj Škotskoj, 1568. je morala da pobjegne u Englesku. Na suđenju, održanom prema nalogu Elizabet Prve, izrečena joj je smrtna kazna.

1676. – Umro ruski car Aleksej Mihajlovič Romanov, otac Petra Velikog, koji je tokom vladavine od 1645. do smrti ugušio pobune kmetova i gradskog stanovništva i pobunu donskih kozaka, koju je predvodio Stepan Razin. Podržao je ustanak ruskih kozaka u Ukrajini koji je protiv Poljaka predvodio zaporoški hetman Bogdan Hmeljnicki i potom je u ratu od 1654. do 1667. potukao poljsku vojsku i pripojio Ukrajinu do rijeke Dnjepar, uključujući grad Kijev. Učvrstio je centralnu vlast, pripojio istočne dijelove Sibira i razvio trgovinu s Kinom, Persijom i evropskim zemljama. 

1725. – Umro ruski car Petar Prvi Aleksejevič Romanov, poznat kao Petar Veliki, koji je poslije dolaska na prijesto 1682. učinio rusku državu svjetskom silom prvog reda. Proglašen je carem kao dijete, a vlast je preuzeo 1689, uklonivši regenta – polusestru Sofiju. Zapadnu Evropu je proputovao 1697. i 1698. Proveo je dalekosežne reforme, izvodeći Rusiju iz srednjovjekovne zaostalosti. Umjesto stare vojske “strijelaca”, čiju je pobunu ugušio, uveo je modernu stajaću vojsku i sagradio snažnu flotu, osnovao je Akademiju nauka, pokrenuo prve novine, reformisao kalendar, suzbijao štetne običaje naslijeđene iz Srednjeg vijeka i od Mongola, pomagao razvoj privrede otvarajući rudnike i manufakture, organizovao državnu upravu i Rusiju podijelio na gubernije. Na ušću Neve 1703. podigao je novu prijestonicu Sankt Peterburg. Bio je sjajan vojskovođa i dvaput je ratovao protiv Otomanskog carstva, potukao je Švedsku i mirom u Ništadu 1721. osigurao izlaz Rusije na Baltičko more, a pobjedom nad Persijom obezbijedio je izlaz na zapadne i južne obale Kaspijskog mora. 

1819. – Rođen engleski pisac i kritičar Džon Raskin, koji je smatrao da umjetnost zavisi od društvenog života i da samo zdrav narod može da stvara velika umjetnička djela, jer je umjetnost snaga i izraz cijelog naroda, a ne povlastica bogatih. Zalagao se za obrazovanje najširih slojeva naroda i napadao ekonomska i politička shvatanja utilitarista. Djela: o umjetnosti – “Moderni slikari”, “Kamenje Venecije”, “Dvije staze”, o društvenim i ekonomskim problemima “Do posljednjeg”, “Sezam i ljiljani”, “Krošnja divlje masline”, “Munera Pulveris”. 

1828. – Rođen francuski pisac Žil Vern, autor naučno-fantastičkih romana s predviđanjima, od kojih su mnoga ostvarena. Napisao je 57 romana i mnogi su poslužili kao scenariji za filmove. Djela: romani “Put oko svijeta za 80 dana”, “20.000 milja pod morem”, “Put na Mjesec”, “Put u središte Zemlje”, “Carev glasnik”, “Pet nedjelja u balonu”.

1834. – Rođen ruski hemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, otac moderne hemije, koji se među najistaknutije naučnike svih vremena uvrstio otkrićem opšteg zakona o periodičnosti hemijskih svojstava, prema kojem su osobine hemijskih elemenata periodično zavisne od njihove atomske težine. Na osnovu tog zakona formulisao je “Periodični sistem elemenata” koji mu je omogućio da predvidi svojstva niza kasnije otkrivenih elemenata. “Periodični sistem elemenata” postao je osnova moderne nauke o strukturi materije. Njegova knjiga “Osnovi hemije” prevedena je na mnoge jezike, a u oko 500 radova obrađivao je sva područja hemije, pitanja fizike, mineralogije, filozofije, pedagogije, čak i slikarstva. Proučavao je razvoj industrije u Rusiji, naročito uglja, nafte i metala, prvi je preporučio podzemnu gasifikaciju uglja i hemijsku preradu nafte. 

1861. – Južne članice SAD – Alabama, Florida, Džordžija, Luizijana, Misisipi i Teksas odvojile su se od Unije i osnovale Konfederaciju država Amerike. Te države su se protivile oslobađanju crnih robova, ali i sve jačem ekonomskom uticaju industrijski razvijenog Sjevera. Konfederaciji su se kasnije priključili Arkanzas, Sjeverna Karolina, Virdžinija i Tenesi. To je izazvalo američki Građanski rat, završen 1865. kapitulacijom južnih država. 

1878. – Rođen jevrejski pisac i filozof Martin Buber, koji je najviše bio zaokupljen književnim i filozofskim nasljeđem hasidizma, vjerske sekte osiromašenih i obespravljenih Jevreja nastale u Poljskoj početkom 18. vijeka. Napisao je i više značajnih djela o istoriji jevrejske kulture. Pisao je na njemačkom jeziku i za pripovijetke je uzimao motive iz folklora poljskih Jevreja. S Francom Rozencvajgom je na savremeni njemački jezik preveo “Stari zavjet”. Pred nacistima je 1938. pobjegao iz rodne Austrije u Palestinu i postao jedan od prvih profesora Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu. Zalagao se za zajedničku jevrejsko-arapsku državu. Djela: “Priče rabi Nahmana”, “Ja i ti”, “Hasidske priče”, “Gog i Magog”, “Slike o dobru i zlu”, “Mojsije”, “Susreti”. 

1894. – Rođen američki filmski režiser King Volis Vidor, čiji nijemi film “Gomila” filmska kritika smatra jednim od remek-djela svjetske kinematografije. Veliki uspjeh postigao je i filmom “Haleluja,” u kome su glavne uloge igrali crnci. Ostali filmovi: “Velika parada”, “Hljeb naš nasušni”, “Citadela”, “Dvoboj na suncu”, “Rat i mir”. 

1904. – Japan bez objave rata napao rusku flotu u Port Arturu, čime je počeo rusko-japanski rat. Rusija je gubila bitku za bitkom, a pomorski poraz kod Cušime, revolucija u Rusiji i pritisak Velike Britanije, SAD i Francuske, primorali su je da 1905. mirom u Portsmautu preda Japanu južnu polovinu poluostrva Sahalin i Port Artur s okolinom i prihvati da južna Mandžurija i Koreja potpadnu pod uticaj Japana. 

1920. – Rođena američka filmska glumica Džulija Džin Mildred Frensis Tarner, poznata kao Lana Tarner, jedna od najsjajnijih zvijezda Holivuda pedesetih godina 20. vijeka. Filmovi: “Oni neće zaboraviti”, “LJubav je snašla Endija Hardija”, “Dr Džekil i mr Hajd”, “Poštar uvijek zvoni dva puta”, “Kas Timberlan”, “Gradić Pejton”, “Imitacija života”, “LJubav ima mnogo lica”, “Monsunske kiše”. 

1921. – Umro ruski revolucionar i geograf plemićkog porijekla Petar Aleksejevič Kropotkin, teoretičar anarhizma i protivnik marksizma. Naučni rad je napustio 1871. i od tada je veći dio života proveo u zapadnoj Evropi, gdje je takođe proganjan. Djela: “Uzajamna pomoć”, “Velika francuska revolucija”, “Zapisi revolucionara”. 

1924. – Gasna komora prvi put upotrijebljena za izvršenje smrtne kazne prilikom pogubljenja Gija Džona u američkoj državi Nevada. 

1925. – Rođen američki filmski glumac Džon Uler Lemon Treći, poznat kao Džek Lemon, podjednako sjajan u dramskim i komičnim ulogama. Filmovi: “Mister Roberts” /nagrada “Oskar”/, “Neki to vole vruće”, “Apartman”, “Spasite tigra” /nagrada “Oskar”/, “Zatočenik Druge avenije”, “Naslovna strana”, “Kineski sindrom”, “Nestao”. 

1931. – Rođen američki filmski glumac Džejms Bajron, poznat kao Džejms Din, simbol uznemirene i pobunjene mladosti poslije Drugog svjetskog rata, čiji je tragičan kraj u automobilskoj nesreći 1955. u 24. godini doprinio da preraste u svojevrstan mit. Filmovi: “Istočno od raja”, “Buntovnik bez razloga”, “Div”. 

1935. – Umro njemački slikar i grafičar Maks Liberman, najznačajniji predstavnik njemačkog impresionizma. U početku je realistički obrađivao sentimentalne žanr-scene, a kasnije se priklonio nazorima francuskih impresionista, što je posebno uočljivo u slikama pejzaža. 

1937. – Trupe generala Fransiska Franka u Španskom građanskom ratu, uz pomoć 15.000 vojnika fašističke Italije, zauzele Malagu. 

1942. – U manastiru Ostrog skupština crnogorskih i bokeljskih patriota je u Drugom svjetskom ratu pozvala sve rodoljube na jedinstvo u oružanoj borbi protiv fašističkih okupatora, bez obzira na ranije političke i partijske podjele.

1943. – Sovjetska armija u Drugom svjetskom ratu oslobodila grad Kursk, koji su Nijemci okupirali 1941. 

1955. – Sovjetski premijer Georgij Maljenkov prinuđen da podnese ostavku, a na položaju predsjednika vlade naslijedio ga je Nikolaj Bulganjin. 

1963. – Predsjednik Iraka general Abdul Karim Kasem svrgnut državnim udarom i strijeljan, a novi šef države postao je pukovnik Abdul Salem Muhamad Aref. 

1975. – Sovjetski i američki kosmonauti počeli zajedničke pripreme za letove “Sojuz-Apolo”. 

1984. – U Sarajevu otvorene 14. zimske Olimpijske igre – prve u Jugoslaviji, na kojima su učestvovali sportisti 49 država, najviše do tada u istoriji zimskih igara. 

1989. – U blizini atlantskih ostrva Azori pao američki putnički avion s italijanskim turistima i poginulo je svih 144 putnika i članova posade. 

1993. – Poslije sudara s vojnim avionom “suhoj” blizu Teherana srušio se iranski putnički avion “tupoljev” i u nesreći su poginula sva 132 putnika i članova posade, pilot i kopilot vojnog aviona. 

1997. – U Tirani, glavnom gradu Albanije, policija pribjegla sili nad hiljadama demonstranata protiv vlade koja je omogućila poslovanje privatnih štedionica prema “piramidalnoj šemi”, čiji je slom odnio životne ušteđevine desetina hiljada Albanaca. 

2001. – SRJ dobila status posmatrača u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji /WTO/, čime je zvanično započeo proces prijema SRJ u punopravno članstvo ove organizacije.

2006. – Masovni protesti muslimana zbog objavljivanja karikatura proroka Muhameda u danskoj štampi – u Sarajevu demonstranti spalili zastave Norveške i Danske.

Slične Objave

Vremeplov

 Danas je subota, 7. februar, 38. dan 2015. Do kraja godine ima 327 dana. 

1478. – Rođen engleski humanista i državnik Tomas Mor, rodonačelnik utopijskog socijalizma, pisac socijalnih, istorijskih i teoloških spisa. Od 1529. do 1532. bio je lord-kancelar kralja Henrija Osmog, ali je 1535. zbog odbacivanja crkvene reformacije i odbijanja da prizna kralja crkvenim poglavarom, osuđen na smrt i pogubljen. U političko-filozofskom romanu “Utopija”, objavljenom na latinskom jeziku 1516, opisao je ekonomsku bijedu Engleske, podvrgavši oštroj kritici privatnu svojinu, posebno veleposjedničko zahvatanje zemlje seljaka i eksploataciju u kapitalističkim manufakturama. Nasuprot tome, naslikao je zamišljeno ostrvo “Utopiju”, idealnu komunističku državu sa savršenim društvenim i političkim sistemom.

1792. – Austrija i Pruska sklopile savez protiv revolucionarne Francuske zbog straha od širenja ideja revolucije. 

1812. – Rođen engleski pisac Čarls Džon Hafem Dikens, osnivač socijalnog romana, tipičan predstavnik realizma. U djelima je iznio na vidjelo strahovitu nepravednost u viktorijanskom engleskom društvu, čime je uzburkao javno mnjenje, a parlament nagnao da provede izvjesne socijalne reforme. Tegobno lično iskustvo stekao je kad je, zbog porodičnih dugova, kao dječak bio prinuđen da radi u jednoj fabrici za proizvodnju paste za obuću. Djela: romani “Dejvid Koperfild”, “Oliver Tvist”, “Pikvikov klub”, “Mala Dorit”, “Nikolas Niklbi”, “Velika očekivanja”, “Stara prodavnica rijetkosti”, “Sumorna kuća”, “Martin Čazlvit”, pripovijetke “Tri duha”, “Cvrčak na ognjištu”, “Bitka života”. 

1863. – Na britanskom vojnom brodu “Orfej”, koji je potonuo pored obala Novog Zelanda, poginulo 190 ljudi. 

1864. – Umro reformator srpskog jezika i pravopisa Vuk Stefanović Karadžić, jedna od najznamenitijih ličnosti srpske kulture, tvorac novog pravopisa i književnog jezika, genijalni samouk koji je napravio odlučan preokret u srpskoj literaturi – ona je od njegovog vremena dobila izrazito narodno i nacionalno obilježje. Na “Književnom dogovoru” srpskih i hrvatskih kulturnih radnika u Beču 1850. dopustio je da štokavski dijalekt srpskog narodnog jezika postane jedinstven književni jezik oba naroda. Osnovnu pismenost je učio u selu kod rođaka trgovca, potom u školi u Loznici i u manastiru Tronoša. U Prvom srpskom ustanku bio je pisar vojvode Ćurčije, zatim učitelj u Beogradu i carinik na Dunavu kod Kladova. Poslije propasti Prvog srpskog ustanka 1813. i odlaska u Beč počeo je da sakuplja narodne pjesme i umotvorine i da radi na srpskom jeziku i pravopisu. Ubrzo je izdao prvu zbirku narodnih pjesama i “Pismenicu” , a 1818. “Rječnik”. Pisao je i istorijska svjedočanstva, bavio se etnografijom, organizovao istraživanja u svim jugoslovenskim zemljama i vodio ogromnu prepisku. Borio se protiv samovlašća kneza Miloša Obrenovića i jakog fronta protivnika reforme jezika. Uređivao je almanah “Danicu” i nastojao da Evropu upozna sa srpskim narodnim blagom i prošlošću. Gigantskim radom, za koji bi timovima naučnika i kulturnih radnika bile potrebne decenije, stekao je mnoge pristalice, ali i ogorčene protivnike. Prijatelje je našao u najistaknutijim umovima Evrope, učinio je da srpske narodne pjesme, kultura i istorija ostanu poznate širom Evrope, a ugledni univerzitet u Jeni ga je proglasio počasnim doktorom. Njegove reformatorske ideje odnijele su odlučujuću prevagu 1847, kada su objavljene “Pesme” Branka Radičevića, dokaz da se “Vukovim jezikom” mogu pisati i umjetnička djela, a Đuro Daničić je studijom “Rat za srpski jezik i pravopis” dokazao da su opravdane Vukove jezičke postavke. Cijela epoha – razvijeni srpski romantizam – bila je pod njegovim uticajem. Njegovi posmrtni ostaci su 1897. preneseni iz Beča u otadžbinu i uz mošti Dositeja Obradovića počivaju ispred Saborne crkve u Beogradu. 

1870. – Rođen austrijski psihijatar Alfred Adler, jedan od pionira psihoanalize, osnivač pravca takozvane individualne psihologije, kojom se odvojio od tvorca psihoanalize Zigmunda Frojda. Smatrao je da je težnja ka moći pokretačka snaga psihičkog života svakog pojedinca, što može da izazove pretjeranu težnju ka afirmaciji ili unutrašnji otpor osjećanju manje vrijednosti i time neurotična oboljenja. Djela: “Praksa i teorija individualne psihologije”, “Poznavanje čovjeka”, “O nervoznom karakteru”.

1878. – Umro papa italijanskog porijekla Pije Deveti, čiji je pontifikat trajao 31 godinu i 236 dana, najduže u istoriji rimokatoličke crkve. Na Vatikanskom saboru 1870. proglasio je dogmu o papskoj nepogrešivosti. 

1885. – Rođen američki pisac Sinkler Luis, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1930, koji je ismijavao zablude i samoobmane američkog društva i pisao protiv rasne diskriminacije. U realističko-satiričnim romanima podvrgao je podsmijehu ljekare, sveštenike, sudije, malograđane, “poslovne ljude”, industrijalce. Djela: romani “Dr Erousmit”, “En Vikers”, “Elmer Gantri”, “Glavna ulica”, “Bebit”, “Dodsvort”, “Mentrep”, “Kraljevska krv”, “To je ovdje nemoguće”. 

1894. – Umro belgijski proizvođač duvačkih instrumenata Adolf Saks, koji je 1840. izumio muzički instrument, nazvan – njemu u čast – saksofon. 

1899. – Rođen Radomir – Raša Plaović, jedan od najznačajnijih karakternih glumaca srpskog pozorišta 20. vijeka, koji je između dva svjetska rata uticao na razvitak pozorišta u pravcu modernijeg izraza. Bio je reditelj i prvak drame Narodnog pozorišta u Beogradu. Radio je s dubokim emocionalnim, psihološkim i intelektualnim poniranjem u likove. Prvi adaptirao i režirao na profesionalnoj sceni “Gorski vijenac” Petra Drugog Petrovića Njegoša. Bavio se i pedagoškim radom i napisao nekoliko udžbenika za glumu i režiju, te pozorišne komade “Car David”, a s Milanom Džokovićem “Voda sa planine”, “Rastanak na mostu” i “Kad je srijeda – petak je”. 

1913. – Crnogorska vojska i srpski Primorski odred počeli u Prvom balkanskom ratu napad na Skadar koji su držali Turci. Poslije skoro tromjesečnih borbi velike sile su odlučile da grad pripadne Albaniji, pa je srpski Primorski odred obustavio operacije, ali su Crnogorci, uprkos blokadi obale koju je sprovela međunarodna flota, produžili opsadu i 23. aprila 1913. prinudili Turke na kapitulaciju. Crnogorci su potom, pod pritiskom velikih sila, ipak morali da napuste Skadar u koji su sredinom maja 1913. ušle britanske, francuske, italijanske, austrijske i njemačke snage. 

1947. – Velika Britanija izložila plan podjele Palestine na jevrejski i arapski dio. 

1962. – Od eksplozije u zapadnonjemačkom rudniku uglja kod Sarbrikena poginulo 298 rudara. 

1968. – Premijeri svih deset kanadskih provincija odobrili nacrt ustava, prema kojem je status francuskog jezika u cijeloj Kanadi izjednačen s engleskim. 

1971. – Žene u Švajcarskoj referendumom dobile pravo glasa. 

1984. – Američki kosmonaut Brus Mekendls napustio svemirski brod “Čelendžer” i “prošetao” svemirom kao prvi čovjek koji se kretao bez fizičke veze s letjelicom, pokretan motorom na leđima. 

1986. – Doživotni predsjednik Haitija Žan Klod Divalije pobjegao iz zemlje, okončavši 29-godišnju diktaturu porodice Divalije u toj karipskoj zemlji. 

1990. – Plenum Centralnog komiteta Komunističke partije SSSR odlučio da se iz Ustava izbriše odredba kojom joj je garantovana “rukovodeća i usmjeravajuća” uloga u društvu, omogućivši time višepartijsku demokratiju. 

1991. – Sveštenik Žan Bertran Aristid proglašen predsjednikom Haitija, kao prvi demokratski izabran šef te karipske države. 

1996. – U “boingu 757”, koji se srušio nekoliko minuta poslije polijetanja iz Dominikanske Republike ka Njemačkoj, poginulo svih 189 putnika, mahom njemačkih turista i članova posade. 

1999. – Umro kralj Husein, koji je vladao Jordanom od 1952. Na prijestolu te bliskoistočne zemlje naslijedio ga je sin Abdulah. 

2001. – Visoki predstavnik za BiH Volfgang Petrič imenovao članove Komisije za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske i Ustavne komisije Predstavničkog doma Parlametna Federacije BiH, čiji je zadatak da rade na provođenju odluke Ustavnog suda o konstiututivnosti naroda.

2006. – Austrijske vlasti razbile međunarodni lanac dječije pornografije koji je činilo više od 2.360 osumnjičenih osoba iz 77 zemalja.

2008. – Grčki mitropolit tebski i livadijski Jeronimos /70/ izabran za novog arhiepiskopa Atine i cijele Grčke.

Slične Objave

Vremeplov

 Danas je petak, 6. februar, 37. dan 2015. Do kraja godine ima 328 dana.

1564. – Rođen engleski pisac Kristofer Marlou, koji je usavršio pisanje u jambskom desetercu i izuzetno uticao na Viljema Šekspira. Njegove tragedije prikazuju žudnju za vlašću, odlikuju se zvučnom retorikom i na mahove poetskim žarom. Djela: “Tamerlan Veliki”, “Dr Faustus”, “Jevrejin sa Malte”, “Edvard Drugi”.

1665. – Rođena engleska kraljica Ana, koja je vladala od 1702. do 1714, posljednji monarh iz dinastije Stjuart, tokom čije su vladavine 1707. ujedinjene Engleska i Škotska. Njena vladavina obilježena je i oštrim rivalitetem vigovaca i torijevaca i pojačanom neizvjesnošću u pogledu nasljednika prijestola.

1685. – Umro engleski kralj Čarls Drugi Stjuart, sin Čarlsa Prvog, pogubljenog u građanskom ratu 1649, koji je postao monarh 1660, poslije ukidanja republike uspostavljene 1653. pod Oliverom Kromvelom. Stupajući na prijesto Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Irske, obavezao se na poštovanje prava parlamenta i ličnih sloboda građana, što je pokušao da izigra, pokazujući apsolutističke težnje. Tome se usprotivila Stranka vigovaca i parlament ga je 1679. primorao da potpiše akt “Habeas corpus” kojim su ozakonjene izvjesne građanske slobode. Njegova vladavina u istoriji je označena kao period restauracije. 

1793. – Umro italijanski pisac Karlo Goldoni, obnovitelj italijanske komedije koja je čamila u improvizacijama istrošene “komedije del arte”. Djela: komedije “Mirandolina”, “Ribarske svađe”, “Tvrdica”, “Kockar”, “Laskavac”, drama “Dalmatinka”. 

1802. – Rođen engleski fizičar Čarls Vitstoun, pionir telegrafije. Pronašao je i metod za određivanje električnog otpora i istraživao elektricitet, svjetlost i zvuk. 

1804. – Umro engleski hemičar i filozof Džozef Pristli, koji je otkrio kiseonik, amonijak, hlorovodonik, azot-oksid, ugljen-dioksid i sumpornu kiselinu. Bio je vatreni pristalica Francuske revolucije i ogorčeni protivnik ateizma prosvjetitelja – vjerovao je u besmrtnost duše. Djela: “Hartlijeva teorija o ljudskom duhu na principima asocijacije ideja”, “Slobodni razgovori o materijalističkim učenjima”, “Sokrat i Isus”, “Istorija i sadašnje stanje elektriciteta”. 

1838. – Rođen engleski glumac Džon Henri Brodrib, poznat kao Henri Irving, jedan od najvećih tragičara 19. vijeka, prvi glumac kojem je 1895. dodijeljena plemićka titula. Njegova gluma se odlikovala plemenitim patosom, posebno u tumačenju likova iz drama Viljema Šekspira. 

1876. – U Srbiji osnovano Društvo Crvenog krsta, nepunih 13 godina poslije prve Međunarodne konferencije Crvenog krsta u Ženevi. Akciju je pokrenuo mladi vojni ljekar Vladan Đorđević, a za prvog predsjednika je izabran mitropolit Mihajlo. Dva mjeseca kasnije Društvo je postalo član Međunarodnog Crvenog krsta. 

1882. – Srbija i SAD zaključile trgovinski sporazum i konzularnu konvenciju, čime su uspostavljani diplomatski i državni odnosi dviju zemalja. Sporazum i Konvencija na snazi su i danas. 

1897. – Rođen brazilski filmski režiser, scenarista i producent Alberto de Almeida Kavalkanti, koji je između dva svjetska rata, radeći u Evropi, znatno uticao na francusku filmsku avangardu i englesku dokumentarističku filmsku školu. Filmovi: “Ivet”, “Voz bez očiju”, “Kapetan Frakas”, “Odmor đavola”, “Smrt noći”, “Nikolas Niklbi”, “Prvi džentlmen”, “Zemlja je uvijek zemlja”, “Pjesma mora”, “Gazda Puntila i njegov sluga Mati”. 

1897. – Ostrvo Krit u Sredozemnom moru prisajedinjeno je Grčkoj. Istog dana 1869. Grčka je bila prinuđena da popusti pred ultimatumom Otomanskog carstva i prepusti mu Krit. 

1899. – Senat SAD ratifikovao Pariski mirovni ugovor, kojim je okončan američko-španski rat. Poražena Španija je primorana da Amerikancima prepusti Filipine, Kubu, Portoriko i Guam. 

1905. – Rođen poljski političar Vladislav Gomulka, vođa Poljske radničke partije od 1943. do 1948. i od 1956. do 1970. S dužnosti generalnog sekretara je smijenjen 1948. u vrijeme jačanja staljinizma, a ostavku na taj položaj je podnio krajem 1970, pod pritiskom radničkih nemira. 

1911. – Rođen američki državnik Ronald Vilson Regan, predsjednik SAD od 1980. do 1988. Prethodno je bio filmski glumac i guverner Kalifornije od 1966. 

1912. – Rođena Eva Braun, ljubavnica Adolfa Hitlera. Zvanično je postala supruga nacističkog njemačkog diktatora dan prije nego što su oboje izvršili samoubistvo u Hitlerovom berlinskom bunkeru krajem aprila 1945. 

1922. – Potpisivanjem ugovora u Vašingtonu je završena konferencija SAD, Francuske, Japana, Italije i Velike Britanije, na kojoj su se velike sile obavezale da ograniče upotrebu bojnih otrova i podmornica u ratnim sukobima i utvrdile novu raspodelu pomorskih vojnih snaga. SAD su stekle pravo da drže mornaricu koja neće biti slabija od britanske i koja će nadmašiti flotu Japana. 

1931. – Rođena argentinska igračica, potom državnik – Marija Estela Isabelita Martines, poznata kao Isabela Peron, predsjednik Argentine od 1974. do 1976. Na položaju šefa države naslijedila je preminulog supruga Huana Dominga Perona. Prethodno je 1973. postala potpredsjednik Argentine, s vlasti je zbačena vojnim udarom, poslije čega je na osnovu odluke vojne hunte bila u zatvoru od 1976. do 1981. 

1932. – Rođen francuski filmski režiser Fransoa Trifo, jedan od tvoraca “novog talasa” francuskog filma. Svjetsku slavu je stekao već prvim filmom “400 udaraca”, snimljenim 1959. Ostali filmovi: “Žil i Džim”, “Američka noć”, “Priča o Adeli”, “Pucajte na pijanistu”, “Divlje dijete”, “Susjetka”, “Posljednji metro”, “Ukradeni poljupci”. 

1937. – U izdanju Beogradske knjižare i izdavačke kuće Gece Kona objavljen “Leksikon stranih reči i izraza” Milana Vujaklije, djelo značajno za srpsku kulturu. 

1952. – Umro britanski kralj Džordž Šesti, koga je naslijedila kćerka – kraljica Elizabeta Druga. 

1958. – U avionskoj nesreći na minhenskom aerodromu poginuo 21 putnik, uključujući osam igrača engleskog Fudbalskog kluba “Mančester junajted”, nazvanih “Bejzbijeve bebe”, prema njihovom menadžeru Matu Bejzbiju. Nesreća se dogodila pri povratku iz Beograda, gdje je “Mančester junajted” igrao meč evropskog Kupa šampiona sa “Crvenom zvezdom”. 

1989. – Umro francuski filmski režiser Andre Žan Kajat, koji se bavio i advokaturom, novinarstvom i pisanjem scenarija, ali je slavu stekao kao režiser. Filmovi: “Svi smo mi ubice”, “Ogledalo sa dva lica”, “LJubavnici iz Verone”, “Pravda je zadovoljena”, “Prije potopa”, “Prelaz preko Rajne”. 

1993. – Umro američki teniser afričkog porijekla Artur Eš, prvi crni igrač koji je – trijumfom u Vimbldonu 1975. – uspio da pobijedi na Gren slem turniru. Umro je od side pošto je zaražen virusom te bolesti transfuzijom krvi prilikom operacije srca. 

1994. – Šef opozicionih socijaldemokrata Marti Ahtisari dobio prve direktne predsjedničke izbore u Finskoj, pobijedivši ministra odbrane Elizabet Ren. 

1995. – Dva vasionska broda, teška po 100 tona – najveća ikad spojena u kosmosu – susrela su u prvom američko-ruskom svemirskom “randevuu” poslije 20 godina.

1997. – Kongres Ekvadora smijenio predsjednika Abdalu Bukarama, proglasivši ga neuračunljivim. 

2000. – Vršilac dužnosti predsjednika Rusije Vladimir Putin izjavio da su okončane operacije u glavnom gradu Čečenije – Groznom, odakle su izbačeni islamski teroristi.

2000. – Bivši finski šef diplomatije Tarja Halonen pobijedila na predsjedničkim izborima, postavši prva žena šef države u istoriji Finske. 

2000. – Ubijen jugoslovenski ministar odbrane Pavle Bulatović. Na njega je pucano u restoranu Fudbalskog kluba “Rad” na Banjici. 

2001. – Gradsko vijeće federalnog Sarajeva zvanično je pokrenulo proces kandidature grada Sarajeva za domaćina Zimskih olimpijskih igara 2010. godine. Međunarodni olimpijski komitet odbacio je ovu kandidaturu. 

2001. – Vlada SRJ usvojila plan za rješavanje krize na jugu Srbije, čijom primjenom bi se postiglo rješenje mirnim putem, uz uključivanje predstavnika albanske nacionalne zajednice i saradnju sa međunarodnom zajednicom.

2003. – Savjet bezbjednosti UN razmatrao izvještaj generalnog sekretara UN Kofija Anana i šefa UNMIK-a Mihaela Štajnera o situaciji na Kosovu i zaključio da uslovi za donošenje odluke o krajnjoj sudbini pokrajine nisu sazreli i da su svi pokušaji da se prejudicira ta odluka ilegalni i neprihvatljivi.

2004. – Od eksplozije u moskovskom metrou poginulo 39 ljudi. Za ovaj teroristički čin ruski predsjednik Vladimir Putin optužio čečenskog pobunjeničkog lidera Aslana Mashadova.

Slične Objave

Vremeplov

1782. – Španci preoteli od Britanaca sredozemno ostrvo Minorka. 

1814. – U Beču objavljena “Mala prostonarodna slavenoserbska pjesmarica” Vuka Karadžića, koja je označila početak upoznavanja Evrope sa srpskom narodnom poezijom. 

1840. – Rođen škotski pronalazač Džon Bojd Danlop, koji je 1887. izumio pneumatsku gumu. Izum je komercijalizovao 1890, u prvo vrijeme proizvodeći gume za bicikle, kasnije za automobile, što je bio jedan od najvažnijih uslova za ubrzan razvoj automobilske industrije. 

1840. – Rođen britanski konstruktor oružja američkog porijekla Hajrem Stivens Maksim /Hiram Stevens Maxim/, čiji je mitraljez konstruisan 1884. nazvan “maksim”. 

1881. – Umro škotski istoričar i filozof Tomas Karlajl, čija se djela, uz bogatstvo činjeničnog materijala, odlikuju živošću mašte i dramatičnošću izlaganja. Djela: “Francuska revolucija”, “O herojima”, “Život Fridriha Velikog”, “Sartor Resartus”, “Čartizam”, “Prošlost i sadašnjost”, “Pisma i govori Olivera Kromvela”, “Kritički eseji” /sedam knjiga/. 

1884. – Rođen srpski pisac Veljko Petrović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, koji je pretežno pisao o Vojvodini, njenom ambijentu i ljudima. Prava je završio u Budimpešti. U Prvom balkanskom ratu bio je ratni dopisnik, a u Prvom svjetskom ratu dobrovoljac, potom načelnik u ministarstvu prosvjete, predsjednik Matice srpske u Novom Sadu i Srpske književne zadruge u Beogradu i upravnik beogradskog Narodnog muzeja. Neposrednim i rodoljubivim stihovima žigosao je nacionalno otuđivanje, korupciju i izdaju, a u intimnoj lirici bio je impresionista. Pisao je i studije o književnosti i slikarstvu. Djela: zbirke pjesama “Rodoljubive pesme”, “Na pragu”, “Stihovi”, zbirke pripovijedaka “”Bunja i drugi u Ravangradu”, “Varljivo proleće”, “Pomerene savesti”, “Prepelica u ruci”, “Dah života”, “Moloh”. 

1885. – Belgijski kralj Leopold Drugi proglasio afrički Kongo ličnim posjedom pod nazivom “Nezavisna Država Kongo”. 

1893. – Umro srpski glumac Toša Jovanović, član Narodnog kazališta u Zagrebu i Narodnog pozorišta u Beogradu, jedan od najvećih srpskih glumaca 19. vijeka. Posebno se istakao ulogama heroja i ljubavnika. Prvi je glumac iz Srbije koji je gostovao je u Budimpešti. 

1917. – Usvajanjem novog ustava Meksiko postao federativna republika 28 saveznih država. Proklamovan je princip da zemlja i rudno bogatstvo pripadaju narodu, crkva je odvojena od države, priznato je pravo radnika da se organizuju u sindikate, štrajkuju i učestvuju u podjeli profita, uvedeno je osmočasovno radno vrijeme. 

1919. – Rođen grčki državnik i ekonomista Andreas Papandreu, prvi socijalistički premijer Grčke. Bio je šef vlade od 1981. do 1989. i od 1993. do januara 1996, kad se povukao zbog bolesti. Predavao je na američkim univerzitetima Harvard i Berkli, a u politički život Grčke ušao je 1961. kao član Unije centra, stranke svoga oca Georgiosa. U očevoj vladi bio je ministar, ali je dao ostavku zbog nesuglasica s desnim strujama u partiji, a 1965. je napustio zemlju. Po povratku, poslije vojnog puča 1967. zatvaran je kao protivnik diktature, a 1968. dobio je dozvolu da ode u SAD. Vratio se 1974. i osnovao Svegrčki socijalistički pokret /PASOK/, s kojim je dobio izbore 1977, a premijer je postao četiri godine potom kad je PASOK ponovo pobijedio na izborima. 

1941. – Njemačka u Drugom svjetskom ratu u Berlinu, na tajnom sastanku šefa diplomatije Joahima fon Ribentropa s izaslanikom jugoslovenske vlade Danilom Gregorićem, izvršila jak pritisak na Jugoslaviju da pristupi Trojnom paktu, što je ona učinila 25. marta 1941. 

1941. – Umro australijski pisac Endrju Barton – Banjo Peterson, autor izvrsnih balada kao što je “Čovjek sa snježne rijeke”. U romanu “Brak” na slikovit način opisao je život na ovčarskim farmama Australije. 

1944. – Vrhovni komandant Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije Josip Broz u Drugom svjetskom ratu uputio depešu povjerenicima u Srbiji, obavještavajući ih da im u specijalnu misiju šalje britanskog majora Džonija Hanikera, člana britanske vojne misije pri Vrhovnom štabu NOVJ, koji će Savezničkoj misiji pri Vrhovnom štabu dostavljati “sve vaše želje u pogledu pomoći savezničkog vazduhoplovstva”. U depeši je naglašeno: “Vrhovni štab će ipak odlučiti da li će predloženi cilj da se bombarduje”. Otkrivanje sadržine te poruke omogućilo je istoričarima da razriješe misteriju o razlozima besomučne angloameričke vazdušne kampanje po gradovima u Srbiji i Crnoj Gori, tokom koje su “saveznici” do septembra 1944. malo naudili njemačkoj vojnoj sili, ali su pod izgovorom istjerivanja Nijemaca ubili hiljade srpskih civila. Decenijama poslije rata – pošto se ipak šuškalo o pozadini vazdušnih udara – tvrdilo se da Tito nije imao nikakve veze s njima, da se, čak, ljutio na Engleze i Amerikance zbog te čudovišne operacije i da je protestovao zbog bezdušnog uništavanja srbijanskih i crnogorskih gradova i bezrazložnog ubijanja bespomoćnih civila. 

1945. – Američke trupe pod komandom generala Daglasa Makartura u Drugom svjetskom ratu ušle u filipinski glavni grad Manilu. 

1971. – U Belfastu tokom nemira ubijen britanski vojnik, prvi od dolaska britanskih trupa u Sjevernu Irsku 1969. 

1983. – U Lionu poslije izručenja iz Bolivije uhapšen ratni zločinac Klaus Barbi, jedan od šefova Gestapoa u okupiranoj Francuskoj. “Dželat iz Liona” – kako su ga zvali – direktno je odgovoran za ubistva i mučenja hiljada francuskih rodoljuba u Drugom svjetskom ratu, u Boliviji se skrivao 32 godine. 

1988. – Vrhovni sud SSSR ukinuo presudu kojom su u martu 1938. osuđeni i potom ubijeni Nikolaj Buharin, Aleksej Rikov i niz drugih visokih sovjetskih partijskih i državnih rukovodilaca. Svi osuđeni su rehabilitovani, jer je optužba bila izmišljena prema nalogu Josifa Staljina. 

1990. – Sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov na partijskom plenumu rekao da Komunistička partija mora da se odrekne monopola na vlast. 

1993. – U Beogradu osnovana Fondacija “Borislav Pekić” radi trajnog čuvanja i njegovanja uspomene na velikog srpskog pisca, sređivanja i publikovanja njegove rukopisne zaostavštine, izdavanja sabranih djela, prevođenja na strane jezike. Ustanovljena je i Književna stipendija “Borislav Pekić”. 

1993. – Umro američki režiser, scenarista i producent Džozef Leo Menkevic, dobitnik dva “Oskara” za režiju i dva za scenario. Filmovi: “Sve o Evi”, “Pisma za tri žene”, “Julije Cezar”, “Kleopatra”, “Bosonoga kontesa”, “Bjekstvo”, “LJudi će pričati”, “Tihi Amerikanac”, “Pet prstiju”, “Iznenada prošlog ljeta”. 

1994. – Na sarajevskoj pijaci “Markale” poginulo 68 ljudi od eksplozije navodno samo jedne minobacačke granate, za šta su optuženi Srbi da bi – kako se pokazalo – bilo izdejstvovano povlačenje teškog naoružanja oko Sarajeva. Srpska strana je negirala krivicu, tvrdeći da je tragediju inscenirala vlada u Sarajevu pod kontrolom lidera Stranke demokratske akcije Alije Izetbegovića. Nikada nije provedena nezavisna istraga o tom napadu, kao ni poslije eksplozije gotovo na istom mjestu krajem avgusta 1995, koja je poslužila kao pokriće za masovne napade avijacije NATO-a na Republiku Srpsku. 

1996. – Vlasti u Sarajevu su na svoju ruku – mimo znanja Međunarodnog suda u Hagu za ratne zločine – kidnapovale srpskog generala Đorđa Đukića, pukovnika Aleksu Krsmanovića i još šest ljudi, presrevši ih dok su išli na zakazani sastanak s predstavnicima međunarodnih vojnih snaga. Sud u Hagu naknadno je legalizovao otmicu navodnih ratnih zločinaca koji su prebačeni u holandsku prijestonicu, gdje je potom u zatvoru umro oboljeli general Đukić, a pukovnik Krsmanović je oslobođen optužbe. 

1997. – Tri najveće švajcarske banke – pod snažnim međunarodnim pritiskom poslije šokantnih otkrića o njihovoj sramnoj saradnji s njemačkim nacistima u Drugom svjetskom ratu u skrivanju bogatstva otetog od ubijenih Jevreja – osnovale humanitarni fond od sto miliona švajcarskih franaka za žrtve holokausta. 

2004. – Pripadnici MUP-a FBiH uhapsili, na osnovu naloga Suda BiH, zamjenika direktora Interpola BiH Asima Fazlića zbog sumnje da je zloupotrijebio položaj i ovlaštenja, primao mito i odavao službene tajne.

2004. – Vrhovni sud Hrvatske poništio nepravosnažnu presudu Suda u Gospiću, kojom je Srbin Svetozar Karan iz Korenice osuđen krajem prošle godine na 13 godina zatvora zbog navodnih ratnih zločina. 

2004. – Dragan Nikolić – Gagi, osumnjičen kao jedan od ključnih aktera ubistva Željka Ražnatovića – Arkana, deportovan iz Austrije u Beograd.

Slične Objave

Vremeplov

211. – Umro rimski car Lucije Septimije Sever Pertinaks, osnivač dinastije Severa, koji je ograničio vlast Senata, umjesto kojeg je “Carski savjet” počeo da izdaje zakone. Oslanjao se isključivo na armiju i tako utro put tzv. vojničkom despotizmu poslije njegove smrti, kada je vojska samovoljno postavljala, zbacivala i ubijala careve, sve do stupanja na prijesto 285. cara Gaja Dioklecijana. 

1746. – Rođen poljski nacionalni junak Tadeuš Andžej Bonaventura Košćuško, američki general, učesnik Američkog rata za nezavisnost i ađutant Džordža Vašingtona, kasnije prvog predsjednika SAD. Po povratku u Poljsku podigao je ustanak protiv Rusa, ali je njegova vojska poražena u oktobru 1794. u bici kod Macjejovica, a on ranjen i zarobljen. Pušten je na slobodu 1796. pod uslovom da se odrekne akcija protiv Rusije, poslije čega je otišao u izbjeglištvo i 1817. je umro u Švajcarskoj.

1783. – Velika Britanija u Parizu potpisala sporazum o priznanju SAD, čime je okončan osmogodišnji britansko-američki rat, poznat kao Američki rat za nezavisnost.

1789. – Za prvog predsjednika SAD izabran Džordž Vašington, koji je u ratu za nezavisnost od Velike Britanije od 1775. do 1783. komandovao vojskom kolonista. Bio je predsjednik osam godina /dva mandata/, ali se povukao razočaran 1797. i odbio da se treći put kandiduje za šefa države.

1881. – Rođen ruski vojskovođa i političar Kliment Jefremovič Vorošilov, maršal SSSR, učesnik revolucije 1905. i Oktobarske revolucije 1917. U građanskom ratu od 1918. do 1920. uspješno je vodio operacije protiv bjelogardejaca i stranih intervencionističkih trupa, a od 1925. do 1940. bio je sovjetski ministar odbrane. U Drugom svjetskom ratu komandovao je jedinicama Sjeverozapadnog pravca i Lenjingradskog fronta. Od 1946. do 1953. bio je zamjenik sovjetskog premijera, a potom, poslije smrti komunističkog diktatora Josifa Staljina, do 1960. predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta.

1889. – Rođen srpski istoričar Viktor Novak, profesor Zagrebačkog, potom Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti i osnivač Istorijskog instituta Akademije, koji je naučno dokazao čudovišne razmjere ustaškog genocida nad Srbima i zločinačku ulogu Rimokatoličke crkve tokom Drugog svjetskog rata. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a latinski jezik i pomoćne istorijske nauke specijalizovao je u Vatikanskoj školi u Rimu. Na Beogradskom univerzitetu je od 1924. do 1959. predavao latinsku paleografiju, diplomatsku i istorijsku metodiku s filozofijom. U Drugom svjetskom ratu je hapšen i zatvaran u Banjički logor. Objavio je veliki broj rasprava i studija iz istorije jugoslovenskih naroda i istorije književnosti. U kapitalnom djelu “Magnum krimen”, objavljenom ubrzo poslije Drugog svjetskog rata, dokumentovao je zločin genocida ustaškog marionetskog režima nad Srbima u tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Služeći se neoborivom dokumentacionom građom, razotkrio je ogromnu zločinačku ulogu Vatikana i rimokatoličkog klera, uključujući zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, ne samo u nasilnom prekrštavanju Srba nego i u neposrednom potpomaganju genocida, čak direktnom učešću rimokatoličkih sveštenika u zločinima, što je izazvalo gnjev Rimokatoličke crkve. “Magnum krimen” je potom decenijama bio na prećutnoj “crnoj listi” zbog uticaja Rimokatoličke crkve na režim Josipa Broza Tita i sistematskog zataškavanja zločina nad Srbima. Bio je veoma aktivan i u muzičkom životu kao predsjednik Prvog beogradskog pjevačkog društva i inicijator osnivanja Južnoslovenskog pjevačkog saveza u Beogradu i Sveslovenskog pjevačkog saveza u Pragu. Ostala djela: “Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva”, “Latinska paleografija”, “Vatikan i Jugoslavija”, “Skriptura Beneventana”, “Evangeliarijum spalatense”, “Masarik i Jugosloveni”, “Iz rimske književnosti”, “Sveslovenska misao”, “Dva antipoda”, “Franjo Rački”, “Valtazar Bogišić i Franjo Rački”, “Nikola Vulić, naučnik i čovek”, “Zbornik za istoriju, jezik i književnost srpskog naroda”.

1897. – Rođen njemački političar i ekonomista Ludvig Erhard, zapadnonjemački kancelar od 1963. do 1966, glavni arhitekta privrednog oporavka i uspona Zapadne Njemačke poslije Drugog svjetskog rata.

1899. – Na Filipinima izbila pobuna protiv SAD, koje su odbile da daju nezavisnost toj bivšoj španskoj koloniji. U vrijeme špansko-američkog rata vođa filipinskog revolucionarnog pokreta general Emilio Aginaldo je 12. jula 1898, uz podršku Vašingtona, proglasio nezavisnost, što su SAD ignorisale kad im je Španija prepustila tu pacifičku ostrvsku zemlju sporazumom u Parizu u decembru 1898. Filipini su stekli nezavisnost tek 1946.

1900. – Rođen francuski pisac Žak Anri Mari Prever, nazvan “pjesnik Pariza”. Počeo je pod uticajem nadrealista, ali je vremenom izgradio originalan izraz jednostavne i sažete forme. Njegovu poeziju karakterišu revolt, mladalački cinizam, ismijevanje autoriteta. Napisao je više poetskih scenarija, možda najljepših u francuskoj kinematografiji, za filmove režisera Marsela Karnea “Obala u magli”, “Hotel Sjever”, “Dan se rađa”, “LJubavnici iz Verone”, “Djeca raja”, “Vrata noći”. Djela: zbirke pjesama “Riječi”, “Veliki proljećni bal”, “Kiša i lijepo vrijeme”.

1901. – Umro srpski advokat, novinar i pisac Svetozar Miletić, vođa Srba u Vojvodini u borbi za nacionalna prava u Austro-Ugarskoj, borac za liberalne reforme i nepomirljivi protivnik klerikalizma. Bio je pokretač i vodeća ličnost Ujedinjene omladine srpske, potom osnivač i vođa Srpske narodne slobodoumne stranke. Gimnaziju je učio u Novom Sadu, Modri i Požunu (Bratislava), a Pravni fakultet u Beču, gdje je doktorirao 1854. Već na studijama imao je značajnu ulogu među panslavističkom omladinom. Prvi put je izabran za poslanika Srpskog crkvenog sabora 1864, a za poslanika u Hrvatskom i Ugarskom saboru 1865. Kao istaknuti srpski nacionalista 1870. je osuđen na godinu dana zatvora, a 1876. ponovo je uhapšen i poslije godinu i po dana u istražnom zatvoru osuđen na pet godina robije za veleizdaju. Mada se posvetio političkoj borbi, pisao je i pjesme – najznačajnija je “Spasova noć”, a najpoznatija “Već se srpska zastava svuda vije javno”. Literarni rad počeo je slobodarskim stihovima u časopisu “Slavjanka”, čiji je bio urednik i izdavač. Bio je prvi urednik lista “Zastava”, koji je okupljao najbolje srpske pisce i javne radnike tog doba.

1902. – Rođen američki pilot Čarls Ogastas Lindberg, koji je prvi preletio Atlantski okean. Avionom “Duh Sent Luisa” u maju 1927. je za 33 časa i 32 minuta preletio 5.856 kilometara od Njujorka do Pariza. Bio je to pravi podvig, jer tada nije bilo ni radara ni sigurnih radio-veza. Poslije otmice i ubistva njegovog sina Čarlsa 1932. u SAD je donesen tzv. Lindbergov zakon, kojim je za otmicu predviđena smrtna kazna. Poslije dolaska na vlast u Njemačkoj Adolfa Hitlera javno je ispoljavao simpatije za nacizam i protivio se ulasku SAD u Drugi svjetski rat protiv Sila osovine.

1904. – Japanska ratna mornarica blokirala rusku dalekoistočnu luku Port Artur, što je bio uvod u rusko-japanski rat, koji je četiri dana kasnije počeo Japan bez objave rata.

1908. – Rođen srpski slikar Predrag – Peđa Milosavljević, član Srpske akademije nauka i umetnosti, istaknuti predstavnik intimizma u srpskom slikarstvu. Studirao je prava u Subotici, a zatim bio u diplomatskoj službi u Parizu, Madridu, Londonu. Međunarodnu reputaciju stekao je 1937. na izložbi u Parizu, na kojoj je dobio “Gran pri”. Napisao je eseje “Između trube i tišine” i dramu “Zopir”.

1927. – Umro  vojskovođa Janko Vukotić, divizijar crnogorske i general jugoslovenske vojske, jedan od najvećih vojskovođa u Balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu. Kao načelnik štaba crnogorske Vrhovne komande komandovao je 1915. Sandžačkom vojskom, čijih je 6.500 boraca u ključnoj bici kod Mojkovca spriječilo 53. i 62. diviziju austrougarske armije sa 20.000 vojnika i neuporedivo nadmoćnijom artiljerijom da udare u bok srbijanskih trupa koje su se povlačile ka Albaniji. U Prvom balkanskom ratu 1912. i 1913. komandovao je Istočnim odredom crnogorske vojske, a u Drugom balkanskom ratu 1913. Crnogorskom divizijom u sastavu srpske vojske.

1930. – Rođen srpski pisac Borislav Pekić, jedan od najvećih u srpskoj literaturi, romansijer sa izrazitim smislom za suptilno nijansiranje, psihološku i sociološku analizu, prožetu ironičnim odnosom prema svijetu. Zbog pripadnosti ilegalnoj organizaciji Savezne demokratske omladine Jugoslavije, poslije Drugog svjetskog rata je proveo nekoliko godina na robiji. Jedan je od osnivača Demokratske stranke 1989, prve opozicione partije poslije poluvjekovne komunističke vlasti u Srbiji. Djela: romani “Vreme čuda”, “Hodočašće Arsenija Njegovana”, “Uspenje i sunovrat Ikara Gulbekijana”, “Kako upokojiti vampira”, “Zlatno runo”, “Atlantida”, “Novi Jerusalim”, “Argonauti”, “Pisma iz tuđine”, “Godine koje su pojeli skakavci”, “Besnilo”, drame “Kako zabaviti gospodina Martina”, “Na ludom belom kamenu”, scenario za film “Dan četrnaesti”.

1938. – Pripremajući se za rat, Adolf Hitler preuzeo resor ministra rata nacističke Njemačke, a za šefa diplomatije imenovao je Joahima fon Ribentropa.

1940. – Sovjetske trupe probile front u Kareliji u sovjetsko-finskom ratu, započetom u novembru 1939. Finci su u početku imali uspjeha, ali je rat poslije prodora u Kareliju okončan porazom Finske. Mirovnim ugovorom potpisanim 12. marta 1940. u Moskvi sovjetsko-finska granica je ispravljena na štetu Finske. U ratu je poginulo 48.000 sovjetskih i 32.000 finskih vojnika.

1945. – Sovjetski vođa Josif Visarionovič Staljin, predsjednik SAD Frenklin Delano Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil otpočeli u Jalti na Krimu osmodnevne razgovore o uređenju svijeta poslije Drugog svjetskog rata. Postigli su saglasnost o formiranju UN, razoružanju Njemačke i njenoj podjeli na okupacione zone, iskorjenjivanju nacizma i izvođenju ratnih zločinaca pred sud. Sporazumjeli su se i da se nova jugoslovenska vlada sastavi na osnovu sporazuma predsjednika Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije Josipa Broza Tita i predsjednika izbjegličke kraljevske vlade u Londonu hrvatskog političara Ivana Šubašića.

1946. – Predsjednik srpske vlade u okupiranoj Srbiji u Drugom svjetskom ratu general Milan Nedić, prema zvaničnoj verziji, izvršio samoubistvo tokom istražnog postupka. Prije rata je bio načelnik Generalštaba i ministar vojske i mornarice i u vrijeme invazije nacističke Njemačke je komandovao Trećom grupom armija. Njegova uloga u vrijeme okupacije kontroverzna je u srpskoj istoriografiji. Jedni smatraju da je bio izdajnik u službi okupatora, a drugi u njemu vide tragičnu figuru, čovjeka koji je svjesno žrtvovao ugled preuzevši funkciju šefa vlade u okupiranoj zemlji kako bi koliko-toliko ublažio tragediju srpskog naroda, uključujući pružanje utočišta onima koji su umakli od ustaškog noža u tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

1948. – Cejlon /sadašnja Šri Lanka/ dobio samoupravu u okviru Britanskog komonvelta.

1961. – U Angoli oslobodilački pokret počeo borbu protiv portugalskih kolonijalista, na šta je režim u Lisabonu odgovorio oštrom represijom. Angola je stekla nezavisnost 1975. 

1966. – Prilikom pada japanskog putničkog aviona “boing 727” u Tokijski zaliv poginula 133 putnika i članova posade.

1972. – Velika Britanija i devet drugih zemalja priznalo Istočni Pakistan kao nezavisnu državu Bangladeš.

1974. – Grenada stekla nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta.

1976. – U Gvatemali u zemljotresu poginulo 23.000 ljudi, a milion i po je ostalo bez krova nad glavom.

1976. – Glavni grad Mozambika Lorenso Markeš preimenovan u Maputo.

1978. – Džunijus Džajavordene preuzeo dužnost prvog predsjednika Šri Lanke.

1980. – Umro srpski slikar Stojan Aralica, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, majstor s izrazitim osjećanjem za boju. Poslije studija u Minhenu, Rimu i Parizu proputovao je Španiju, sjevernu Afriku i Italiju i dugo je živio u Parizu, a od 1948. u Beogradu. Najčešće je slikao predjele i mrtvu prirodu, u početku pod uticajem minhenske škole i pariske škole Andrea Lota, da bi potom izgradio stil na iskustvima postimpresionizma, stvarajući slike koje odlikuju naglašeno osjećanje za boju i prozračna atmosfera. U posljednjoj fazi se približio lirskoj apstrakciji.

1989. – U oružanoj pobuni oboren diktator Paragvaja Alfredo Stresner, koji je vladao 35 godina, duže od bilo koga u 20. vijeku u nekoj od južnameričkih država. U pobuni je poginulo više od 300 ljudi, mahom vojnika. Predsjednik Paragvaja je postao general Andres Rodriges.

1989. – Ruski istoričar Roj Medvedev procijenio da je pod Staljinovom vlašću u SSSR uhapšeno, ubijeno ili na drugi način izloženo represiji 40 miliona ljudi.

1990. – U napadu iz zasjede na autobus s izraelskim turistima islamski teroristi u Egiptu ubili devet turista i dva egipatska policajca i ranili 20 ljudi.

1992. – Trupe lojalne predsjedniku Venecuele Karlosu Andresu Peresu ugušile pokušaj vojnog udara.

1994. – Savjet bezbjednosti UN osudio vojno prisustvo Hrvatske u BiH, upozoravajući je da će preduzeti oštre mjere ukoliko hrvatske trupe ne budu povučene sa tih područja. 

1995. – Kardinal Vinko Puljić optužio muslimanske vlasti da su uništile katoličku biskupiju u bivšoj BiH i da su od Sarajeva napravili najveći koncentracioni logor za Hrvate.

1995. – Čečenski islamski separatisti u blizini Groznog prvi put uspjeli da protivavionskom raketom obore jedan ruski borbeni avion – “Su-25”.

1997. – U sudaru dva vojna izraelska helikoptera poginula 73 vojnika. 

1998. – U zemljotresu koji je pogodio oblast Rustaka u sjevernoj avganistanskoj provinciji Tahar poginulo najmanje 4.500 ljudi. 

2003. – Ustavna povelja SCG i Zakon o njenom provođenju proglašeni na zajedničkoj sjednici Veća građana i Veća republika Savezne skupštine, čime je Jugoslavija prestala da postoji.

Slične Objave

Vremeplov

1809. – Rođen njemački kompozitor i dirigent Feliks Mendelson, osnivač konzervatorijuma u Lajpcigu, istaknuti romantičar čija se djela odlikuju klasičarskim tretmanom oblika i harmonije. Kao pijanista debitovao je u devetoj godini, u 15. je napisao prvu simfoniju, a u 16. majstorsko djelo scensku muziku za “San ljetnje noći”, kad je započeo i dirigentsku karijeru. S uspjehom se ogledao u svim muzičkim oblastima, osim u operi. Djela: simfonije /Treća – nazvana “Škotska”, Četvrta – nazvana “Italijanska”/, uvertire /”Hebridi” ili “Fingalova pećina”/, klavirske kompozicije /”Pjesme bez riječi”/, oratorijumi /”Paulus”, “Elijas”/, “Koncert za violinu i orkestar u E-molu”, solo pjesme, kamerna muzika.

1830. – Oslobodilački rat Grka protiv Turaka, čijem je izbijanju 1821. doprinio uspjeh Srba protiv istog neprijatelja, okončan je na mirovnoj konferenciji u Londonu proglašenjem Grčke nezavisnom kraljevinom. Uspjesi ustanika i pritisak Rusije, Francuske i Velike Britanije nagnali su Otomansko carstvo – koje je osvojilo Grčku poslije pada Carigrada 1453. – da joj mirom u Jedrenu 1829. prizna nezavisnost, ali je sjever Grčke oslobođen tek odlukom Berlinskog kongresa, poslije turskog poraza u ratu s Rusijom 1877. i 1878.

1867. – Princ Mucuhito u 14. godini života postao japanski car Meiđi. Tokom njegove vladavine do smrti 1912. Japan je modernizovan, privredni razvoj je naglo ubrzan i zemlja se od feudalne preobrazila u kapitalističku i imperijalističku, s moćnom armijom i industrijom.

1881. – Potpisan ugovor o izgradnji željezničke pruge Beograd – Niš, prve u Srbiji. Knez Milan Obrenović je u junu 1881. srebrnim budakom obilježio početak radova, a prvi putnički voz ka Nišu je sa beogradske željezničke stanice krenuo u septembru 1884.

1906. – Ruski pisac Lav Tolstoj postao član Srpske kraljevske akademije.

1909. – Rođen francuski filmski režiser Andre Žan Kajat, koji se bavio i advokaturom, novinarstvom i pisanjem scenarija, ali je slavu stekao kao režiser. Filmovi: “Svi smo mi ubice”, “Ogledalo sa dva lica”, “LJubavnici iz Verone”, “Pravda je zadovoljena”, “Prije potopa”, “Prelaz preko Rajne”.

1915. – U Sarajevu obješen srpski učitelj Veljko Čubrilović, jedan od atentatora 28. juna 1914. na austrougarskog prestolonasljednika nadvojvodu Franca Ferdinanda.

1915. – Potpomognuta njemačkom i austrougarskom artiljerijom, turska vojska u Prvom svjetskom ratu prešla Sinajsko poluostrvo i iznenada napala Britance na Sueckom kanalu. Turski prepad, ponovljen i 1916, prinudio je britansku komandu da u Egipat dopremi dvije divizije Indusa, s kojima je prešla u ofanzivu i do kraja 1916. zauzela El Ariš i Sinaj, a zatim i cijelu Palestinu.

1917. – SAD u Prvom svjetskom ratu prekinule diplomatske odnose s Njemačkom, poslije saopštenja Berlina da će otpočeti neograničeni podmornički rat.

1919. – U Parizu održana prva sjednica Društva naroda, devet dana poslije osnivanja prve svjetske organizacije.

1924. – Umro američki državnik Vudro Tomas Vilson, predsjednik SAD od 1913. do 1921, prethodno univerzitetski profesor i rektor i guverner Nju Džersija, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1919. Dvaput je vojno intervenisao u Meksiku, okupirao je Haiti i Dominikansku republiku. Pristupio je Antanti i 1917. uveo SAD u Prvi svjetski rat protiv Centralnih sila. Kao protivnik Oktobarske revolucije zalagao se za vojnu intervenciju protiv SSSR. Poslije okončanja rata odigrao je značajnu ulogu na mirovnoj konferenciji u Versaju, čiji je ishod umnogome zasnovan na njegovom planu od “14 tačaka” i učestvovao je u stvaranju Društva naroda, ali je Senat odbio da ratifikuje Versajski mirovni ugovor, poslije čega su SAD ostale van prve svjetske organizacije, prethodnice UN.

1943. – Britanski avioni u Drugom svjetskom ratu bombardovali njemački grad Hamburg.

1945. – Američki avioni u Drugom svjetskom ratu izbacili 3.000 tona bombi na Berlin.

1958. – Potpisan sporazum o ekonomskoj uniji Belgije, Holandije i Luksemburga, kojim je predviđena potpuna privredna integracija tri zemlje.

1966. – Na Mjesec se meko spustila prva letjelica lansirana sa Zemlje – sovjetski vasionski brod bez ljudske posade “Luna 9”, poslije čega je počela da emituje TV signale.

1969. – Palestinski nacionalni kongres izabrao Jasera Arafata za šefa Palestinske oslobodilačke organizacije.

1973. – U Južnom Vijetnamu na osnovu mirovnog sporazuma potpisanog u Parizu stupio na snagu prekid vatre. Sporazum je nalagao povlačenje trupa SAD, a sajgonskoj vladi i Frontu nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama formiranje “Nacionalnog komiteta nacionalnog izmirenja i sloge”. U konačnom obračunu snage Fronta su, uz pomoć sjevernovijetnamske armije, u aprilu 1975. do nogu potukle trupe vlade u Sajgonu i američku vojsku, a marionetski režim se raspao. Vijetnam je 1976. ujedinjen i izbrisana je granica duž 17. paralele, koja je tu zemlju dijelila od 1945.

1977. – Predsjednika Etiopije generala Teferija Bentija i njegove bliske saradnike ubile u Adis Abebi snage lojalne potpukovniku Mengistu Haile Marijamu, koji je diktatorski vladao do maja 1991. – kad je zbačen s vlasti i pobjegao u Zimbabve.

1981. – Gro Harlem Bruntland poslije ostavke Odvara Nordlija izabrana za prvu ženu premijera Norveške.

1989. – Umro američki filmski režiser i glumac Džon Kasavetes, vodeći predstavnik “njujorške škole”, nezavisne produkcije koja se kritički intoniranim filmovima suprotstavljala holivudskim standardima. Njegove filmove odlikuje psihološka produbljenost u karakterizaciji likova i visok stepen improvizatorske saradnje glumaca. Filmovi: “Zločin na ulicama”, “Ubice”, “Dvanaest žigosanih”, “Rozmarina beba”, “Furije”, “Zašto ste me osudili na život”, “Sjenke”, “Suviše kasni bluz”, “Lica”, “Muževi”, “Mini i Moskovic”, “Žena pod uticajem”, “Glorija”, “LJubavni potok”.

1992. – Predsjednik Argentine Karlos Menem potpisao dekret o otvaranju svih dokumenata o nacistima koji su poslije Drugog svjetskog rata pobjegli u Južnu Ameriku.

1993. – Poslije prvih višestranačkih izbora u Saveznoj Republici Jugoslaviji u Beogradu konstituisana Savezna skupština. Potvrđeni su mandati 138 poslanika u Vijeću građana i 40 u Vijeću republika.

1994. – Predsjednik SAD Bil Klinton ukinuo trgovinski embargo zaveden protiv Vijetnama 1975, poslije američkog vojnog poraza u toj zemlji.

1996. – U zemljotresu na jugozapadu Kine poginulo više od 300 ljudi.

1997. – Češki pisac Bohumil Hrabal poginuo skočivši s petog sprata bolnice u Pragu u kojoj je liječen od artritisa. Nastavljajući tradiciju Jaroslava Hašeka, u djelima je intenzivno osvjetljavao tragično-groteskne trenutke ljudske egzistencije. Na osnovu njegove novele “Strogo kontrolisani vozovi” Jirži Mencl je snimio istoimeni film koji je 1968. dobio nagradu “Oskar”. Ostala djela: zbirke pripovijedaka “Govori ljudi”, “Biser na dnu”, “Časovi igranja za starije i iskusnije”, “Oglas na kuću u kojoj više ne želim da živim”, “Vašarske pjesme o ubistvu i legende”, “Praznik visibaba”.

1998. – Američki vojni avion “EA-6B” – leteći prenisko i previše brzo, čime je grubo prekršio pravila važeća za trenažne letove – presjekao kabl uspinjače u zimskom turističkom centru Kavaleze na sjeveru Italije, usmrtivši svih 20 ljudi u gondoli koja se smrskala poslije pada s visine od 200 metara. Američki vojni sud je u martu 1999. oslobodio krivice pilota – kapetana Ričarda Ešbija, što je u Italiji izazvalo talas ogorčenih reagovanja.

2000. – Francuska policija uhapsila jednog od najtraženijih terorista baskijske terorističke organizacije ETA Huana Karlosa Iglesijasa Čouzasa, zvanog “Gadafi”. 

2003. – Međunarodni sud pravde u Hagu odbacio je zahtjev SRJ za reviziju odluke kojom se ovaj sud 11. jula 1996. godine proglasio nadležnim u procesu BiH protiv SRJ zbog kršenja konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

2004. – Njemačka komanda KFOR-a uskratila dalje pratnje monasima manastira Sveti arhangeli kod Prizrena i povukla kontrolne punktove iz okruženja, te odlučila da ubuduće ne doprema hranu jeromonahu u vladičinog doma u Prizrenu. 

2006. – Egipatski trajekt sa oko 1.400 ljudi potonuo u Crvenom moru. 

2007. – Od eksplozije kamiona bombe u centru Bagdada poginulo 135 ljudi, dok je više od 300 povrijeđeno.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je ponedjeljak, 2. februar, 33. dan 2015. Do kraja godine ima 332 dana. 

1509. – Portugalci su pod komandom Fransiska de Almejde uništili muslimansku flotu tokom bitke u Indijskom okeanu, u blizini grada Diu na sjeverozapadu Indije, poslije čega su uspostavili kontrolu u vodama oko indijskog potkontinenta. 

1536. – Španski istraživač Pedro de Mendosa na ušću rijeke La Plata u Atlantski okean osnovao grad Buenos Ajres, nakon 1880. glavni grad Argentine. 

1556. – U jednoj od najvećih katastrofa u istoriji čovječanstva zemljotres je opustošio kineske provincije Šansi, Šaanhsi i Henan – poginulo je više od 850.000 ljudi i zbrisano je s lica zemlje nekoliko stotina naselja. 

1594. – Umro italijanski kompozitor Đovani Pjerluiđi da Palestrina, jedan od najznačajnijih predstavnika polifone renesansne muzike. Živio je u periodu rimokatoličke protivreformacije, pa su njegova djela obilježena konzervativnim pristupom crkvenoj muzici. Komponovao je djela velike izražajnosti, dubokih osjećanja, klasične mirnoće, široke i dijatonske melodike – više od sto misa, oko 250 duhovnih i svjetovnih moteta, madrigale. Djela: “Misa pape Marcela”, “Stabat Mater”. 

1709. – Škotski mornar Aleksander Selkrejg, poznat kao Aleksander Selkirk, izbavljen je s pustog pacifičkog ostrva, na koje je 1704. prispio poslije brodoloma. Njegova priča je inspirisala Danijela Defoa da napiše roman “Robinson Kruso”. 

1801. – Britanski parlament održao prvu sjednicu kojoj su prisustvovali i irski predstavnici. 

1834. – Srpski knez Miloš Obrenović objavio Drugi hatišerif turskog sultana Mahmuda Drugog, kojim su – kako je knez naglasio u besjedi pred postrojenom gardom u Kragujevcu – precizirani odnosi Srbije i Otomanskog carstva. Poslije Prvog hatišerifa Porta je pokušavala da ustupke Srbiji svede na minimum, ali je knez bio uporan, pa je sultan Drugim hatišerifom priznao nove granice, uključujući sporne krajeve. 

1848. – Meksiko i SAD u gradu Gvadelupe Idalgo sklopili mir poslije dvogodišnjeg rata. Poraženi Meksiko je morao, uz naknadu od 15 miliona dolara, da preda Teksas, Novi Meksiko, Arizonu i Kaliforniju, ukupno više od milion i po kvadratnih kilometara.

1879. – Umro bugarski pisac i revolucionar LJuben Stojčev Karavelov, koji je ostavio trag i u srpskoj literaturi. U Beograd je došao 1867, povezao se s Ujedinjenom omladinom srpskom i sa Svetozarom Markovićem se borio protiv sentimentalizma i romantizma i za realizam u književnosti. U tom duhu je na srpskom jeziku pisao kritičke članke i pripovijetke iz beogradskog života. Zalagao se za stvaranje južnoslovenske federacije, skupljao je dobrovoljce i borio se 1876. u srpsko-turskom ratu. Djela: “Je li kriva sudbina?”, “Kaznio je Bog”, “Gorka sudbina”, “Iz mrtvog doma”, “Soka”, “Bugari starog kova”. 

1882. – Rođen irski pisac Džejms Džojs, jedan od najvećih u 20. vijeku, koji je eksperimentima u narativnoj tehnici i strukturi romana, primjeni toka svijesti i novatorskom odnosu prema jeziku dao nov pravac modernoj književnosti. Počeo je kao buntovnik protiv rimokatoličke vjerske zatucanosti i uskogrudosti irske sredine, ali je glavni grad Irske Dablin, njegovu istoriju, žitelje i topografiju učinio središnjom temom svog djela. U najpoznatijem djelu – romanu “Uliks”, na 700 strana je opisao jedan dablinski dan svog junaka, prema jednom književnom kritičaru “na vješt i katkad neprimjetan način, lica i događaji paralelni su onima u Homerovoj ‘Odiseji’, čiji se gotovo svaki detalj može naći u ‘Uliksu'”. Taj humorni, vitalni i robustni roman označio je revoluciju epskog oblika i vjerovatno je uticao jače od bilo kojeg djela na razvoj književnosti 20. vijeka. Ostala djela: romani “Portret umjetnika u mladosti”, “Fineganovo bdijenje”, pjesme “Kamerna muzika”, pripovijetke “Dablinci”, drama “Izgnanici”. 

1895. – Umro srpski pisac LJubomir Nenadović, član Srpske kraljevske akademije, jedan od prvih srpskih književnika u 19. vijeku sa širokim evropskim obrazovanjem, čiji su putopisi znatno prevazišli literaturu tog vremena. Od Dositeja Obradovića je prihvatio kult nauke i razuma, a od romantičara vjeru u ljudski progres. Djela: putopisi “Pisma iz Italije”, “Pisma iz Nemačke”, “Pisma iz Švajcarske”, “O Crnogorcima”. 

1898. – Rođen srpski vajar Sreten Stojanović, rektor Umjetničke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. U mladosti je pripadao srpskoj revolucionarnoj omladini u Bosni. Unio je svježinu i raznolikost u srpsku plastiku u prvoj polovini 20. vijeka, sigurno je vladao i kompozicijom i monumentalnom skulpturom. Djela: reljefi “Ogrlice”, “Uteha”, monumentalna skulpura “Rob”, portreti “Moj otac”, “Nikola Vujić”, “Umetnikova kći”, spomenici na Fruškoj gori, u Podgorici, Grahovu, rodnom Prijedoru. Knjige: “Biste”, “O umetnosti i umetnicima”. 

1901. – Rođen američki violinista porijeklom ruski Jevrejin Jaša Hajfec, jedan od najvećih virtuoza na tom instrumentu. Priređivao je koncerte od djetinjstva, a internacionalnu karijeru je počeo 1912. Pisao je kadence za violinske koncerte i transkribovao kompozicije starih i savremenih majstora. Naročito je cijenjen zbog čistog i melodičnog tona i visoko razvijene tehnike sviranja. 

1904. – Rođen ruski pilot Valerij Pavlovič Čkalov, koji se proslavio mnogim poduhvatima, uključujući prelijetanje Sjevernog pola. Ostvario je 1937. prvi let preko najsjevernije tačke Zemlje bez spuštanja, preletjevši avionom “An-25” za 64 časa i 25 minuta razdaljinu od 12.000 kilometara od Moskve do američkog grada Vankuver kod Portlanda, što je bio svjetski rekord. Amerikanci su mu u Vankuveru, u čast tog senzacionalnog leta, podigli spomenik i posvetili muzej. Isprobavajući novi tip lovačkog aviona, poginuo je u decembru 1938. 

1907. – Umro ruski hemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, otac moderne hemije, koji se među najistaknutije naučnike svih vremena uvrstio otkrićem opšteg zakona o periodičnosti hemijskih svojstava, prema kojem su svojstva hemijskih elemenata periodično zavisna od njihove atomske težine. Na osnovu tog zakona formulisao je Periodični sistem elemenata, koji mu je omogućio da predvidi svojstva niza kasnije otkrivenih elemenata. Periodični sistem elemenata postao je osnova moderne nauke o strukturi materije. Njegova knjiga “Osnovi hemije” prevedena je na mnoge jezike, a u oko 500 radova obrađivao je sva područja hemije, pitanja fizike, mineralogije, filozofije, pedagogije, čak i slikarstva. Proučavao je razvoj industrije u Rusiji, naročito uglja, nafte i metala, prvi je preporučio podzemnu gasifikaciju uglja i hemijsku preradu nafte. 

1908. – Umro srpski pisac Milovan Glišić, jedan od začetnika realizma u srpskoj književnosti. Studirao je u Beogradu tehniku i filozofiju, zatim uređivao novine i bavio se pozorišnom dramaturgijom. Napisao je tridesetak pripovijedaka, dvije komedije i prevodio je s francuskog i ruskog jezika, uključujući “Rat i mir” Lava Tolstoja. Opisivao je život srbijanskog sela pritisnutog birokratijom i zelenašima. Djela: pripovijetke “Glava šećera, “Roga”, “Redak zver”, “Šilo za ognjilo”, “Prva brazda”, pozorišni komad “Dva cvancika”, komedija “Podvala”. 

1921. – Rođen indijski filmski režiser Satjađit Raj, jedan od najvećih filmskih stvaralaca 20. vijeka, autor produhovljenih, duboko misaonih i poetično-realističnih djela. Filmovi: “Otac Pančali”, “Nepobijeđeni”, “Apuov svijet”, “Kamen mudrosti”, “Boginja”, “Salon za muziku”, “Rabindranat Tagore”, “Tri djevojke”, “Metropola”. 

1924. – Rođena Mira Alečković, pjesnikinja, romansijer i dječiji pisac. Djela: zbirke pjesama “Tri proleća”, “Tragovi bez stopa”, “Noć ova poslednja”, pjesme za djecu “Podzemni heroji”, “Dani razigrani”, “Zvezdane balade”, “Poljana”, “LJubavi je malo”, “Srebrni voz”, “Sanjalica”, “A ja rastem”, romani “Zašto grdiš reku”, “Zbogom, velika tajno”, “Jutro”, “Zatečena u ljubavi”. 

1924. – Umro srpski pisac Aleksa Šantić, autor antologijskih pjesama “Ostajte ovdje”, “Emina”, “Veče na školju”. Pripadao je mostarskom krugu oko književnog lista “Zora”, koji je pokrenuo s Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem. U Mostaru je osnovao Srpsko pjevačko društvo “Gusle”. U vrijeme aneksione krize, izazvane 1908. austrougarskom okupacijom Bosne i Hercegovine, izbjegao je u Italiju, zatim je bio poslanik u Bosanskom saboru. U Prvom svjetskom ratu austrougarske vlasti su ga hapsile kao istaknutog srpskog nacionalistu. U početku je bio pod uticajem srpskih pjesnika Branka Radičevića, Jovana Jovanović – Zmaja i Vojislava Ilića, ali je potom izgradio vlastiti pjesnički izraz, karakterističan po elegičnim motivima i rodoljubivim temama. Njegovi stihovi su muzikalni, a pjesme osjećajne, pune ljubavi za nacionalno i socijalno potlačene, s jakim revoltom protiv tiranije. Prevodio je s njemačkog i češkog jezika. Ostala djela: drame “Hasanaginica”, “U magli”, prevod “Lirskog intermeca” Hajnriha Hajnea. 

1943. – Potpunim slomom Nijemaca završena Staljingradska bitka, ključna za ishod Drugog svjetskog rata, kojom su konačno pokopani snovi nacističke Njemačke o munjevitom ratu. U bitki, koja je trajala od juna 1942, učestvovalo je više od dva miliona vojnika na obje strane, 20.000 topova, 2.000 tenkova i isto toliko aviona. Na njemačkoj strani borila se 81 divizija, u čijem su sastavu bili i saveznici Trećeg rajha – Italijani, Mađari, Rumuni i Hrvati. Nijemci su Staljingrad razarali artiljerijom, oklopne armije su neprestano jurišale pokušavajući da ostvare stratešku zamisao – odsijecanje Kavkaza od ostalog dijela SSSR, ali je grad odolio, a sredinom novembra 1942. Crvena armija je prešla u ofanzivu i okružila njemačke snage, zarobivši 91.000 vojnika, uglavnom iz sastava Četvrte i Šeste njemačke oklopne armije, uljučujući komandanta – feldmaršala Fridriha fon Paulusa, 24 generala i 2.500 oficira. U bitki kod Staljingrada poginulo je oko 200.000 njemačkih, italijanskih, mađarskih, rumunskih i hrvatskih vojnika. 

1964. – Umro srpski pisac, kritičar i prevodilac Milan Bogdanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Uređivao je list “Republika” i časopise “Danas”, “Srpski književni glasnik”, “Književne novine”. Bio je upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i Narodnog pozorišta u Beogradu i predavač na Filozofskom fakultetu i Fakultetu likovnih umjetnosti. Cjelokupna njegova djela su objavljena u pet knjiga, pod nazivom “Stari i novi”. 

1969. – Umro američki filmski glumac engleskog porijekla Boris Karlof, koji je igrao u prvim horor filmovima i četiri decenije bio neka vrsta zaštitnog znaka tog žanra. Filmovi: “Zakon podzemlja”, “Ludi genije”, “Frankeštajn”, “Lice sa ožiljkom”, “Izgubljena patrola”, “Mumija”, “Maska Fu Mančua”, “Stara mračna kuća”, “Čudotvorac”, “Crna mačka”, “Frankeštajnova nevjesta”, “Hodajuća smrt”, “Frankeštajnov sin”, “Teror”, “Mete”. 

1970. – Umro engleski filozof, matematičar i pisac Bertrand Rasel, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950, jedan od rodonačelnika analitičke filozofije. Ogledao se u raznovrsnim oblicima filozofskog istraživanja, matematike, publicistike, političkog i moralnog angažovanja. Posvetio se borbi za mir i u mnogim akcijama se iskazao kao protivnik intervencije SAD u Vijetnamu i nuklearnog naoružanja. Osnovao je međunarodnu porotu koja je dobila naziv “Raselov sud”. Djela: “Kritičko izlaganje Lajbnicove filozofije”, “Istorija zapadne filozofije”, “Logički atomizam”, “Analiza materije”, “Skeptički eseji”, “Naše saznanje spoljnog svijeta”, “LJudsko znanje”, “Principi socijalne rekonstrukcije”, “Putevi ka slobodi”, “Praksa i teorija boljševizma”, “Sloboda i organizacija”, “Osvajanje sreće”, “LJudsko društvo u etici i politici”, “Zašto nisam hrišćanin”, “Principi matematike” – s Alfredom Nortom Vajthedom.

1978. – Dvojica sovjetskih kosmonauta sa svemirskog broda “Saljut” su u otvorenom svemiru, prvi put u istoriji kosmičkih letova, obavila operaciju dopune goriva. 

1986. – U kneževini Lihtenštajn žene prvi put glasale na parlamentarnim izborima.

1990. – Južnoafrički predsjednik Ferdinand de Klerk ukinuo zabranu Afričkog nacionalnog kongresa Nelsona Mendele.

1994. – Sekretar Forin ofisa Daglas Herd izjavio u Vašingtonu da je London spreman da pruži uslovnu podršku eventualnim vazdušnim udarima NATO-a u Bosni, ali se, prije svega, zalaže da sve tri zaraćene strane mirnim putem dođu do rješenja krize, u čemu bi SAD trebalo da odigraju aktivniju ulogu.

1995. – Lideri Izraela, Jordana, Egipta i PLO prvi put se okupili zajedno da bi na sastanku u Kairu iznašli mirovno rješenje i podržali izraelsko-palestinski sporazum.

1996. – Umro američki filmski glumac, režiser i baletski igrač Džin Keli, jedna od najznačajnijih figura u istoriji mjuzikla. Briljantno je spojio klasični balet s modernim igračkim senzibilitetom. Filmovi: “Amerikanac u Parizu”, “Ples na kiši”, “Gusar”, “U grad!”, “Poziv na igru”, “Helo, Doli!”.

1998. – Pad filipinskog putničkog aviona “DC-9” na jugu Filipina nije preživio niko od 104 putnika i članova posade. 

2004. – Transparensi internešnel BiH pokrenuo besplatnu telefonsku liniju, na koju građani anonimno mogu da prijave slučajeve korupcije i kriminala.

2004. – Koordinacioni centar za Kosovo i Metohiju zauzeo stav da zaposleni u srpskim institucijama na Kosmetu ne prihvate inicijativu UNMIK-a i privremenih institucija samouprave za potpisivanje bilo kakvih ugovora.

2006. – Vanraspravno vijeće “Odjeljenja jedan” za ratne zločine Suda BiH donijelo rješenje kojim se osumnjičenom Dragomiru Abazoviću, teško ranjenom u akciji EUFOR-a, ukida pritvor.

2007. – Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednik kompanije “Njeftegazinkor” iz sistema “Zarubežnjeft” Vladimir Ivanovič Kušnjarev potpisali Ugovor o prodaji Rafinerije nafte Brod, Rafinerije ulja Modriča i banjalučkog “Petrola” – za 121,1 milion evra.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je nedjelja, 1. februar, 32. dan 2015. Do kraja godine ima 333 dana. 

328. – Umro francuski kralj Šarl Četvrti, posljednji direktni potomak dinastije Kapet na prijestolu Francuske, koji je ujedno bio i kralj Navare, kao Šarl Prvi. Tokom vladavine od 1322. reformisao je administraciju u nastojanju da ojača monarhiju, a 1327. je sklopio mir sa Engleskom.

1650. – Umro francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart, osnivač novovjekovne evropske filozofije, posebno modernog racionalizma. Tvrdio je da su u osnovi svega dvije supstance, jedna osnova mišljenja i svijesti Res cogitans /misleća stvar/, a druga tjelesnosti Res extensa /prostiruća stvar/. Vjerodostojnost njihovog postojanja postiže se samo pomoću ontološkog aksioma Cogito, ergo sum /mislim, dakle jesam/. Razlog i svrhu postojanja tih supstanci čini treća apsolutna supstanca – Bog. U matematiku je uveo promjenljivu veličinu i funkciju, što je bila prelomna tačka u razvoju te nauke. Djela: “Rasprava o metodi”, “Pravila za rukovođenje umom”, “Meditacije o prvoj filozofiji”, “Rasprava o strastima duše”, “Principi filozofije”, “Geometrija”.

1748. – Ukazom austrijske carice Marije Terezije Racka Varoš /Srpski Grad/ dobila naziv Neoplanta i status slobodnog kraljevskog grada. Srbi su ga nazvali Novi Sad, a grad je, zahvaljujući privilegijama i ekonomskim povlasticama, ubrzo isprednjačio u odnosu na ostale u Vojvodini. Osnovane su mnoge škole, pokrenuti časopisi, djelovala je Matica srpska i postao je snažan srpski centar kulture – “srpska Atina” – kako su ga nazvali – i industrijski, naučni i trgovinski centar Vojvodine i Srbije.

1790. – Prvi put zasjedao Vrhovni sud SAD, godinu dana nakon osnivanja.

1793. – Revolucionarna Francuska, nepune dvije sedmice poslije pogubljenja kralja Luja Šesnaestog, objavila rat Velikoj Britaniji i Holandiji.

1805. – Rođen francuski revolucionar Luj Ogist Blanki, osnivač više tajnih revolucionarnih udruženja. Dvaput je osuđivan na smrt i dobio je nadimak “Okovani Prometej”, jer je u tamnicama proveo 36 godina i pet mjeseci. Konspirativan rad, zavjereničke grupe i oružani ustanak smatrao je jedinom taktikom proletarijata. Diktaturu proletarijata je zamišljao kao diktaturu male grupe profesionalnih revolucionara.

1840. – U američkom gradu Baltimor otvoren prvi stomatološki fakultet u svijetu.

1860. – Rođen srpski filolog Milan Rešetar, univerzitetski profesor slovenske filologije u Beču i Zagrebu. Proučavao je jezik starih spomenika, dijalekata i akcenata, posebno književnu i kulturnu istoriju rodnog Dubrovnika i bio je najbolji poznavalac dubrovačkog novca. Djela: na srpskom – izdanje “Gorskog vijenca”, “Dubrovačka numizmatika 1 i 2”, “Nove dubrovačke povelje Stojanovićeva zbornika”, “Nikša Zvijezdić, dubrovački kancelar 15. vijeka”, “Najstariji dubrovački govor”, “Najstarija dubrovačka proza”, “Dubrovački zbornik od godine 1520.”, “Jezik Marina Držića”, na njemačkom jeziku – “Čakavština i njene nekadašnje i sadašnje granice”, “Štokavski dijalekt”, “Dubrovački spomenici 13-15. vijeka”.

1861. – Teksas se otcijepio od Unije i priključio Konfederaciji južnih američkih država.

1874. – Rođen austrijski pisac Hugo fon Hofmanštal, čiji su stihovi i prozna djela natopljeni melanholijom i rezignacijom, saznanjem o prolaznosti i smrti. Već sa 17 godina pisao je pjesme najvišeg umjetničkog dometa, čija sugestvnost leži u tananim osjećanjima, jezičkoj preciznosti i gotovo neponovljivoj muzikalnosti. Sarađivao je s Rihardom Štrausom, za čije je kompozicije pisao libreta. Djela: drame “Ticijanova smrt”, “Luda i smrt”, “Malo svjetsko pozorje”, “Bijela lepeza”, “Elektra”, “Edip i Sfinga”, “Čovjek”, “Salcburško veliko svjetsko pozorje”, “Kula”, “Ćudljiv gospodin”, libreta “Kavalir s ružom”, “Arijadna na Naksu”, “Žena bez senke”, pripovijetka “Bajka 672. noći”, esej “Pismo lorda Čendosa”.

1893. – Tomas Edison u Vest Orindžu u Nju Džersiju otvorio prvi filmski studio u svijetu.

1901. – Rođen američki filmski glumac Klark Gejbl, koji je igrao u više od 70 filmova, zračeći nesvakidašnjim magnetizmom, posebno na žensku publiku. Filmovi: “Istočni put”, “Slobodna duša”, “Dogodilo se jedne noći” /nagrada “Oskar”/, “Pobuna na brodu ‘Baunti'”, “Kinesko more”, “Prohujalo sa vihorom”, “San Francisko”, “Mogambo”, “Probni pilot”, “Učiteljevo mezimče”, “Neprilagođeni”, “LJudi u bijelom”.

1908. – Odgovarajući na teror režima, republikanski zavjerenici u Lisabonu ubili portugalijskog kralja Karlosa Prvog i njegovog sina, koji je trebalo na naslijedi prijesto.

1918. – U austrougarskoj floti u Boki Kotorskoj izbila jedna od najvećih pobuna mornara u Prvom svjetskom ratu. Topovski hitac s krstarice “Sankt Georg” označio je početak pobune više od 8.000 mornara sa oko 400 brodova u Jadranu. Pobunjenici su tražili neodložno zaključenje mira, demobilizaciju, pravo svih naroda u Austro-Ugarskoj na samoopredjeljenje, poboljšanje uslova rada na brodovima i amnestiju učesnika pobune. Pobuna je ugušena u krvi.

1922. – Rođena italijanska operska pjevačica Renata Tebaldi, nesumnjivo jedan od najvećih lirskih soprana 20. vijeka, koja je briljantno interpretirala velike role, posebno u operama Đuzepa Verdija i Đakoma Pučinija.

1924. – Prva laburistička vlada Velike Britanije priznala SSSR, što je doprinijelo slamanju diplomatske izolacije te zemlje.

1935. – Počeo štrajk solidarnosti studenata Beogradskog univerziteta s drugovima u koncentracionom logoru u Višegradu, a u sukobu s policijom je poginuo student prava Mirko Srzentić. Studenti su tražili puštanje kolega iz logora, odlazak policije iz zgrade Univerziteta i omogućavanje Srzentićeve sahrane. Uhapšeno je više od 300 studenata, a tridesetak poslato u Višegrad.

1942. – Vođa norveških nacista Vidkun Kvisling u Drugom svjetskom ratu u okupiranoj Norveškoj postao predsjednik marionetske vlade.

1946. – Norveški diplomata Trigve Li izabran za prvog generalnog sekretara UN.

1946. – Mađarska proglašena republikom, s predsjednikom Zoltanom Tildijem i premijerom Ferencom Nađom.

1950. – U Beogradu osnovan Željeznički muzej, prvi takav u Jugoslaviji, koji je otvoren za javnost u aprilu 1953.

1958. – Proglašeno ujedinjenje Egipta i Sirije i zajednička država nazvana je Ujedinjena Arapska Republika.

1966. – Umro američki filmski glumac i režiser Baster Kiton, koji je uvijek glumio usamljenog čovjeka, predodređenog sudbinom da se bori protiv svih. Činio je to virtuozno, kamenog lica, dovodeći do savršenstva jedinstvo gesta, mimike i situacije. Pojavom zvučnog filma publika mu je okrenula leđa, ali je ponovo postao popularan kad su njegovi nijemi filmovi ozvučeni. Filmovi: “General”, “Naše gostoprimstvo”, “Navigator”, “Šerlok Mlađi”, “Snimatelj”, “Bulevar sumraka”, “Svjetla pozornice”.

1974. – U požaru koji je zahvatio novoizgrađeni soliter u brazilskom gradu Sao Paolo poginulo više od 220 ljudi.

1979. – Iranski vjerski vođa ajatotah Ruholah Homeini vratio se u zemlju iz Pariza poslije 15 godina izgnanstva, mahom u Iraku. Time je nastupila nova faza islamske revolucije, kojom je u Iranu uspostavljena islamska teokratija.

1982. – Proglašena konfederacija Senegambija, nastala udruživanjem afričkih država Senegal i Gambija.

1991. – U zemljotresu koji je pogodio pogranične oblasti Avganistana i Pakistana poginulo više od 1.200 ljudi.

1992. – Objavljen Memorandum jugoslovenske vlade o zločinu genocida u Hrvatskoj i skrnavljenju spomen-područja “Jasenovac”. U Memorandumu je predloženo da UN utvrde činjenice i na osnovu toga preduzmu mjere prema hrvatskim vlastima, ali je zahtjev ignorisan.

1992. – Vlada Republike Srpske Krajine /RSK/ odbacila plan Sajrusa Vensa i ostala pri zahtjevu da mirovne snage UN budu angažovane samo na liniji sukoba. Sljedećeg dana Predsjedništvo SFRJ je prihvatilo Vensov plan, a potpisao ga je i predsjednik Skupštine RSK, što je dvije sedmice kasnije potvrdila Skupština RSK.

1995. – Poplave u Holandiji natjerale skoro 250.000 ljudi da napusti domove, što je najveći egzodus u istoriji te zemlje.

1996. – Predsjednik Žak Širak objavio da je Francuska okončala nuklearne probe “jednom zauvijek”. 

2001. – Anketna komisija skupštine Republike Srpske za ispitivanje posljedica na okolinu i stanovništvo dejstva municije sa osiromašenim uranijumom odlučila da se obrate cirkularnim pismom svim relevantnim institucijama i pojedincima u RS, FBiH i svijetu koji mogu pružiti podatke o štetnom djelovanju ove municije.

2003. – Svih sedam astronauta u američkom spejs šatlu “Kolumbija” izgubilo život prilikom raspadanja kosmičke letjelice.

2004. – Najmanje 200 ljudi poginulo ili povrijeđeno u toku dva simultana samoubilačka napada na prostorije dvije kurdske političke partije u gradu Arbilu, na sjeveru Iraka.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je subota, 31. januar, 31. dan 2015. Do kraja godine ima 334 dana.

1747. – Prva klinika u svijetu za venerične bolesti otvorena u londonskoj bolnici “Lok”. 

1797. – Rođen austrijski kompozitor Franc Peter Šubert, jedan od najizrazitijih predstavnika muzičkog romantizma. Muzički ga je obrazovao otac, koji ga je podučavao sviranju violine. Kasnije je učio pjevanje, harmoniku i orgulje. Živio je 31 godinu, a za samo 18 godina rada stvorio je 998 muzičkih djela. Njegove kompozicije iz praktično svih muzičkih žanrova svježe su i neposredne, iskrene i bliske narodnoj muzici. Djela: ciklusi solo pjesama “Lijepa mlinarica”, “Zimsko putovanje”, “Labudova pjesma”, scenska muzika za “Rozamundu”, simfonije “Sedma u ce-molu”, “Osma u ha-molu” /tzv. “Nedovršena”/, klavirske kompozicije “Muzički trenuci”, “Impromptija”, opera “Alfonso i Estrela”, operete, kamerna muzika, mise, kompozicije za muške horove. 

1808. – Poslije dvije godine okupacije grada-republike Francuska je ukinula Dubrovačku republiku, osnovanu početkom 15. vijeka. Poslije sloma francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte 1814. grad su zaposjeli Austrijanci i držali ga do 1918, kad je pripao Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i potom Jugoslaviji, a sada je u sastavu Hrvatske. Do stvaranja banovine Hrvatske 1939. godine Dubrovnik nikad nije bio pod vlašću Zagreba. 

1841. – Rođen srpski pisac Laza Kostić, začetnik srpske avangarde lirike, čija je poezija vrhunac romantizma u srpskoj književnosti. Gimnaziju je učio u Pančevu, Novom Sadu i Budimu, a prava diplomirao u Pešti, gdje je i doktorirao. Kao saradnik Svetozara Miletića, vođe Srba u Vojvodini u borbi za nacionalna prava, odlazio je u tajne misije u Srbiju i Crnu Goru. Dvaput su ga hapsile mađarske vlasti. Snažna i originalna lirska priroda, krčilac novih puteva i eksperimentator, poliglota i intelektualac izuzetnog obrazovanja, obogatio je srpski jezik novim izrazima i unio nove i smjele pjesničke oblike /jamb/. Zahvaljujući njegovim prevodima, djela engleskog pisca Viljema Šekspira postala su poznata kod nas. Djela: lirske pjesme, balade, tragedije “Maksim Crnojević”, “Pera Segedinac”, rasprave “Kritički uvod u opštu filozofiju”, “O Jovanu Jovanoviću – Zmaju, njegovu pevanju, mišljenju i pisanju”, estetički spis “Osnova lepote u svetu s osobitim obzirom na srpske narodne pesme”. 

1870. – Umro srpski dobrotvor Nikola Čupić, osnivač Književnog fonda “Čupićeva zadužbina”. Ovom fondu je zavještao kuću u Šapcu i 16.000 dinara u zlatu. Rođen je 1834. u Šapcu u porodici Kurtović, ali je uzeo djevojačko prezime majke – kćerke Stojana Čupića, koji je u narodnim pjesmama poznatog kao “Zmaj od Noćaja”. Njegov ideal bilo je ujedinjenje srpstva, posebno oslobođenje BiH. 

1882. – Rođena ruska balerina Ana Pavlovna Pavlova, najveći baletski umjetnik klasičnog stila početkom 20. vijeka. Karijeru je počela u Sankt Peterburgu, gdje je igrala s Vaclavom Nižinskim u “Ruskom baletu” Sergeja Đagiljeva. Potom je osnovala sopstvenu grupu s kojom je sa ogromnim uspjehom nastupala širom svijeta, posebno oduševljavajući publiku igrom u baletima “Labudova smrt”, “Leptiri”, “Šopenijana”, “Labudovo jezero”, “Žizela”, “Rajmonda”. 

1917. – Njemačka u Prvom svjetskom ratu objavila “totalni rat na moru” s namjerom da neograničenim podmorničkim ratom prinudi Veliku Britaniju na kapitulaciju. Torpedovanje brodova bez opomene je nagnalo do tada neutralne SAD da zarate protiv Centralnih sila, što je doprinijelo njihovom ratnom slomu.

1918. – U Rusiji 31. januar bio je posljednji dan računanja vremena prema Julijanskom kalendaru, a sljedećeg dana datum je označen kao 14. februar prema Gregorijanskom kalendaru, koji je od tada važio u najvećoj zemlji u svijetu. 

1929. – Jedan od vođa Oktobarske revolucije i utemeljivača SSSR Lav Trocki protjeran iz zemlje prema nalogu sovjetskog komunističkog diktatora Josifa Staljina. 

1930. – Otvorena Londonska pomorska konferencija Velike Britanije, SAD, Francuske, Italije i Japana u uzaludnom pokušaju zaustavljanja trke u naoružanju i sprečavanja rata. 

1943. – Na kraju Staljingradske bitke u Drugom svjetskom ratu ostaci njemačkih armija obustavili otpor, a njemački komandant feldmaršal Fridrih fon Paulus potpisao bezuslovnu kapitulaciju i predao se sa 90.000 vojnika i oficira. Slom Nijemaca i njihovih saveznika Italijana, Rumuna, Mađara i Hrvata kod Staljingrada označio je početak kraja Trećeg rajha. Za šest mjeseci Njemačka je u teškim borbama izgubila više od milion vojnika, a 75 divizija je potpuno razbijeno. 

1946. – Jugoslovenska Ustavotvorna skupština izglasala prvi Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije, u kojem je usvojen princip federativnog uređenja zemlje, određena osnovna prava i dužnosti federacije i republika. 

1950. – Predsjednik SAD Hari Truman saopštio da je naredio proizvodnju hidrogenske bombe. 

1956. – Umro engleski pisac Alen Aleksander Miln, autor veoma popularnih romana za djecu. Djela: romani “Kad smo bili vrlo mladi”, “Vini Pu”, “Kuća na Puovom uglu”, “Sad nas je šestoro”. 

1958. – Lansiran prvi američki vještački satelit “Eksplorer Prvi”. 

1962. – Na inicijativu SAD, na skupu održanom u Urugvaju, iz Organizacije američkih država isključena Kuba i donesena rezolucija o zabrani trgovine s njom. 

1962. – Umro karikaturista Petar – Pjer Križanić, jedan od rodonačelnika jugoslovenske karikature, pisac i esejista, jedan od osnivača “Ošišanog ježa”. U Beograd je došao 1922. i zaposlio se u “Novom listu”, a 1923. je prešao u “Politiku”. 

1964. – Ka Mjesecu lansirana sovjetska automatska stanica “Luna 9”, koja se tri dana kasnije meko spustila i emitovala prve TV snimke površine Mjecesa. 

1971. – Između Istočnog i Zapadnog Berlina uspostavljen ograničeni telefonski saobraćaj, prvi put poslije 19 godina. 

1974. – Umro američki filmski producent, porijeklom poljski Jevrejin Semjuel Goldvin, jedan od pionira filmske industrije. Osnovao je 1923. filmsku kompaniju “Semjuel Goldvin prodakšns”, koja se 1924. udružila sa još dvije filmske kuće u kompaniju “Metro-Goldvin-Majer”, ali je potom ponovo postao samostalni producent. Filmovi: “Stela Dalas”, “Tamni anđeo”, “Ćorsokak”, “Zapadnjak”, “Male lisice”, “Najbolje godine našeg života”, “Tajni život Voltera Mitija”, “Momci i djevojke”, “Porgi i Bes”. 

1994. – Alžirski ministar odbrane Liamin Zerual preuzeo dužnost šefa države. 

1996. – Tamilski terorista – samoubica kamionom punim eksploziva uletio u centralnu banku Šri Lanke u Kolombu, usmrtivši oko 90 i ranivši više od 1.400 ljudi. 

1996. – Od eksplozije koja je uništila stambenu zgradu u centralnoj kineskoj provinciji Hunan poginulo 122 ljudi.

Slične Objave

Vremeplov

1648. – Potpisivanjem ugovora u Minsteru okočan osmogodišnji rat Španije i Ujedinjenih Provincija Nizozemske /Holandija/, izazvan rimokatoličkim inkvizitorskim terorom Španaca. Španija je u oktobru iste godine prinuđena da prizna nezavisnost Nizozemske, što je ubrzo omogućilo ekonomski i kulturni procvat nove države.

1649. – Engleskom kralju Čarlsu Prvom Stjuartu, čija je autoritarna vladavina izazvala građanski rat, odrubljena glava na osnovu presude revolucionarnog suda da je kriv za izdaju, odnosno tajne pregovore sa Škotima. Pod pritiskom parlamenta izdao je 1628. “Peticiju o pravima”, garantujući prava parlamenta i lične slobode građana, ali je tu obavezu ubrzo pogazio i vladao apsolutistički 11 godina. Bio je primoran da 1640. sazove Drugi parlament koji je naložio da u poreskim pitanjima odlučuje parlament, a ne kralj. Njegov režim je srušila revolucija pod vođstvom Olivera Kromvela, čije su snage potukle kraljevu vojsku kod Marston Mura 1644. i kod Nezbija 1645, poslije čega je Čarls Prvi pobjegao u Škotsku, ali je 1647. predat snagama parlamentarista. Pogubljenje je ostavilo mučan utisak čak i na Kromvelove pristalice, a u Holandiji i Španiji ogorčeno stanovništvo je pobilo poslanike nove republike. Poslije obaranja Kromvela, monarhija je obnovljena 1660.

1835. – Predsjednik SAD Endrju Džekson preživio prvi atentat na šefa države u američkoj istoriji.

1882. – Rođen američki državnik Frenklin Delano Ruzvelt, predsjednik SAD od 1932. do 1945, četiri puta biran za šefa države, jedini u američkoj istoriji. Bio je pravnik i član Demokratske stranke. Paralizovan je 1921, ali je ga to nije omelo da 1928. postane guverner države Njujork i četiri godine potom prvi put presjednik SAD, u vrijeme velike ekonomske krize koju je ublažio politikom poznatom kao “Nju dil”. Politiku “velike batine” prema latinoameričkim zemljama zamijenio je politikom “dobrog susjedstva”, a sa SSSR-om je uspostavio diplomatske odnose. Objavio je 1941. Povelju o četiri slobode: slobodu misli, slobodu od straha, slobodu od siromaštva i slobodu vjeroispovijesti. Iste godine je njegovom zaslugom usvojen Zakon o zajmu i najmu, što je SAD pripremilo za ratne napore. Napustio je politiku izolacionizma i energično stao na stranu antihitlerovske koalicije u Drugom svjetskom ratu. Drugi put je za predsjednika izabran 1936, treći put 1940, a četvrti put 1944, ali taj mandat nije okončao pošto je umro u aprilu 1945.

1889. – Austrougarski prestolonasljednik nadvojvoda Franc Karl Jozef Rudolf – Habsburški i njegova sedamnaestogodišnja ljubavnica baronesa Marija Večera izvršili samoubistvo u carskoj lovačkoj kući u Majerlingu.

1927. – Rođen švedski državnik Ulof Palme, šef vlade i Socijaldemokratske radničke partije Švedske od 1969. do 1976. i od 1982. do februara 1986, kad je ubijen u atentatu. U politiku je ušao kao studentski vođa, a u 42. godini je postao šef stranke i premijer. Bio je među rijetkim zapadnim državnicima koji su digli glas protiv eksploatacije nerazvijenih zemalja, a ljutnju SAD je izazvao odlučnim protivljenjem američkoj vojnoj interenciji u Vijetnamu. Od 1980. je vodio nezavisnu međunarodnu komisiju za unapređenje procesa razoružanja. Kao lider Socijalističke internacionale /SI/ više puta je rukovodio mirovnim misijama UN /za miroljubivo rješenje sukoba Irana i Iraka/ i SI /Radna grupa o južnoj Africi/.

1933. – Predsjednik Njemačke feldmaršal Paul fon Hindenburg naimenovao Adolfa Hitlera za kancelara. U Hitlerovoj vladi bila su još samo dvojica nacista, ali je on brzo uklonio neistomišljenike i prigrabio apsolutnu vlast. Time je otvorio put nacističkoj diktaturi i masovnim zločinima u Drugom svjetskom ratu, koji je započeo 1. septembra 1939. napadom na Poljsku.

1937. – Rođen ruski velemajstor Boris Vasiljevič Spaski, svjetski šahovski prvak od 1969. do 1972, igrač izuzetne originalnosti i bujne maštovitosti, posebno u tretiranju otvaranja. Titulu omladinskog šahovskog prvaka svijeta osvojio je 1955, a 1961. je prvi put postao šampion SSSR. Prvi put se borio za titulu prvaka svijeta 1966, ali je meč protiv jermenskog velemajstora Tigrana Petrosjana izgubio rezultatom 12,5:11,5. Svjetski prvak je postao tri godine kasnije, pobijedivši istog rivala sa 12,5:10,5. Titulu je izgubio u dvoboju s američkim velemajstorom Bobijem Fišerom, koji ga je 1972. u meču u Rejkjaviku pobijedio 12,5:8,5.

1937. – Rođena engleska pozorišna i filmska glumica Vanesa Redgrejv, koja je najčešće tumačila uloge samostalnih modernih žena složene prirode i senzibiliteta. Filmovi: “Morgan”, “Mornar iz Gibraltara”, “Kamelot”, “Uvećanje”, “Juriš lake konjice”, “Usamljenost trkača na duge staze”, “Isidora Dankan”, “Demoni”, “Marija, kraljica Škotske”, “Ubistvo u `Orijent-ekspresu`”, “Džulija” /nagrada “Oskar”/, “Agata”, “Vagner”, “Bostonci”.

1943. – Britansko ratno vazduhoplovstvo u Drugom svjetskom ratu otpočelo prvo danonoćno bombardovanje Berlina.

1948. – Ubijen indijski državnik Mohandas Karamčand Gandi, nazvan Mahatma /velika duša/, vođa pokreta za nezavisnost Indije, pola godine poslije sticanja nezavisnosti zemlje, za koju se borio cijelog života. U Nju Delhiju ga je ubio Naturam Godse, fanatik iz sekte “Hindu Mahasabha” koja se protivila njegovoj politici stišavanja antagonizama Hindusa i muslimana. Gandi je završio prava u Engleskoj 1891, od 1893. do 1914. je u južnoj Africi predvodio tamošnje Induse, a od 1919. pokret za nezavisnost Indije. Doktrina gandizma, koju je usvojio Indijski nacionalni kongres – partija na čelu borbe za nezavisnost, manifestovala se u pasivnom otporu. Sam Gandi, koji je asketski živio, često je štrajkovao glađu, što se pokazalo kao oružje pred kojim je britanska kolonijalna vlast bila nemoćna. Ni čestim hapšenjima nije zaustavljen – stekao je ogroman ugled i popularnost, ne samo u Indiji, i postao simbol borbe naroda te velike azijske zemlje za nezavisnost.

1948. – Umro američki pilot i konstruktor aviona Orvil Rajt, pionir avijacije, koji je 1903. s bratom Vilburom, u avionu njihove izrade, izveo prvi let u istoriji vazduhoplovstva. Let je trajao 59 sekundi i avion je preleteo 285 metara. Braća Rajt su već 1905. konstruisala avion koji je preleteo 39 kilometara. Osnovali su 1909. “Ameriken Rajt kompani” za proizvodnju aviona i iste godine vojsci SAD isporučili prvi borbeni avion “signal korps 1”.

1957. – UN pozvale vladu Južne Afrike da preispita politiku aparthejda.

1964. – U SSSR-u prvi put u istoriji kosmonautike uz pomoć jedne rakete lansirani sateliti u različite orbite – “Elektron 1” i “Elektron 2”.

1967. – Papa Pavle Šesti susreo se sa predsjednikom Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR Nikolajem Podgornim, prvim šefom sovjetske države koji je posjetio Vatikan.

1968. – U Vijetnamskom ratu počela jednomjesečna ofanziva, nazvana “Tet” /Nova godina/, pod komandom sjevernovijetnamskog generala Vo Ngujen Đapa, tokom koje su sjevernovijetnamske trupe i južnovijetnamski gerilci napali Sajgon i više od sto drugih mjesta u Južnom Vijetnamu. “Tet” se smatra prekretnicom u ratu, jer je navela vladu SAD da počne da razmišlja o povlačenju iz Vijetnama.

1972. – Britanski vojnici u Sjevernoj Irskoj ubili 13 ljudi, učesnika zabranjenog marša rimokatoličkih demonstranata za građanska prava u gradu Londonderi.

1972. – Pakistan napustio Komonvelt kao znak protesta zbog odluke Velike Britanije, Australije i Novog Zelanda da priznaju Bangladeš /bivši Istočni Pakistan/.

1995. – Od eksplozije automobila-bombe, koju su u Alžiru aktivirali islamski teroristi, poginulo je najmanje 20, a ranjeno oko 60 ljudi.

2000. – Kenijski avion “erbas 310”, dok je letio na relaciji Lagos – Najrobi, srušio se u more. Preživjelo samo 10 od 179 putnika i članova posade.

Slične Objave

Vremeplov

1412. – Srpski despot Stefan Lazarević potpisao zakon o rudarstvu – jedinstven po sadržini i opremi, čija je pravna i istorijska vrijednost prelazila nacionalne granice – i dio statuta grada Novo Brdo, velikog rudarskog centra na Kosovu i Metohiji.

1635. – Osnovana Francuska akademija.

1676. – Ruski car postao Fjodor Treći Romanov poslije smrti oca Alekseja. Bio je na prijestolu do 1682. – kad ga je naslijedio polubrat Petar Veliki – ali su zemljom, jer je bio maloljetan i bolešljiv, upravljali njegovi ujaci – bojari Miloslavski. Tokom njegove vladavine Rusija je učvrstila vlast na ogromnim novoosvojenim teritorijama u Povoložju, Sibiru i Ukrajini i omogućen je razvoj zanata, rudarstva i trgovine.

1688. – Rođen švedski filozof i prirodnjak Emanuel Svedberj, poznat kao Emanuel Svedenborj, autor mističko-teozofskog učenja o prirodi, posebno o ljudskoj prirodi. O njegovim vizijama pisao je Imanuel Kant u spisu “Snovi jednog duhovnika”. Ubrzo poslije njegove smrti 1772. pojavila su se “Društva svedenborjista”, iz kojih je nastala Crkva Novog Jerusalima. Djela: “Opera filosofisa et mineralia”, “Arkana koelestisa”, “De nova Hierosolyma”.

1782. – Rođen francuski kompozitor Danijel Fransoa Espri Ober, autor opera u kojima se smjenjuju govorne i pjevačke dionice. Djela: opere “Fra Diavolo”, “Crni Domino”, “Bludni sin”, “Nema iz Portičija”.

1843. – Rođen američki državnik Vilijam Mekinli, predsjednik SAD od 1897. do 1901, koji je 1898. objavio rat Španiji da bi od nje preoteo Filipine, Portoriko, Guam i Kubu, započevši tako eru američkog imperijalizma. Zajedno s evropskim silama učestvovao je u gušenju prvog antikolonijalnog ustanka kineskog naroda od 1899. do 1901, poznatog kao “Bokserski ustanak”, da bi nametnuo režim slobodne trgovine i omogućio američkom kapitalu prodor u Kinu. Ubijen je 1901. u atentatu.

1856. – Ustanovljen “Viktorijin krst”, najviše britansko vojno odlikovanje.

1860. – Rođen ruski pisac Anton Pavlovič Čehov, čiji stil se odlikuje jednostavnošću, izvanrednim darom zapažanja i specifičnom atmosferom, bliskom impresionističkom postupku. Njegove drame i pojedine novele nemaju fabulu u klasičnom smislu, nego su najčešće psihološki izvanredno naslikane ispovijesti o unutarnjim burama i sukobima. Pozorištu je otvorio nove puteve i sam stvorio novi dramski oblik “lirsku dramu” i izvršio ogroman uticaj na svjetsku literaturu, posebno dramu. Djela: drame “Galeb”, “Tri sestre”, “Ujka Vanja”, “Višnjik”, novele i pripovijetke “Čovjek u futroli”, “Arhijerej”, “Kuća na sprat”, “Dušica”, “Tri godine”, “Ogrozd”, “Paviljon broj 6”, “Stepa”, “Seljaci”, “Činovnikova smrt”, “U uvali”, zbirke humoreski “Melpomenine bajke”, “Šarene priče”.

1862. – Rođen engleski kompozitor Frederik Dilijes, impresionista poznat po simfonijama “Pariz – pjesma velikog grada” i “Brig Fair”. Komponovao je i opere i koncerte, uključujući “Misu života”, inspirisanu djelom njemačkog filozofa Fridriha Ničea “Tako je govorio Zaratustra”.

1866. – Rođen francuski pisac Romen Rolan, jedan od najvećih mistika francuske literature u 20. vijeku, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1915. Bio je duboko zainteresovan i aktivan u svim bitnim socijalnim, političkim i duhovnim zbivanjima svoje epohe, uključujući “aferu Drajfus”, fenomen komunizma, borbu protiv fašizma, nastojanja da se postigne svjetski mir. Djela: romani “Žan Kristof” /deset knjiga/, “Kola Brenjon”, 12 drama pod zajedničkim nazivom “Pozorište revolucije”, romansirane biografije Ludviga van Betovena, Mikelanđela Buonarotija, Lava Nikolajeviča Tolstoja, Georga Fridriha Hendla, Mahatme Gandija, antiratni spis “Iznad meteža”.

1867. – Rođen španski pisac i političar Visente Blasko Ibanjes, kome je svjetsku slavu donio roman “Četiri jahača apokalipse”. Cijelog života se borio za demokratiju i slobodu otadžbine, a kad je 1923. u Španiji zavedena diktatura, stavio se na čelo borbe za demokratiju i napisao čuvenu brošuru “Razobličeni Alfonso Trinaesti”, koja je odigrala ogromnu ulogu u rušenju monarhije. U mladosti je osnovao uticajni list “El Pueblo”. Ostala djela: romani “Među pomorandžama”, “Trska i glib”, “Krovinjara”, “Krv i arena”, “Horda”, “Mrtvi zapovijedaju”, “Katedrala”, “Uljez”, “Podrum”, “Mare Nostrum”, “Kolumbo”.

1872. – Rođen vođa nacionalno-revolucionarnog pokreta u Makedoniji Goce Delčev, koga bugarska istoriografija smatra bugarskim nacionalnim junakom, a skopski izvori makedonskim. U Sofiji je izbačen iz vojne škole, jer je širio socijalističke ideje, a potom zbog niskog rasta nije primljen na Vojnu akademiju u Beogradu. Dvije godine je bio učitelj, a 1896. je s malom četom počeo borbu protiv Turaka. Zalagao se za federaciju balkanskih država. Poginuo je u borbi protiv Turaka u maju 1903, tri mjeseca prije izbijanja Ilindenskog ustanka, čiji je početak odgađao s pravom, smatrajući da je preuranjen i slabo pripremljen.

1896. – Američki ljekar Emil Grab prvi upotrijebio terapiju zračenjem u liječenju raka pluća, primijenivši je u Čikagu na pacijentkinji Rouz Li.

1899. – Umro francuski slikar engleskog porijekla Alfred Sisle, jedan od osnivača impresionizma. Slikao je samo pejzaže, obično ulice pod snijegom i prizore iz prirode u lirskom intimističkom maniru, s naglašenom notom životnog optimizma. Posebno ga je privlačilo slikanje rijeka, pri čemu je najviše istraživao svjetlosne efekte.

1916. – Nijemci u Prvom svjetskom ratu prvi put bombardovali Pariz iz “cepelina”.

1916. – Britanska armija u Prvom svjetskom ratu prvi put testirala tenkove u mjestu Hetfild u Engleskoj.

1934. – Rođen srpski pjesnik Branko Miljković, liričar snažnog intelektualnog pogleda na svijet, opsjednut dramom postojanja i njenim filozofskim aspektom. Počeo je da piše kao srednjoškolac i 1957. je objavio prvu zbirku pjesama “Uzalud je budim”. Nadahnuto je prevodio moderne ruske i francuske pjesnike. Ostala djela: zbirke pjesama “Poreklo nade”, “Vatra i ništa”, “Krv koja svetli”, “Pesme”, “Smrću protiv smrti” /s Blažom Šćepanovićem/.

1941. – Umro grčki general i državnik Joanis Metaksas, koji je kao premijer i ministar vojske 1936. raspustio parlament i uspostavio ličnu diktaturu. Učestvovao je u ratu protiv Turske 1897. i u balkanskim ratovima 1912. i 1913. U Drugom svjetskom ratu u oktobru 1940. odbio je ultimatum fašističke Italije i organizovao odlučan otpor italijanskoj agresiji.

1942. – SSSR, Velika Britanija i Iran su u Drugom svjetskom ratu ugovorili da britansko-sovjetske snage napuste Iran šest mjeseci po okončanju rata protiv Sila osovine, a Teheran je dozvolio Moskvi i Londonu neograničenu upotrebu, kontrolu i održavanje svih komunikacija, aerodroma i pristaništa na iranskoj teritoriji.

1942. – Peru i Bolivija potpisivanjem protokola u Rio de Žaneiru okončali rat započet 1941. zbog sporne pogranične teritorije između dviju zemalja u području amazonske džungle.

1949. – Velika Britanija priznala Izrael.

1950. – Počela prva serija pobuna u Johanesburgu, izazvanih rasističkom politikom vlade Južne Afrike.

1959. – Danski putnički brod “Hans Hedtoft” pored obala Grenlanda naletio na ledeni brijeg i potonuo, povukavši u smrt 95 ljudi.

1963. – Ulazak Velike Britanije u Evropsku ekonomsku zajednicu /sadašnja Evropska unija/ vetom spriječila Francuska.

1963. – Umro američki pisac Robert Li Frost, četvorostruki dobitnik Pulicerove nagrade za poeziju, čije su najčešće teme ljudska usamljenost, prolaznost, istovjetnost čovjeka i prirode. Djela: zbirke pjesama “Dječakova volja”, “Sjeverno od Bostona”, “Potok što teče na zapad”, “Sabrane pjesme”.

1964. – Panama uputila žalbu Organizaciji američkih država zbog agresije SAD, zahtijevajući svoj suverenitet u zoni Panamskog kanala.

1989. – Poslije sedam godina nesporazuma i međunarodne arbitraže Izrael vratio Egiptu grad Tabu na Crvenom moru. Taj grad Izrael je držao od rata 1967, u kojem je do nogu potukao Arape.

1994. – Austrijanka Ulrike Majer, dvostruka svjetska prvakinja u smučanju, umrla od povreda zadobijenih prilikom pada na takmičenju u spustu za Svjetski kup.

1996. – Venecijanska operska kuća “La Feniče” nestala u požaru, drugi put u 204 godine svoje istorije.

1999. – Kontakt grupa pozvala Srbe i Albance u SRJ da pristupe mirovnim pregovorima u francuskom zamku Rambuje u blizini Pariza.

2003. – Skupština Crne Gore usvojila ustavnu povelju nove državne zajednice SCG i zakon o njenom provođenju. 

2006. – U nesreći u poljskim Katovicama, kada se srušio krov izložbene hale, poginulo 63 ljudi.

2007. – Šef UNMIK-a Joakim Riker potpisao u Parizu sporazum sa Uneskom o realizaciji prvog projekta restauracije i konzervacije kulturnog nasljeđa na Kosovu.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je srijeda, 28. januar, 28. dan 2015. godine. Do kraja godine ima 337 dana.

814. – Umro franački car Karlo Veliki, koji je od dolaska na prijesto 768. krojio sudbinu Evrope i proširio Franačko carstvo od Sjevernog mora do Italije i od Atlantika do Češke. Papa Lav Treći ga je 800. krunisao za rimskog cara. Njegova osvajanja, uz nasilno pokrštavanje i pretvaranje slobodnih seljaka u kmetove, omogućila su feudalizam u zapadnoj Evropi, a cezaropapistička ambicija (miješanje u teološka pitanja i crkvene poslove) trasirala put raskolu hrišćanstva. Kumovao je odluci crkve na Zapadu da – zbog nepravilnog prevoda dokumenata Sedmog vaseljenskog sabora s grčkog na latinski jezik – ne prihvati pravoslavno učenje o ikonama, a podupro je i jeretičko učenje o Svetom Duhu, prema kojem Sveti Duh ishodi i iz Sina, a ne samo iz Boga Oca. 

1457. – Rođen engleski kralj Henri Sedmi, otac Henrija Osmog i osnivač dinastije Tjudor. Njegovim dolaskom na prijesto 1485. okončan je četrdesetogodišnji “Rat dviju ruža” – nazvan tako, jer je dinastija Lankastera, s kojom je Henri Sedmi bio u srodstvu, imala u grbu crvenu, a dinastija Jorka bijelu ružu. Prijesto je osigurao pobjedom u bici kod Bosvorta 1485, u kojoj je poginuo kralj Ričard Treći, a 1486. ujedinio je kuće Lankaster i Jork, oženivši se Elizabetom, sestrom Ričarda Trećeg. Tokom vladavine do smrti 1509. zaveo je režim apsolutizma. 

1547. – Umro engleski kralj Henri Osmi, surovi apsolutista, koji je raskidom s rimokatoličkom crkvom izveo crkvenu reformaciju proglašenjem 1534. anglikanske crkve, nezavisne od Vatikana, s kraljem kao vjerskim poglavarom. Ženio se šest puta, a s papom je raskinuo kad nije dobio dozvolu da se razvede od Katarine Aragonske i oženi Anom Bolen, koju je kasnije pogubio. Proširio je vlast na Vels, Škotsku i Irsku i izgradio jaku flotu. 

1596. – Umro engleski gusar i admiral Frensis Drejk, prvi Englez koji je od 1577. do 1580. oplovio svijet. Njegovi gusarski napadi na španske brodove doprinijeli su engleskom osvajanju kolonija, posebno u sjevernoj Americi, a odigrao je i jednu od ključnih uloga u pobjedi britanske ratne mornarice 1588. nad španskom “Nepobjedivom armadom” u bici u La Manšu. Prenio je 1586. krompir u Evropu iz Amerike. 

1689. – Britanski parlament objavio abdikaciju kralja Džejmsa Drugog, posljednjeg iz dinastije Stjuart, zbačenog zbog naturanja rimokatoličanstva.

1812. – Rođen srpski državnik Ilija Savić, poznat kao Ilija Garašanin, čije je djelo “Načertanije”, objavljeno 1844, predviđalo oslobađanje svih Južnih Slovena i stvaranje velike jugoslovenske države pod vođstvom Srbije. Zalagao se i za savez balkanskih naroda koji bi se zajedno oduprli Turskoj. Sin je trgovca Milutina Savića iz sela Garaši kod Kragujevca i prezime je uzeo prema nazivu rodnog mjesta. Karijeru je počeo kao oficir 1837. i bio prvi starješina vojske kneza Miloša Obrenovića, ali je poslije abdiciranja kneza Miloša 1839. morao u izbjeglištvo. Po povratku u otadžbinu od 1843. do 1852. bio je ministar unutrašnjih djela, do 1853. ministar spoljnih poslova, ali je smijenjen pod pritiskom Rusije iako se protivio austrofilskoj politici kneza Aleksandra Karađorđevića i smatrao da Srbija treba da se osloni na Rusiju i Francusku. Ponovo je postao ministar unutrašnjih djela 1858. i odluka Svetoandrejske skupštine o zbacivanju dinastije Karađorđević najviše je njegova zasluga. Na poziv kneza Mihaila Obrenovića 1861. postao je šef vlade i diplomatije. Prihvatio je njegovu ideju o savezu s Crnom Gorom, Grčkom i Rumunijom u pripremanju ustanka protiv Turaka, takođe je vodio tajne pregovore o ustanku s prvacima Srba u Bosni i Šiptara, ali je otpušten 1867. zbog protivljenja kneževoj ženidbi s Katarinom Konstantinović. 

1841. – Rođen engleski novinar i istraživač Džon Roulends, poznat kao Henri Morton Stenli, koji se proslavio 1871. “spasavanjem” škotskog istraživača Dejvida Livingstona, za kojeg se vjerovalo da se izgubio u Africi. Potom je putovao u Afriku više puta do 1889. i otkrio je Albertovo, Edvardovo i Leopoldovo jezero, planinski masiv Ruvenzori i ispitao veliki dio bazena rijeke Kongo. 

1857. – Rođen srpski političar i publicista Stojan Protić, jedan od osnivača Radikalne stranke, prvi premijer Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, jer je regent Aleksandar Karađorđević ponudio njemu da sastavi vladu umjesto vođi radikala Nikoli Pašiću. Izdavao je i uređivao časopis “Delo” i list “Odjek”. Djela: “O Makedoniji i Makedoncima”, “Srbi i Bugari u Balkanskom ratu”, “Albanski problem i Srbija i Austro-Ugarska”, “Tajna konvencija između Srbije i Austro-Ugarske”. 

1871. – Francuska kapitulirala u ratu s Pruskom i predala Pariz.

1878. – U Nju Hevnu u SAD puštena u rad prva telefonska centrala, dvije godine pošto je Aleksander Grejem Bel patentirao telefon.

1884. – Rođen švajcarski fizičar, balonista i istraživač morskih dubina Ogist Pikar, profesor Univerziteta u Briselu. Proučavao je radioaktivnost, atmosferski elektricitet i kosmičke zrake. Postao je 1931. prvi čovjek koji je dospio u stratosferu, popevši se balonom do 15.780 metara, a 1934. do 17.550 metara. Od 1938. spuštao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000 metara.

1887. – Rođen poljski pijanista jevrejskog porijekla Artur Rubinštajn, čije se virtuozno muziciranje odlikovalo bogatstvom emocija i žestokim temperamentom. Nenadmašno je tumačio Frederika Šopena, Ludviga van Betovena, Roberta Šumana i savremene španske kompozitore. Napisao je memoarsko djelo “Godine moje mladosti”.

1906. – Rođen grčki revolucionar Vafijadis Markos, vođa grčkih partizana i komandant Demokratske armije Grčke u građanskom ratu od 1946. do 1949. Iz Anadolije je, kao i stotine hiljada Grka, emigrirao 1923. zbog terora Turske. Poslije njemačke okupacije Grčke u Drugom svjetskom ratu pobjegao je iz zatvora na ostrvu Gaudos i priključio se pokretu otpora. Bio je politički komesar Desete divizije Narodnooslobodilačke vojske (ELAS) i potom Makedonske grupe divizija ELAS. Kad je ELAS rasformiran poslije kapitulacije, vođa Narodnooslobodilačkog fronta (EAM) 12. februara 1945, s dijelom rukovodstva EAM, organizovao je oružanu borbu protiv kraljevskog režima. Početkom 1947. postao je vrhovni komandant Demokratske armije Grčke, poslije izbora na teritoriji pod kontrolom njegovih snaga u avgustu 1947.proglasio je republiku, a 23. decembra obrazovao privremenu demokratsku vladu u kojoj je bio premijer i ministar vojske. Zbog sukoba u rukovodstvu isključen je u novembru 1948. iz Centralnog komiteta Komunističke partije Grčke, poslije čega je emigrirao u SSSR, a u zemlju se vratio pred kraj života. 

1912. – Rođen američki slikar Džekson Polok, začetnik i najistaknutiji predstavnik apstraktnog eksresionizma. Njegove slike odlikuje specifična ekspresija nervoznog impulsivnog pokreta, sklonost dramatskim sukobima i duboka angažovanost koja im daje karakter intimne ispovijesti. Raskinuo je s tradicionalnim shvatanjem slike, odbacio stalak i slikarsku četkicu i slikao na podu, cijedeći boju iz tube i upotrebljavajući materijale i pomagala koja mu se slučajno nađu pri ruci. U toj tehnici naslikao je mnoga platna u kojima je napet, vibrantan potez, slijedeći unutarnje impulse poput osjetljive kazaljke, stvarao na površini živu kaligrafsku arabesku. 

1919. – Umro njemački sociolog, istoričar i književni istoričar Franc Mering, jedan od vođa i teoretičara lijevog krila njemačke socijaldemokratije i osnivača “Saveza Spartaka” i Komunističke partije Njemačke. Djela: “Biografija Karla Marksa” (tri knjige), “Istorija njemačke socijalne demokratije” (četiri knjige), studija “Legenda o Lesingu”. 

1928. – Umro španski pisac i političar Visente Blasko Ibanjes, kome je svjetsku slavu donio roman “Četiri jahača apokalipse”. Cijelog života se borio za demokratiju i slobodu otadžbine, a kad je 1923. u Španiji zavedena diktatura, stavio se na čelo borbe za demokratiju i napisao čuvenu brošuru “Razobličeni Alfonso Trinaesti”, koja je odigrala ogromnu ulogu u rušenju monarhije. U mladosti je osnovao uticajni list “El Pueblo”. Ostala djela: romani “Među pomorandžama”, “Trska i glib”, “Krovinjara”, “Krv i arena”, “Horda”, “Mrtvi zapovijedaju”, “Katedrala”, “Uljez”, “Podrum”, “Mare Nostrum”, “Kolumbo”. 

1930. – U Španiji okončana diktatura Migela Prima de Rivere.

1935. – Island postao prva zemlja u kojoj je legalizovan abortus zbog medicinskih ili socijalnih razloga.

1939. – Umro irski pisac Vilijam Batler Jejts, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1923, čija je lirika kosmopolitska, s osloncem na helensku i romejsku (vizantijsku) simboliku, ali i duboko vezana za irsko tlo i keltsku tradiciju. Dostigao je zrelost pravog majstora, jednog od najvećih u literaturi na engleskom jeziku. Djela: poezija “Oisinova lutanja”, “Vjetar u trsci”, “Ostrvce na jezeru Inisfri”, “Toranj”, drame “Grofica Ketlin”, “Žuđena zemlja”, “Mačka i mjesec”, eseji “Keltski suton”, “Ideje dobra i zla”, “Sanjarenja o djetinjstvu i mladosti” i “Autobiografija”.

1943. – Njemački nacistički vođa Adolf Hitler u Drugom svjetskom ratu objavio mobilizaciju svih Nijemaca sposobnih za borbu. 

1950. – Francuski parlament ratifikovao sporazum prema kojem su Vijetnam, Laos i Kambodža postale nezavisne države u okviru Francuske unije.

1962. – Američki vasionski brod bez posade “Rendžer 3”, umjesto da se spusti na Mjesec, promašio cilj za 35.200 kilometara.

1986. – Od eksplozije američkog vasionskog šatla “čelendžer”, 72 sekunde poslije lansiranja iz Kejp Kaneverala, poginulo je svih sedam astronauta.

1990. – Poljska ujedinjena radnička partija (komunista) rasformirana, a osnovana je Socijaldemokratija republike Poljske koja se opredijelila za tržišnu privredu i demokratsku državu. Lider nove stranke Aleksandar Kvašnjevski je 1995. postao šef države, pobijedivši na izborima Leha Valensu.

1994. – Tri italijanska novinara ubijena u Mostaru. 

1995. – U najkrvavijem sukobu od početka nasilja islamskih terorista u Egiptu poginulo 14 terorista, dvojica policajaca i dvojica prolaznika koji su se našli u unakrsnoj vatri.

1998. – U Indiji osuđeno na smrt svih 26 optuženih za učešće u zavjeri zbog ubistva bivšeg premijera Radživa Gandija.

2004. – Visoki predstavnik za BiH Pedi Ešdaun donio odluku o novom statutu grada Mostara, kojom se uvodi jedinstveno gradsko vijeće i gradska uprava, te ukida šest postojećih opština. 

2006. – U Novom Sadu u 73. godini preminuo književnik Duško Trifunović. 

Slične Objave

Vremeplov

Danas je utorak, 27. januar, 27. dan 2015. godine. Do kraja godine ima 338 dana. 

1756. – Rođen austrijski kompozitor Volfgang Amadeus Mocart, jedan od najvećih u istoriji muzike. Poslije preseljenja iz rodnog Salcburga u Beč bio je okružen spletkama zavidne i stvaralački jalove dvorske muzičke kamarile i doživio je finansijski krah. Poslije smrti 1791. sahranjen je u zajedničku sirotinjsku grobnicu u Beču. Kao “čudo od djeteta” na turnejama je obišao veći dio Evrope. Već u šestoj godini napisao je prvu kompoziciju, u osmoj sonate, u devetoj simfonije, u 11. oratorijum, a u 12. operu “Jednostavna prevara”. Napisao je više od 600 djela, uključujući opere, simfonije, koncerte za klavir, violinu, flautu, klarinet, hornu i druge instrumente, gudačke kvartete, kvintet sa klarinetom /”Mala noćna muzika”/, sonate za klavir i za violinu, kantate, mise /”Rekvijem”, “Misa solemnis”, “Velika misa u ce-molu”/. Ostala djela: opere “Figarova ženidba”, “Čarobna frula”, “Otmica iz Seraja”, “Don Đovani”, “Tako čine sve”, “Idomeneo”, simfonije “Hafner simfonija”, “Lincerska simfonija”, “Praška simfonija”, “Simfonija u ge-molu”, “Jupiter simfonija”.

1775. – Rođen njemački filozof Fridrih Vilhelm Šeling, koji je s Imanuelom Kantom, Johanom Fihteom i Fridrihom Hegelom tvorac njemačkog idealizma. Djela: “Ideje za filozofiju prirode”, “O svjetskoj duši”, “Prvi nacrt sistema prirodne filozofije”, “Transcedentalni idealizam”, “Predavanja o filozofiji umjetnosti”, “Izlaganje mog sistema filozofije”, “Bruno ili o prirodnom i božanskom principu stvari”, “Filozofija i religija”, “Istraživanje suštine ljudske slobode”, “Filozofija mitologije”.

1777. – Rođen srpski monah i pisac Lukijan Mušicki, upravnik manastira Šišatovac, čije su pjesme nadahnute rodoljubljem, humanizmom i prosvjetiteljskim idejama imale veliki uticaj na savremenike, naročito “Glas harfe šišatovačke”. Smijenjen je s dužnosti upravnika Šišatovca, jer njegove ideje nisu bile po volji mitropolita Stefana Stratimirovića. Oduševljavao se Dositejem Obradovićem i bio prijatelj Vuka Karadžića. 

1814. – Umro njemački filozof Johan Gotlib Fihte, istaknuti predstavnik njemačke klasične idealističke filozofije, profesor univerziteta u Jeni i Eglangenu, rektor Berlinskog univerziteta. Smatrao je da je sloboda osnova ljudske egzistencije, a ostvarenje produbljene ljudskosti u okviru slobodne zajednice osnovna smisao postojanja i ličnosti i čovječanstva. U “Govorima njemačkoj naciji” 1807. i 1808. doprinio je jačanju otpora Nijemaca francuskom caru Napoleonu Prvom, ali i buđenju njemačkog šovinizma. Djela: “Pokušaj kritike sveg otkrivenja”, “Osnova cjelokupne teorije nauke”, “Osnova prirodnog prava prema principima teorije nauke”, “Sistem teorije morala prema principima teorije nauke”.

1822. – Na skupštini u Epidauru grčki ustanici proglasili nezavisnost Grčke, koju je Otomansko carstvo priznalo tek 1829. 

1823. – Rođen francuski kompozitor španskog porijekla Eduar Lalo, koji je komponovao emotivna djela, u romantičarskom maniru. Djela: opera “Kralj od Isa”, “Španska simfonija” za violinu i orkestar, “Koncert za violončelo i orkestar u de-duru”. 

1832. – Rođen engleski pisac i matematičar Čarls Latvidž Dodžson, poznat kao Luis Kerol, čiju prozu odlikuju humor i fantastika, po čemu je blizak potonjem nadrealizmu. Djela: “Alisa u zemlji čuda”, “Kroz ogledalo”.

1859. – Rođen njemački car i pruski kralj Fridrih Vilhelm Drugi Viktor Albert, tvorac politike prodora na Istok i izazivač niza vojno-diplomatskih kriza, uključujući objavu rata Srbiji 1914, čime je postao neizbježan Prvi svjetski rat. Na prijesto Njemačkog carstva stupio 1888, a 1918. je, poslije poraza Njemačke, primoran da abdicira i pobjegne u Holandiju, koja je odbila da ga izruči saveznicima radi suđenja za ratne zločine. 

1865. – Španija priznala nezavisnost Perua.

1885. – Rođen američki kompozitor Džerom Kern, otac mjuzikla. Njegova opereta “Ploveće pozorište” jedna je od najboljih u istoriji pozorišta SAD. Komponovao je i filmsku muziku.

1901. – Umro italijanski kompozitor Đuzepe Verdi, uz Ričarda Vagnera najistaknutiji romantičarski operski stvaralac 19. vijeka. Prve opere stvarao je u duhu slobodarske nacionalne ideje pokreta rizorđimento, a kasnije su vrhunac italijanskog romantizma – spoj tradicionalne melodioznosti i psihološke karakterizacije ličnosti, uz izvanredno usaglašen tekst i muziku. Djela: opere “Nabuko”, “Travijata”, “Trubadur”, “Rigoleto”, “Bal pod maskama”, “Moć sudbine”, “Don Karlos”, “Aida”, “Otelo”, “Falstaf”.

1916. – U Berlinu osnovana revolucionarna organizacija “Savez Spartaka”, preteča Komunističke partije Njemačke, osnovane u decembru 1918. 

1919. – Umro mađarski pisac Endre Adi, čija je poezija označila prelom u modernoj mađarskoj lirici. Sugestivnom snagom vizija, s novim asocijacijama i naglaskom riječima i iskazima, podigao je mađarski pjesnički jezik na zavidnu visinu. Djela: “Nove pjesme”, “Krv i zlato”, “Na kolima Ilije Gromovnika”, “Volio bih da me vole”, “Ko je mene vidio?”, “Na čelu mrtvih”. 

1924. – Jugoslavija u Rimu potpisala pakt o prijateljstvu i saradnji s Italijom i sporazum kojim je Rijeka predata Italiji. 

1926. – Engleski pronalazač Džon Logi Berd u Londonu prvi put javno demonstrirao televiziju. 

1942. – U Igmanskom maršu u Drugom svjetskom ratu glavnina Prve proleterske brigade tokom druge neprijateljske ofanzive prešla sto kilometara od Jahorine do Foče, preko Sarajevskog polja i planine Igman. Marš više od 700 boraca, od kojih 50 ranjenih i bolesnih, trajao je 18 časova kroz dubok snijeg, pri temperaturi minus 32 stepena Celzijusova. U maršu su promrzla 172 borca i nekima su bez anestezije amputirani dijelovi tijela. 

1944. – Komandant Lenjingradskog fronta ruski general Leonid Govorov u Drugom svjetskom ratu objavio da je Crvena armija porazila Nijemce i potpuno oslobodila Lenjingrad, čijih je tri miliona žitelja bilo u blokadi od septembra 1941. Tokom nacističke opsade 716.000 Lenjingrađana izgubilo je krov nad glavom. NA Piskarevskom groblju sahranjeno je nekoliko stotina hiljada ljudi, od kojih je većina umrla od gladi. 

1945. – Sovjetske jedinice na juriš i uz znatne gubitke oslobodile Aušvic, najveći nacistički koncentracioni logor u Drugom svjetskom ratu. U logoru je ostalo oko 7.000 zatočenika koje Nijemci u žurbi nisu stigli da pobiju. U gasnim komorama Aušvica je, uključujući djecu i žene, ubijeno najmanje milion i po ljudi, najviše Jevreja. U logoru je bilo više od 25.000 Jugoslovena. 

1951. – Umro finski maršal i državnik Karl Gustav Emil fon Manerhajm, predsjednik Finske od 1944. do 1946. Kao konjički oficir ruske vojske učestvovao je u rusko-japanskom ratu i u Prvom svjetskom ratu, od 1917. je predvodio kontrarevolucionarne snage u Finskoj i bio regent Finske 1918. i 1919, a u Drugom svjetskom ratu vrhovni komandant finske armije. Odbrambena utvrđena linija prema SSSR-u, izgrađena prije Drugog svjetskog rata prema njegovoj zamisli na Karelijskoj prevlaci, nazvana je “Manerhajmova linija”.

1964. – Francuska uspostavila diplomatske odnose sa Kinom.

1967. – Pripremajući se za let na Mjesec, trojica američkih astronauta poginula u svemirskom brodu “Apolo 1” u kojem je izbio požar.

1967. – SSSR, SAD i 60 drugih zemalja potpisalo sporazum o zabrani nuklearnih eksperimenata u stratosferi. 

1969. – U Bagdadu pogubljeno 14 ljudi, među njima devet Jevreja, koje su iračke vlasti optužile da su izraelski špijuni. 

1973. – U Parizu su ministri inostranih poslova SAD, Sjevernog Vijetnama i privremene revolucionarne vlade Južnog Vijetnama potpisali ugovor o prestanku rata u Vijetnamu. Rat je ipak potrajao do kraja aprila 1975. i okončan je ponižavajućim porazom SAD.

1980. – Umro srpski književni i pozorišni kritičar jevrejskog porijekla Eli Finci, učesnik Narodnooslobodilačke borbe od 1941. Poslije Drugog svjetskog rata bio je direktor “Borbe”, “Nolita”, “Jugoslovenske knjige”, Jugoslovenskog dramskog pozorišta, glavni urednik časopisa “Književnost”. Djela: pozorišne kritike u zbirkama “Više i manje od života 1-5”, “Stvarnost i iluzije”, studija “Deni Didro”, ogledi o Miroslavu Krleži, Augustu Cesarcu, Jovanu Skreliću, Đorđu Jovanoviću, Branimiru Ćosiću, Marinu Držiću. 

1981. – Najmanje 500 ljudi poginulo na indonezijskom feribotu “tampomas 2” koji je poslije požara potonuo u Javanskom moru.

1991. – Američka avijacija u Zalivskom ratu otpočela masovno bombardovanje drugog po veličini iračkog grada – Basre. 

1995. – Burmanski vojnici postigli ključnu pobjedu nad karenskim pobunjenicima, osvojivši glavnu bazu u džungli uz granicu s Tajlandom. Pobuna manjinskih Karena /više od tri miliona ljudi u planinama istočne Burme/ otpočela je ubrzo pošto je Burma 1948. dobila nezavisnost od Velike Britanije. 

1996. – U Nigeru vojnim udarom oboren prvi demokratski izabran predsjednik Mahamane Osman. 

2003. – Bivši predsjednik Srbije Milan Milutinović izjasnio se pred Haškim sudom da se ne osjeća krivim ni po jednoj od pet tačaka optužnice, koja ga tereti za zločin protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u toku sukoba na Kosmetu u proljeće 1999. godine.

2003. – Prostorije Suda i Tužilaštva BiH otvorene u bivšoj kasarni JNA “Viktor Bubanj” u Sarajevu u kojoj su bosanski muslimani tokom rata držali zarobljene srpske civile. 

2003. – Poslanici Skupštine Srbije usvojili većinom glasova Ustavnu povelju buduće zajednice SCG i Zakon o njenom provođenju.

2004. – Bivši predsjednik Republike Srpske Krajine Milan Babić izjavio pred Haškim tribunalom da je kriv za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi i saučesništvo u zajedničkom zločinačkom poduhvatu.

2008. – Najbolji srpski teniser Novak Đoković osvojio Otvoreno prvenstvo Australije, a Nenad Zimonjić i Kineskinja Tijantijan Sun osvojili titulu u konkurenciji mješovitih dublova.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je ponedjeljak, 26. januar, 26. dan 2015. godine. Do kraja godine ima 339 dana. 

1500. – Španski moreplovac Visente Janes Pinson otkrio Brazil.

1699. – Potpisan Karlovački mir, kojim je poslije 16 godina okončan austrijsko-turski rat. Mirom koji su u Sremskim Karlovcima s Otomanskim carstvom sklopile Austrija, Rusija, Poljska i Venecija Turci su izgubili Ugarsku, Slavoniju, Liku i Baniju, zadržavši preko Save samo Banat i dio Srema do Mitrovice. Venecija je dobila srednju Dalmaciju, Boku Kotorsku do Risna i Moreju /Peloponez/. 

1788. – Britanski brodovi s prvim naseljenicima iz Engleske, uključujući grupu robijaša, uplovili u zaliv Botani Bej /Sidnej/ u Australiji, gdje su osnovali koloniju.

1823. – Umro engleski ljekar Edvard Džener, pronalazač vakcine protiv velikih boginja. Uočio je da ljudi, zaraženi kravljim boginjama, ne dobijaju velike boginje ni u vrijeme epidemija i poslije dvije decenije rada razvio je 1796. vakcinu, koja je ubrzo u cijelom svijetu prihvaćena kao pouzdana zaštita od smrtonosnih velikih boginja.

1827. – Peru okončao uniju s Kolumbijom i proglasio nezavisnost.

1841. – Proglašen britanski suverenitet nad Hongkongom, šest dana pošto je Kina prinuđena da ga ustupi Velikoj Britaniji.

1880. – Rođen američki general Daglas Makartur, u Drugom svjetskom ratu komandant američkih trupa na Dalekom istoku, koji je u ime SAD u septembru 1945. potpisao kapitulaciju Japana. Potom je postavljen za komandanta savezničkih snaga u Japanu, a u početku rata u Koreji je komandovao snagama UN, ali je smijenjen u aprilu 1951. zbog namjere da rat prenese na teritoriju Kine.

1885. – Sudanski ustanici Muhameda Ahmeda Abdule, koji se proglasio mahdijem /vođa islama/, potukli Britance, zauzeli Kartum, pogubili engleskog generala Čarlsa Gordona i osnovali samostalnu državu. Tek 1898. britansko-egipatska vojska generala Horejša Kičinera pobijedila je sudanske snage. Sudan je bio pod vlašću Londona do 1. januara 1956.

1891. – Umro njemački inženjer Nikolaus August Oto, koji je 1861. napravio prvi benzinski motor, a 1876. je izumio četvorotaktni motor s unutrašnjim sagorijevanjem, poznat kao “oto-motor”, što je omogućilo razvoj automobila.

1905. – Kod Pretorije u Južnoj Africi otkriven “kalinan”, najveći dijamant u svijetu, težak 3.106 karata.

1918. – Rođen rumunski diktator Nikolae Čaušesku, koji je preuzeo vlast 1965, postavši generalni sekretar vladajuće Komunističke partije Rumunije. Učvrstio se 1967, kad je izabran za predsjednika Državnog savjeta, a 1975. je postao predsjednik Rumunije i ubrzo je izgradio snažan kult ličnosti, oslanjajući se u vladanju najviše na ozloglašenu političku policiju “Sekuritatea”. Poslije decembarske pobune naroda 1989, kojoj se ubrzo pridružila vojska, zbačen je s vlasti i 25. decembra je, poslije tajnog suđenja, strijeljan sa suprugom Elenom.

1924. – U SSSR-u drugi Svesavezni kongres Sovjeta odlučio da tijelo sovjetskog boljševičkog vođe Vladimira Lenjina, koji je umro pet dana ranije, bude očuvano balsamovanjem. Takođe je odlučeno da u čast Lenjina bivša prijestonica carske Rusije Petrograd bude preimenovan u Lenjingrad.

1925. – Rođen američki filmski glumac i režiser Pol Njumen, koji se istakao psihološki iznijansiranim interpretacijama likova snažnih individualnih svojstava. Filmovi: “Dugo toplo ljeto”, “Slatka ptica mladosti”, “Nasilje”, “Buč Kesidi i Sandens Kid”, “Sudija za vješanje”, “Žaoka”, “Pakleni toranj”, “Bafalo Bil i Indijanci”, “Boja novca” /nagrada “Oskar”/, režija – “Rejčel, Rejčel”, “Uticaj gama zraka na sablasne nevene”.

1934. – Potpisan desetogodišnji njemačko-poljski pakt o nenapadanju, čime je Adolf Hitler osigurao mir na Istoku, ali ga to nije omelo da 1. septembra 1939. napadne Poljsku i otpočne Drugi svjetski rat.

1942. – Iskrcavanjem u Sjevernu Irsku, u Drugom svjetskom ratu su prvi američki vojnici stigli u Evropu, u kojoj su tada Nijemci ratovali samo na Istočnom frontu i u Jugoslaviji. Trupe SAD su se uključile u borbe u Evropi 1943. napadom na fašističku Italiju.

1947. – U avionskoj nesreći u Danskoj poginuo švedski prestolonasljednik Gustav Adolf, iza kojeg je ostalo petoro djece, a jedno od njih je sadašnji kralj Švedske Karl Šesnaesti Gustav.

1950. – Indija formalno proglašena republikom u okviru Britanskog komonvelta.

1965. – Hindi postao zvanični jezik Indije, što je izazvalo nemire na jugu zemlje, gdje stanovništvo govori drugim jezicima, pa je vlada Indije u februaru 1965. odlučila da u zvaničnoj upotrebi ostane i engleski.

1972. – Iznad Čehoslovačke, poslije eksplozije podmetnute bombe, pao avion JAT-a “DC-9” na liniji Kopenhagen – Beograd. Poginulo je 26 putnika i članova posade, a preživjela je jedino stjuardesa Vesna Vulović.

1973. – Umro američki filmski glumac rumunskog porijekla Edvard Robinson, koji se proslavio ulogama gangstera u kriminalističkim filmovima, ali je ispoljio i sjajan komičarski talenat. Filmovi: “Mali Cezar”, “Tigrova čeljust”, “Kid Kalabed”, “Neočekivani dr Gliterbauz”, “Čitav grad priča”, “Dvostruka odšteta”, “Žena na prozoru”, “Rt Largo”, “Nasilje”, “Zeleno sunce”.

1977. – Jugoslavija i Španija zaključile sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa i otvaranju misija u Madridu i Beogradu na nivou ambasada.

1990. – Umrla američka filmska glumica Ava Gardner, koja je nesvakidašnjom pojavom izmijenila tip filmske ljepotice i ostvarila niz uloga tajanstvenih i inteligentnih žena. Snimila je oko 60 filmova, među kojima: “Ploveće pozorište”, “Snjegovi Kilimandžara”, “Sunce se ponovo rađa”, “Usamljena zvijezda”, “Naga Maja”, “Noć iguane”, “Pedeset pet dana u Pekingu”, “Sudija za vješanje”, “Mambo”, “Bosonoga kontesa”.

1993. – Savjet bezbjednosti UN osudio napad Hrvatske na Republiku Srpsku Krajinu, teritoriju pod zaštitom Unprofora. 

1993. – Vaclav Havel izabran za prvog predsjednika Češke.

1994. – Rumunija postala prva bivša članica Varšavskog pakta koja je s NATO paktom potpisala dokument “Partnerstvo za mir”.

1996. – Senat SAD odobrio sporazum START-2 o smanjivanju broja američkih i ruskih strateških nuklearnih raketa.

1997. – Policija u Beogradu upotrijebila silu, suzbivši demonstracije nekoliko desetina hiljada ljudi koji su protestovali zbog poništenja njihove volje na lokalnim izborima.

2000. – Više od godinu dana pošto je DNK test ukazao na mogućnost da je nekadašnji predsjednik SAD Tomas Džeferson imao sina sa svojom crnom robinjom Seli Hemings, Džefersonova fondacija priznala da je on bio otac jednog, a možda i svih šestoro njene djece.

2001. – Otvaranjem pruge Zagreb – Split, preko BiH, ponovo je uspostavljen željeznički saobraćaj između Hrvatske i BiH, nakon skoro desetogodišnjeg prekida.

2001. – Održani veliki protesti protiv globalizacije u Davosu, povodom Svjetskog ekonomskog foruma. 

2004. – Glumac Mihailo – Bata Paskaljević preminuo u zemunskoj bolnici, u 81. godini. 

2007. – Generalna skupština UN usvojila rezoluciju kojom se osuđuje negiranje holokausta.

Slične Objave

Vremeplov

236 – Umro srpski arhiepiskop i državnik Sveti Sava, otac srpske državotvornosti, prvi srpski arhiepiskop, prosvjetitelj, utemeljivač srpske diplomatije, prosvjete, literature, zakonodavstva, zdravstva. Njegove mošti su iz bugarske prijestonice Trnovo, gdje je umro na povratku iz Jerusalima u Srbiju, prenesene i sahranjene u manastiru Mileševa 6. maja 1237, jer je bugarski car Ivan Asen Drugi jedva pristao na zahtjev Savinog sinovca kralja Vladislava da ih prenese u otadžbinu – i Asen i Trnovljani su smatrali počivanje Savinog tijela kod njih za veliku milost Božiju. Najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, rođen kao Rastko Nemanjić, otišao je oko 1192. na Svetu Goru i zamonašio se u ruskom manastiru Sveti Pantelejmon, a poslije očeve smrti 1200. vodio je državnu politiku s bratom – kraljem Stefanom Prvovjenčanim. U Nikeji je 1219. od romejskog /vizantijskog/ cara Teodora Prvog Laskarisa i vaseljenskog patrijarha Manojla Prvog Haritopula izdejstvovao autokefalnost /samostalnost/ Srpske crkve i srpsku arhiepiskopiju, za čije je sjedište odredio manastir Žiču. Srpske zemlje je podijelio na deset episkopija i za episkope je postavljao samo Srbe. U Raškoj je bilo osam episkopija – Žiča, Ras, Toplica, Moravica, Dabar, Budimlje, Hvosno i Prizren, jedna u Zeti /na Miholjskoj Prevlaci u Bokokotorskom zalivu/ i jedna u Zahumlju /Ston na Pelješcu/. Arhiepiskopija i posebno najzapadnije episkopije na Prevlaci i u Stonu bile su glavna brana agresivnom papstvu, koje se učvrstilo na Balkanskom poluostrvu poslije Četvrtog krstaškog rata od 1202. do 1204. S putovanja po Bliskom istoku donio je velike svetinje – dijelove časnog krsta, dio Hristovog trnovog vijenca, igumansko žezlo koje mu je proročanstvom ostavio Sveti Sava Osvećeni iz Palestine, ikonu Bogorodice Trojeručice, nošenu u bojevima ispred vojske do propasti srpske srednjovjekovne države. Veoma obrazovan, napisao je manastirske tipike /monaški ustavi/ – Karejski, Hilandarski i Studenički. Kapitalni značaj imao je njegov prevod s grčkog “Šeste novele” Svetog cara Justinijana Velikog – koju je očistio od kasnijih nepravoslavnih dodataka – osnovni pravoslavni politički i državno-pravni dokument u kojem je objašnjena ideja simfonije /saglasje/ crkve i države. “Šesta novela” /Zakonopravilo ili Krmčija, od riječi krma – upravljanje/ sa srpskog je prevedena na jezike ostalih pravoslavnih naroda. Simbol simfonije je dvoglavi orao i prvi srpski dvoglavi orao predstavljao je Svetog Savu i njegovog brata Svetog kralja Stefana Prvovjenčanog /Sveti Simon/. U pravoslavnoj crkvi Svetog Savu nazivaju i Ravnoapostolni /ravan apostolima/ i Mirotvorac, jer je 1208. u manastiru Studenica nad mrtvim očevim tijelom koje je prenio sa Svete Gore izmirio braću Vukana i Stefana i tako zaustavio građanski rat koji je pod pritiskom Rimokatoličke crkve započeo Vukan, a diplomatskim misijama unosio je mir i među balkanske narode. Njegov kult je veoma snažan kod svih pravoslavnih naroda Balkana i u Rusiji. U djelu “Život gospodina Nemanje” /Sveti Simeon/ opisao je očev život. Zajedno s ocem, u junu 1198. od romejskog cara Aleksija Trećeg Anđela izdejstvovao je hrisovulju na osnovu koje je podigao manastir Hilandar, učinivši ga centrom srpskog crkvenog i književnog života. 

1533. – Engleski kralj Henri Osmi oženio se Anom Bolen, prkoseći vrhu Rimokatoličke crkve u Vatikanu, koji mu nije dozvolio razvod od prve supruge Katarine Aragonske. 

1579. – U Utrehtu pobunjene provincije Nizozemske – Holandija, Zelandija, Utreht, Gelderlend, Frizija, Groningen i Overajsel – pošto su propali svi pokušaji izmirenja sa španskom upravom, proglasile Utrehtsku uniju radi borbe protiv Španije. Provincije su se 1581. otcijepile od Španije, a Vestfalskim mirom 1648. dobile nezavisnost i potom prihvatile naziv Holandija prema najvećoj i najbogatijoj provinciji. 

1627. – Rođen irski hemičar i fizičar Robert Bojl, koji je otkrio zakon o odnosu pritiska i zapremine kod gasova i prvi utvrdio razliku između smjese i hemijskog jedinjenja. 

1736. – Rođen francuski matematičar, mehaničar i astronom Luj Lagranž, koji je sa 19 godina postao profesor matematike na Artiljerijskoj školi u Torinu, a potom je radio u Akademiji nauka u Berlinu i na Politehničkoj školi u Parizu. Objavio je niz radova iz teorije brojeva, varijacionog računa, teorije parcijalnih jednačina, nebeske mehanike, sferne astronomije. Mnoga Lagranžova otkrića nose njegovo ime. Djela: “Analitička mehanika”, “Teorija analitičkih funkcija I-II”, “O libraciji Mjeseca”, “O teoriji Jupiterovih satelita”. 

1869. – Osnovano Srpsko poljoprivredno društvo radi širenja stručnih znanja među seljacima, koje je postojalo do 1946, kad ga je ukinula komunistička vlast. 

1874. – Rođen engleski pisac Vilijam Somerset Mom, oštar kritičar britanskog građanskog društva. Dosta je pisao i o egzotičnim zemljama. Djela: romani “LJudski okovi”, “Mjesec i stoparac”, “Kolači i pivo”, “Pozorište”, “Šareni veo”, zbirke pripovijedaka “Treptaj lista”, “Na kineskom platnu”, “Istok i Zapad”, drame “Lejdi Frederika”, “Hljebovi i ribe”, “Sveti plamen”. 

1882. – Rođena engleska spisateljica Adelina Virdžinija Stivn, poznata kao Virdžinija Vulf, koja je primjenjivala tehniku unutrašnjeg monologa i toka svijesti i pisala istančanim intelektualnim stilom. Ostvarila je majstorske portrete, posebno žena iz viših slojeva engleskog društva. Osjetljiva, zgrožena ratom, 1941. je izvršila samoubistvo. Djela: romani “Izlet na svetionik”, “Gospođa Delovej”, “Godine”, “Talasi”, “Orlando”, eseji “Sopstvena soba”, “Između činova”, “Smrt moljca”, “Običan čitalac”. 

1899. – Umro srpski socijalista Vasa Pelagić, prvi pobornik ideje socijalizma u Srbiji i na Balkanu. Ideju socijalizma u njenoj utopijskoj verziji prihvatio je u Rusiji, u kojoj je boravio od 1864. do 1866. kada je na Moskovskom univerzitetu studirao medicinu, istoriju i političku ekonomiju. U Brčkom, gdje je bio učitelj, osnovao je srpsku čitaonicu, jednu od prvih u Bosni. Bio je arhimandrit i upravnik Srpske pravoslavne bogoslovije u Banjaluci, u kojoj su školovani sveštenici i učitelji, odakle ga je zbog slobodoumnih školskih programa 1869. turska vlast prognala u Malu Aziju. Odatle se ruskom pomoću spasio 1871. i došao u Srbiju. Učestvovao je u bosansko-hercegovačkom ustanku 1875. Raščinjen je, a zbog širenja socijalističkih ideja protjerivan je i iz Srbije, čak zatvaran u ludnicu, a umro je u Požarevačkom zatvoru. Njegove knjige, čitane u svim dijelovima srpstva, štampane su još za njegovog života u oko 250.000 primjeraka i odigrale su veliku prosvjetiteljsku misiju. Djela: “Istorija bosanskohercegovačke bune”, “Odgovor na četiri društvena pitanja”, “Spas Srbije i srpstva”, “Socijalizam i osnovni preporođaj društva”, “Nauka i radni narod”, “Blagodatnik”, “Preobražaj škole i nastave”, “Nova nauka o javnoj nastavi”, “Umovanje zdravog razuma”, “Poslanica bogu”, “Koliko nas košta bog i gospodar”, “Rukovođa za srpsko-bosanske, hercegovačke, starosrbijanske i makedonske učitelje”. 

1904. – Izašao prvi broj “Politike” koja je, zahvaljujući raznovrsnosti, odmjerenosti, nepristrasnosti i informativnosti, postala najčitaniji srpski dnevni list. Tome je posebno doprinijelo geslo “Politike” da – u konkurenciji mnogih listova koji su neskriveno navijali za režim ili za pojedine političke stranke – prije svega poštuje činjenice i drži distancu prema svima, nastojeći da ne bude predaleko od vlasti, ali ni preblizu, koje je dugo važilo u toj novinskoj kući. List je osnovao Vladislav Ribnikar, koji je bio i prvi urednik.

1918. – Radi gušenja kontrarevolucionarnih pobuna stvorena Crvena armija, koja se uspješno obračunala i sa stranom vojnom intervencijom protiv sovjetske Rusije i porazila nacističku Njemačku u Drugom svjetskom ratu. U njenom organizovanju ključnu ulogu imao je Lav Trocki. 

1919. – Osnovano Društvo naroda, preteča UN. 

1924. – U francuskom gradu Šamoni počele prve zimske Olimpijske igre. 

1935. – Rođen državnik Portugalije Antonio Ramaljo Janeš, predsjednik ove zemlje od 1976. do 1986. 

1942. – Tajland u Drugom svjetskom ratu objavio rat Velikoj Britaniji i SAD. 

1955. – SSSR formalno okončao ratno stanje s Njemačkom. 

1971. – General Idi Amin vojnim udarom oborio predsjednika Ugande Miltona Obotea, ubrzo proglasio sebe predsjednikom i zaveo strahovladu u toj afričkoj zemlji. 

1978. – Umro srpski pisac Skender Kulenović, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, autor potresne poeme “Stojanka majka Knežepoljka”. Poslije Drugog svjetskog rata bio je direktor drame u sarajevskom pozorištu i urednik u beogradskoj izdavačkoj kući “Prosveta”. Djela: roman “Ponornica”, poeme “Ševa”, “Zbor derviša”, drama “Svjetlo na drugom spratu”, komedije “Djelidba”, “Večera”, soneti “Ocvale primule”. 

1983. – Kineske vlasti preinačile u doživotnu robiju smrtnu kaznu izrečenu istog dana 1981. Mao Ce Tungovoj udovici Đang Čin. 

1987. – Umro srpski slikar Predrag – Peđa Milosavljević, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, istaknuti predstavnik intimizma u srpskom slikarstvu. Studirao je prava u Subotici, a zatim bio u diplomatskoj službi u Parizu, Madridu, Londonu. Međunarodnu reputaciju je stekao 1937. na izložbi u Parizu, gdje je dobio nagradu “Gran pri”. Napisao je knjigu eseja “Između trube i tišine” i dramu “Zopir”. 

1991. – Sobranje Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije usvojilo deklaraciju o nezavisnosti. 

1992. – Ruski predsjednik Boris Jeljcin izjavio da će Rusija prestati da prijeti nuklearnim raketama američkim gradovima. 

1996. – Parlamentarna Skupština Savjeta Evrope odlučila da primi Rusiju, uprkos oštrim kritikama zbog vojne intervencije u Čečeniji.

1999. – U centralnom dijelu Kolumbije u zemljotresu poginulo najmanje 1.200 ljudi. 

2004. – U dvorištu zgrade Vlade Srbije otkrivena spomen-ploča ubijenom premijeru Zoranu Đinđiću.

2006. – Na palestinskim izborima pobijedio islamski pokret Hamas.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je subota, 24. januar, 24. dan 2015. Do kraja godine ima 341 dan. 

 

41. – Ubijen rimski car Gaj Julije Cezar Germanik Kaligula, nevjerovatno svirep vladar, kome se pripisuje da je govorio da žali što rimski narod nema samo jednu glavu da bi jednim udarcem mogao da je odrubi. Tokom četiri godine vladavine ispoljio je i krajnju neuračunljivost, samovolju i nečuveno rasipništvo, postavši pionir orijentalnog tipa tiranije u rimskoj istoriji. Kad je uveo nepodnošljivo visoke poreze i ostale namete, okrenuo je protiv sebe senat i vojsku, čak i komandante sopstvene pretorijanske garde. Senat je potom za novog cara proglasio njegovog strica Klaudija Prvog Tiberija. 

76. – Rođen rimski car Publije Elije Hadrijan, koji je tokom vladavine od 117. do smrti 138, uvidjevši da Rimsko carstvo slabi, utvrdio granice u jugozapadanoj Germaniji i Britaniji. Na sjevernoj granici provincije Britanije, između zaliva Klid i Fort, podigao je tzv. Hadrijanov bedem koji je trebalo da štiti od upada Pikta i Škota. Podigao je više gradova, od kojih je najvažniji Hadrijanov grad u Trakiji /sadašnje Jedrene/. Bio je veliki poštovalac grčke kulture i pokrovitelj umjetnosti, a pisao je stihove, vajao i slikao. 

661. – Kalifa Alija, zeta proroka Muhameda, u Kufi /na teritoriji sadašnjeg Iraka/ ubio pripadnik islamske sekte haridžita. 

1712. – Rođen pruski kralj Fridrih Drugi Veliki, tipičan predstavnik pruskog militarizma, koji je tokom vladavine od 1740. do 1786. od Pruske stvorio evropsku silu. Kao pristalica ideje prosvijećenosti donekle je vladao u duhu prosvijećenog apsolutizma. U dvorcu u Sansusi je okupljao filozofe, pisce i umjetnike, uključujući francuskog pisca i filozofa Fransoa Voltera. 

1732. – Rođen francuski pisac Pjer Ogisten Karon de Bomarše, vjesnik Francuske revolucije. Smjelo je kritikovao podmitljivost sudija, pokvarenost društva i korupciju. Djela: komedije “Seviljski berberin”, “Figarova ženidba” – koje su inspirisale Đoakina Rosinija i Volfganga Amadeusa Mocarta da komponuju istoimene opere – zatim autobiografsko djelo “Memoari”. 

1746. – Rođen švedski kralj Gustav Treći, koji je od stupanja na prijesto 1771. do nasilne smrti 1792. vladao apsolutistički, ali je bio i veliki pokrovitelj umjetnosti. Ratovao je protiv Rusije od 1788. do 1790. i bezuspješno je pokušavao da zauzme Sankt Peterburg. Inspirisan atentatom na njega u stokholmskoj operi u martu 1792. Đuzepe Verdi je napisao operu “Bal pod maskama”. 

1776. – Rođen njemački pisac Ernst Teodor Vilhelm Hofman, poznat kao Ernst Teodor Amadeus Hofman, čija su djela puna grotesknog humora, fantazije, hipnoze, telepatije, otuđenosti i strave, znatno uticala na evropsku književnost. Sadržaj tih priča kompozitor Žak Ofenbah je koristio za opere. Djela: “Fantastične slike u Kaloovom maniru”, “Đavolji eliksiri”, “Serpionova braća”, “Životni nazori mačka Mura”. 

1847. – Rođen srpski vojskovođa vojvoda Radomir Putnik, koji se kao sjajan strateg posebno iskazao u balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu, učesnik svih ratova Srbije od 1876. do 1916. U dva srpsko-turska rata od 1876. do 1878. komandovao je Rudničkom brigadom i Veterničkim odredom, jedinicama koje su se istakle u borbama na Javoru, Velikom Šiljegovcu, Đunisu, oko Pirota i u oslobađanju Niša, Vranja i Gnjilana. U srpsko-bugarskom ratu 1885. bio je načelnik Štaba Dunavske divizije, a 1890. postavljen je za pomoćnika načelnika Generalštaba. Tada je u program obuke starješina uveo rješavanje taktičkih zadataka na Višoj školi Vojne akademije, u kojoj je predavao taktiku i generalštabnu službu. Komanda nad Šumadijskom divizijskom oblašću povjerena mu je 1893, ali mu je 1895. oduzeta i 1896. je penzionisan pod sumnjom da sarađuje s Radikalnom strankom. Reaktiviran je 1903. poslije ubistva kralja Aleksandra Obrenovića i od tada je kao načelnik Glavnog generalštaba i ministar vojske 1904, od 1906. do 1908. i 1912. rukovodio ratnim pripremama. Umnogome, zahvaljujući njemu, srpska vojska je naoružana brzometnim oružjem i teškom artiljerijom, utvrđena je njena doktrina, povećan je i obučen rezervni starešinski kadar, otvorene su oficirske škole rodova, obučeno više generacija generalštabnih oficira, izrađeni su ratni planovi i propisani postupci mobilizacije. U Prvom balkanskom ratu je kao načelnik Štaba Vrhovne komande znatno doprinio pobjedi srpskih armija u neočekivanom sudaru s turskom vojskom u Kumanovskoj, a zatim u Bitoljskoj bici u oktobru i novembru 1912. U Drugom balkanskom ratu 1913. pravovremeno je rasporedio i pripremio vojsku, predvidjevši bugarski napad, što je bilo odlučujuće za trijumf Bregalničkoj bici. U Prvom svjetskom ratu 1914. vještim manevrisanjem i grupisanjem glavnine srpskih snaga doprinio je slamanju nadmoćnih austrougarskih trupa u Cerskoj i Kolubarskoj bici. Rukovodio je povlačenjem srpske vojske 1915, osujetivši nizom manevara namjeru njemačke Vrhovne komande da je u sadejstvu s bugarskim i austrougarskim trupama opkoli i uništi, ali su ga prethodno saveznici – pogrešno procijenivši situaciju – onemogućili da ofanzivom spriječi Bugarsku da stupi u rat na strani Centralnih sila. U toku povlačenja srpske vojske teško je obolio i upućen je u Francusku na liječenje, gdje je umro 1917.

1848. – Džejms Maršal u Kaliforniji – tek pripojenoj SAD, koje su je otele od Meksika u ratu 1846. i 1847. – našao grumen zlata, ali je “zlatna groznica” pokrenuta tek u decembru iste godine, kad je izvještaje o pronalasku žutog metala potvrdio predsjednik SAD Džejms Noks Polk. 

1892. – Rođen srpski revolucionar Aleksa Dundić, heroj Oktobarske revolucije, proslavljeni komandant Konjičkog bataljona. Njegovo pravo ime i prezime i mjesto rođenja nisu pouzdano utvrđeni, ali je najvjerovanija pretpostavka da je rođen u selu Ražana kod Kosjerića u zapadnoj Srbiji. Kao dobrovoljac srpske vojske u Prvom svjetskom ratu je poslije ranjavanja pao u austrougarsko zarobljeništvo, odakle je prebjegao u Rusiju i pridružio se Crvenoj armiji. Postao je čuven po hrabrosti i među prvima je odlikovan “Ordenom crvene zastave”. Poginuo je 1920. u bici kod Rovna u Ukrajini kao pomoćnik komandanta puka Šeste konjičke divizije Crvene armije. Kao znak priznanja urna s njegovim pepelom je položena u zidine Kremlja, a u Rovnu mu je podignut spomenik.

1915. – Britanski ratni brodovi u Prvom svjetskom ratu u Sjevernom moru potopili njemačku krstaricu “Bliher”, na kojoj je poginulo 870 ljudi. 

1920. – Umro italijanski slikar i vajar Amedeo Modiljani, čija su djela jedinstvena po prepoznatljivoj izduženosti figura. U Parizu je živio od 1906. i jedan je od najznačajnijih predstavnika “Pariske škole”. Najviše je slikao ženske aktove i portrete, a u mladosti se bavio i skulpturom u kojoj se osjećao uticaj crnačke plastike. 

1937. – Zaključen jugoslovensko-bugarski pakt o vječnom prijateljstvu. Bugarska nije htjela da pristupi Balkanskom paktu koji je garantovao granice, ali joj je odgovaralo zbliženje s najjačom balkanskom silom da bi lakše ostvarila pretenzije prema Grčkoj /Trakija/ i Rumuniji /južna Dobrudža/. 

1946. – Generalna skupština UN osnovala Komisiju za atomsku energiju. 

1965. – Umro engleski državnik i pisac Vinston Lenard Spenser Čerčil, premijer Velike Britanije u Drugom svjetskom ratu i od 1951. do 1955, jedna od najvećih političkih figura 20. vijeka, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1953. Kao oficir se 1897. i 1898. borio u britanskim kolonijama Indiji i Sudanu, a u Burskom ratu bio je ratni dopisnik. Od 1905. do 1921. bio je državni podsekretar za kolonije, ministar trgovine, unutrašnjih poslova, prvi lord Admiraliteta, ministar za municiju, ministar rata i vazduhoplovstva i ministar kolonija, a od 1924. do 1929. ministar finansija. Bio je ideolog i organizator intervencije protiv Oktobarske revolucije u Rusiji. Kad je 1933. u Njemačkoj došao na vlast Adolf Hitler, Čerčil je opomenuo Britaniju da se što prije naoruža i da se Hitler može obuzdati samo beskompromisnim stavom. U najtežim danima, poslije sloma saveznika u Norveškoj i pada Francuske, u maju 1940. postao je premijer i vođa Konzervativne stranke. U maju 1943. uspostavio je vezu s Vrhovnim štabom Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, potom priznao NOVJ kao jedinu snagu koja se u Jugoslaviji bori protiv fašizma i odlučujuće doprinio dolasku komunista na vlast u Jugoslaviji. Poslije Drugog svjetskog rata bio je inicijator podjele svijeta na interesne sfere i pristalica “hladnog rata” i borbe protiv komunizma. Poražen je na izborima 1945, ali je poslije izborne pobjede konzervativaca 1951. ponovo postao premijer. Djela: “Lord Rendolf Čerčil”, “Moje afričko putovanje”, “Liberalizam i socijalni problem”, “Istorija svjetskog rata”, “Marlboro, njegov život i doba”, “Korak po korak”, “U borbu”, “Neumoljiva borba”, “Početak kraja”, “Memoari iz Drugog svjetskog rata”. 

1972. – Japanski vojnik Šjoići Jokoi otkriven na pacifičkom ostrvu Guam, gdje se 27 godina skrivao u džungli, ubijeđen da Drugi svjetski rat još traje.

1973. – Pregovarač SAD Henri Kisindžer izjavio da će Vijetnamski mirovni sporazum, dogovoren na pregovorima u Parizu, značiti i kraj borbi u Laosu i Kambodži, a pregovarač Hanoja Le Duk To opisao je taj dokument kao “veliku pobjedu za vijetnamski narod”. Borbe u Vijetnamu okončane su tek krajem aprila 1975. oslobađanjem Sajgona i američkom vojnom katastrofom.

1983. – Umro američki filmski režiser Džordž Dui Kjukor, holivudski perfekcionista, posebno uspješan u muzičkoj komediji. Neki od njegovih filmova odišu diskretnošću, prefinjenim humorom i istančanim poznavanjem ljudske prirode, osobito ženske. Filmovi: “Male žene”, “Silvija Skarlet”, “Romeo i Julija”, “Juče rođena”, “Zvijezda je rođena”, “Djevojke”, “Maj Fair Lady”, “Dejvid Koperfild”, “Filadelfijska priča”. 

1986. – Gerilci Armije nacionalnog otpora bivšeg ministra odbrane Ugande Joverija Musevenija ušli u glavni grad Kampalu i potpuno ovladali njime dva dana kasnije. Pošto su njegove snage skršile otpor vladinih trupa i zbacile vladu generala Tita Okela, koji je na vlast došao poslije vojnog puča u kojem je u julu 1985. oborena vlada Miltona Obotea, Okelo je pobjegao u Sudan, a Museveni je 29. januara proglašen novim šefom države. 

1996. – Varšavski vojni tužilac zvanično otvorio istragu nad premijerom Poljske Juzefom Oleksijem, zbog njegove navodne špijunske aktivnosti za račun Moskve, što se naknadno pokazalo kao lažna optužba, čiji je cilj eliminisanje političkog protivnika poljskog predsjednika Leha Valense.

2003. – Vijeće republika SR Jugoslavije /SRJ/ ratifikovalo većinom glasova Zakon o potvrđivanju ugovora o dvojnom državljanstvu između SRJ i BiH.

Slične Objave

Preporučujemo
Close

Vremeplov

Danas je petak, 23. januar, 23. dan 2015. Do kraja godine ima 342 dana. 

1516. – Umro španski kralj Fernando Drugi i Peti Katolički /kao Fernando Drugi vladar Aragonije, a kao Fernando Peti Kastilje i Leona/, čiji je dolazak na prijesto Aragonije 1479. označio početak istorije ujedinjene Španije. Njegova žena Isabela Prva 1474. postala je kraljica Kastilje, a on je naslijedio oca Huana Drugog u Aragoniji i tako su sjedinjene glavne pirinejske države. Nastojeći da ojača Rimokatoličku crkvu i monarhiju, 1480. utemeljio je zloglasni sud inkvizicije, a 1492. je protjerao Jevreje iz Španije. Borbe sa Mavarima je pobjedonosno okončao 1492, protjeravši ih iz južne španske pokrajine Granade, iste godine je opremio ekspediciju Kristofora Kolumba koja je otkrila Ameriku, a 1503. je od Francuske preoteo Napuljsku kraljevinu. 

1719. – Ujedinjenjem Vaduza i Šelenberga stvorena kneževina Lihtenštajn. 

1744. – Umro italijanski filozof, istoričar i teoretičar prava Đovani Batista Viko, ili Đambatista, osnivač filozofije istorije i preteča moderne estetike. Na univerzitetu u rodnom Napulju 1697. je postao profesor retorike. Prije toga je desetak godina izučavao Platona i Kornelija Takita, svoje omiljene pisce, jer je, prema njegovim riječima, prvi “opisivao idealnog čovjeka, a drugi čovjeka kakav jeste”. Napuljski kralj Karlo Treći ga je 1735. imenovao za kraljevskog istoriografa. Smatrao je da se pravo rađa iz svijesti čovječanstva i učestvuje u promjenama čovjekovog duha /mišljenja/, pa razlog promjena treba tražiti u opštoj istoriji čovjekovog razvitka. Tvrdio je da je površni osjećaj pravde nagonski i da se izražava u religijskim oblicima, da u kasnijem razvoju čovjek postaje sposoban za apstraktno mišljenje i tek potom za filozofska načela prava. U skladu s tim, dijelio je rimsko pravo na božansku, herojsku i ljudsku fazu, a istoriju je – prema “zakonu istorijskih ciklusa” – posmatrao kao kružni tok i smjenu te tri faze. To shvatanje je podloga njegove filozofije istorije, koju je utemeljio kao posebnu naučnu disciplinu, identifikujući je sa sviješću čovječanstva o svojim djelima: istoriju stvara čovjek, izvan svijeta prirode. Pjesništvo je izdvojio kao autonomnu emanaciju duha, a i sam je pisao stihove na latinskom i italijanskom jeziku. Nasuprot kartezijanskom primatu razuma, stvorio je teoriju o tri glavne faze duha: osjećajnoj, fantazijskoj i razumskoj, pri čemu umjetnost nastaje na drugom stupnju, a filozofija je izraz čistog uma. Djela: “Principi nove nauke o zajedničkoj prirodi nacija”, “Univerzalno pravo”, “Autobiografija”. 

1783. – Rođen francuski pisac Mari Anri Bejl, poznat kao Stendal, začetnik francuskog realizma, jedan od tvoraca realističkog i psihološkog romana. Kao oduševljeni pristalica Francuske revolucije borio se protiv rojalista, jezuita i bogataša, kritikujući građanski moral. Djela: romani “Crveno i crno”, “Parmski kartuzijanski manastir”, “Lisjen Leven”, “Armansa”, studije “Rasin i Šekspir”, “Život Hajdnov”, “Istorija slikarstva u Italiji”, “Rim, Napulj i Firenca”. 

1804. – U valjevskoj Podgorini Iliju Birčanina pogubio dahija Fočić Mehmed-aga. Istog dana je ubijen valjevski knez Aleksa Nenadović, takođe jedan od najuglednijih Srba, čime je počela sječa knezova na koju je narod odgovorio Prvim srpskim ustankom. 

1806. – Umro engleski državnik Vilijam Pit – Mlađi, koji je 1783. postao najmlađi premijer u istoriji Velike Britanije. U vrijeme dok je bio na položaju šefa vlade do 1801. i od 1804. do 1806. vodio je ekspanzivnu kolonijalnu politiku, a u Indiji je učvrstio britansku vlast, reformišući administraciju. Kao zakleti neprijatelj Francuske revolucije bio je glavni organizator evropskih koalicija protiv revolucionarne i napoleonovske Francuske. 

1832. – Rođen francuski slikar Eduar Mane, jedan od začetnika impresionizma i najznačajnijih slikara druge polovine 19. vijeka. Počeo je pod uticajem španskog slikara Fransiska Goje i francuskih realista. Slikao je mahom u ulju i iz tog opusa se izdvajaju portreti Emila Zole, Žorža Klemansoa, Stefana Malarmea, Marsela Prusta. Bio je sjajan kolorista s naročitim darom da dočara atmosferu, što je posebno uočljivo u slikama “Doručak na travi”, “Bal u Foli-Beržeru”, “Balkon”, “Olimpija”. 

1888. – Umro francuski pisac Ežen Martin Labiš, koji je u komedijama i vodviljima duhovito karikirao građansko društvo Francuske u 19. vijeku. Djela: “Slamni šešir”, “Put gospodina Perišona”. 

1891. – Rođen italijanski revolucionar i teoretičar Antonio Gramši, osnivač Komunističke partije Italije 1921. Uređivao je listove “Il grido del popolo”, “Avanti” i “Ordine nuovo”. Fašisti su ga 1926. uhapsili i 1928. osudili na 20 godina robije. Oslobođen je 1936, ali je, izmučen robijanjem i bolešću, ubrzo umro. Djela: “Istorijski materijalizam i filozofija Benedeta Kročea”, “Intelektualci i izgradnja kulture”, “Bilješke o Makijaveliju, politici i modernoj državi”, “Književnost i nacionalni život”, “Prošlost i sadašnjost”, “Pisma iz zatvora”. 

1898. – Rođen ruski filmski režiser Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, jedan od najvećih teoretičara i stilista svjetskog filma, dao je osnove filmskoj umjetnosti, prema mnogim istoričarima kinematografije i kritičarima najveći režiser u istoriji filma. Po profesiji je bio arhitekta i u početku je crtao plakate, radio kao scenograf i pozorišni reditelj, unoseći novine na scenu, težeći čistim realističkim elementima u teatru. Na filmu je počeo kao montažer 1923. Tvorac je teorije o horizontalnoj i vertikalnoj montaži i teorije asinhroniteta. Filmovima i teorijskim postavkama dao je neprocjenjiv doprinos oblikovanju filmskog izražajnog jezika i izvršio ogroman uticaj na razvoj filma. Djela: filmovi “Štrajk”, “Oklopnjača `Potemkin`”, “Oktobar”, “Staro i novo”, “Sentimentalna romansa” /snimljen u Francuskoj/, “Da živi Meksiko”, “Aleksandar Nevski”, “Ivan Grozni”, knjige “Filmsko osjećanje”, “Filmski oblik”. 

1916. – U Krfskom kanalu u Prvom svjetskom ratu počelo sahranjivanje srpskih vojnika u “Plavu grobnicu”. Poslije natčovječanskih napora u albanskim gudurama i dodatne golgote od 160 kilometara pješačenja močvarnim primorjem od Skadra do Valone, zbog toga što se nisu pojavili obećani saveznički brodovi, vojnici su masovno umirali od tifusa, gladi i iscrpljenosti. Kako nije bilo dovoljno mjesta na Krfu i ostrvcu Vido, na koje su prebačeni tifusari, a i zbog opasnosti širenja epidemije, odlučeno je da se sahranjuju u more. Prema zvaničnim ali nepotpunim podacima, jer svi umrli nisu evidentirani, do 23. marta 1916. u Krfskom kanalu je sahranjeno 4.847 srpskih vojnika i oficira. Svi naši brodovi koji tuda prolaze zaustavljaju se i odaju počast sahranjenima u “Plavu grobnicu”. 

1928. – Rođena francuska filmska glumica Žana Moro, koja se proslavila u filmovima francuskog “novog talasa” poslije Drugog svjetskog rata. Filmovi: “Lift za gubilište”, “LJubavnici”, “Opasne veze”, “Moderato kantabile”, “Noć”, “Žil i Džim”, “Proces”, “Eva”, “Dnevnik jedne sobarice”, “Viva Marija”, “Falstaf”, “Katarina Velika”. Prema sopstvenom scenariju je režirala film “Svjetlo”. 

1931. – Umrla ruska balerina Ana Pavlovna Pavlova, najveća baletska umjetnica klasičnog stila početkom 20. vijeka. Karijeru je počela u Petrogradu, igrajući s čuvenim Vaclavom Nižinskim u “Ruskom baletu” Sergeja Đagiljeva. Potom je osnovala sopstvenu grupu, s kojom je sa ogromnim uspjehom nastupala širom svijeta, posebno oduševljavajući publiku igrom u baletima “Labudova smrt”, “Leptiri”, “Šopenijana”, “Labudovo jezero”, “Žizela”, “Rajmonda”. 

1937. – Prva grupa od tridesetak Jugoslovena otišla u Španiju da se bori protiv fašizma. U republikanskoj armiji se borilo 1.300 Jugoslovena, od kojih je poginulo 670. 

1943. – Britanska Osma armija u Drugom svjetskom ratu potisla Nijemce i zauzela Tripoli u Libiji. 

1944. – Umro norveški slikar Edvard Munk, svjetski prepoznatljiv po slici “Krik”. Karakterističan je po ekspresivnim oblicima oble uprošćene konture, koji spajaju arhaičan lik nordijske usamljenosti s modernim alegoričnim izrazom psihičke patnje. 

1945. – Sovjetske trupe, nezadrživo nadirući u Drugom svjetskom ratu ka Berlinu, izbile na rijeku Odru u Poljskoj. 

1968. – Mornarica Sjeverne Koreje u teritorijalnim vodama zarobila američki brod “Pueblo” – ploveću špijunsku stanicu s uređajima za prisluškivanje i dešifrovanje. 

1989. – Umro španski slikar Salvador Dali, ekscentrik visokog stila, jedan od najvećih slikara 20. vijeka, koji je uzdrmao temelje slikarstva. Prošao je kroz faze futurizma, kubizma i apstraktnog racionalizma, da bi se priklonio nadrealizmu, uvijek s crtežom izvedenim do perfekcije. Slikao je iracionalan i fantastičan svijet snova i halucinacija. Tridesetih godina je naslikao djela koja su izazvala šok /”Veliki masturbator”, “Goruća žirafa”, “Predosjećaj građanskog rata”/. Radio je i kao kostimograf i scenograf u filmovima zemljaka Luisa Bunjuela “Andaluzijski pas” i “Zlatno doba”. Napisao je autobiografsko djelo “Tajni život Salvadora Dalija”. 

1992. – Premijer Estonije Edgar Savisar je podnio ostavku zbog nestašice hrane i energije u novoj državi, otcijepljenoj od SSSR-a. 

1998. – Bivši predsjednik Južne Afrike Piter Viljem Bota izjavio u sudu – u kojem se pojavio pod optužbom za opstrukciju rada Komisije za ispitivanje istine o zloupotrebama tokom ere aparthejda – da poslije svega ne postoji ništa zbog čega bi trebalo da se izvinjava. 

2000. – Više od milion ljudi demonstriralo u centru Madrida protiv obnavljanja kampanje nasilja kojoj je pribjegla baskijska teroristička organizacija ETA. 

2004. – Bivši član Predsjedništva BiH Ante Jelavić, bivši federalni ministar odbrane Miroslav Prce i direktor “Hercegovina-osiguranja” Miroslav Rupčić uhapšeni u Mostaru u akciji SFOR-a i pripadnika federalne policije zbog kriminalnih aktivnosti u vezi sa “Hercegovačkom bankom” iz Mostara. 

2004. – Evropska sonda “Mars ekspres” detektovala vodu u formi leda na južnom polu planete Mars. 

2006. – U teškoj željezničkoj nesreći u mjestu Bioče, kod Podgorice, poginula 44 putnika, a povrijeđeno 258.

 

 

 

Slične Objave

Vremeplov

1440. – Rođen veliki moskovski knez Ivan Treći Vasiljevič, nazvan Ivan Veliki, koji je učinio Rusiju veoma moćnom, oslobodio je vazalstva odbivši da Mongolima plaća danak, ojačao monarhiju i okončao “prikupljanje ruskih zemalja”. Poslije dolaska na vlast 1462. priključio je Rusiji više kneževina, uključujući Tver, Rostov i Novgorod, a 1480. je oslobodio mongolske vlasti. Nastojao je da ojača centralnu vlast i 1497. je izdao jedinstven “Sudbenik” za cijelu Rusiju. Počeo je zidanje kamenih kula i palata Kremlja u Moskvi. 

1517. – Vojska turskog sultana Selima Prvog u bici kod Rajdanije, blizu Kaira, potukla memelučke snage i sedam dana potom ušla u Kairo, priključivši Egipat Otomanskom carstvu. 

1561. – Rođen engleski filozof i državnik Frensis Bekon, jedan od osnivača modernog materijalizma, čija se klasifikacija i kritika idola /zabluda/ smatra prvom kritikom ideologije. Suprotstavljajući se neplodnom skolastičkom mišljenju, izgradio je opšti plan za obnovu nauke. Uticao je na francuske enciklopediste 18. vijeka, koji su mu posvetili veliku “Francusku enciklopediju”. Formulisao je dva principa značajna za shvatanje zadatka modernih nauka: pravo znanje je znanje uzroka i unapređivanje znanja je jačanje čovjekove moći nad prirodom. Označio je eksperiment kao najviši princip naučnog mišljenja i razradio induktivnu metodu otkrivanja istine. Prema njegovim načelima, u Engleskoj je 1662. osnovano “Učeno društvo” i tako promovisana Bekonova zamisao da se ljudski napredak može ostvariti ne samo reformom društva već i napretkom nauke. Djela: “Unapređenje nauke”, “Novi organon”, “Nova Atlantida”, “Eseji ili savjeti etički i politički”. 

1666. – Umro indijski car Šah Džehan iz dinastije Mogula, poznat i kao princ Haram, koji je najveći dio vladavine od 1628. do 1658, kad ga je zbacio sin Aurangzeb, posvetio izgradnji mauzoleja Tadž-Mahal u svojoj prijestonici Agri na sjeveru Indije. Veleljepno zdanje od bijelog mermera, koje je 20.000 radnika zidalo od 1631. do 1653. posvetio je uspomeni na caricu Mumtaz Mahal i on je poslije smrti takođe sahranjen tu. Premjestio je 1648. prijestonicu iz Agre u Delhi, gdje je izgradio novi grad Šahdžehanabad. 

1729. – Rođen njemački pisac, kritičar i teoretičar umjetnosti Gothold Efraim Lesing, oduševljeni pristalica prosvjetiteljstva, utemeljivač savremene njemačke književnosti i estetike. Odlučujuće je doprinio oslobađanju njemačke drame od uticaja klasičnih i francuskih modela. Djela: drame “Mis Sara Sampson”, “Emilija Galoti”, “Mudri Natan”, komedija “Mina od Barnhelma”, kritike “Pisma o najnovijoj književnosti”, “Hamburška dramaturgija”, “Laokoon”, polemička satira “Vaspitanje ljudskog roda”, “Anti-Gece”. 

1771. – Španija sklopila konvenciju s Velikom Britanijom o ustupanju Foklandskih ostrva u Atlantskom okeanu. Od sticanja nezavisnosti 1816. Argentina polaže pravo na njih, tvrdeći da je nasljednica kao bivša španska kolonija. Vojna hunta Argentine je u aprilu 1982. pokušala da okupira ostrva iskrcavanjem 10.000 vojnika, koje su dva mjeseca kasnije porazile britanske trupe i učvrstile suverenitet Londona nad Foklandima. 

1775. – Rođen francuski fizičar i matematičar Andre Mari Amper, osnivač elektrodinamike. Zasnovao je teoriju magnetizma u nerazdvojivoj vezi s elektricitetom i pronašao i proučio uzajamno dejstvo električnih struja. Napisao je više djela iz fizike, matematike i filozofije. Njemu u čast jedinica za jačinu struje nazvana je “amper” /skraćeno A/, jedinica za naelektrisanje /količinu elektriciteta/ “ampersekunda” /skraćeno As/ i “amperčas” /skraćeno Ah/, a instrument za mjerenje jačine struje “ampermetar”. 

1788. – Rođen engleski pisac Džordž Gordon Bajron, jedan od osnivača evropskog romantizma. Njegova poezija je oličavala slobodan ljudski duh u pobuni protiv poretka, što mu je donijelo veliki uticaj i popularnost kod evropskih naroda pod jarmom tuđeg ili domaćeg despotizma. Veliku Britaniju je napustio, razočaran, 1816. i u Italiji je stvorio najveća djela: “Čajld Harold”, “Kain”, “Manfred”, “Don Žuan”. Otišao je 1823. da pomogne borbu Grka za oslobođenje od Turaka, ali je ubrzo obolio od malarije i umro u aprilu 1824, ne ostvarivši ideal da se bori za slobodu grčkog naroda. 

1849. – Rođen švedski pisac Johan August Strindberg, najkontroverznija ličnost švedske književnosti. Bio je istovremeno naturalistički psiholog i folklorista, istoričar i mistik. Razbio je stare dramske forme, preteča je mnogih savremenih strujanja. Ženu je smatrao prirodnim neprijateljem muškarca, a protivljenje emancipaciji žena, o čemu je pisao u novelama “Brakovi 1” i “Brakovi 2”, antihrišćanstvo i naturalistički stil donijeli su mu mnogo glavobolja i sukoba. Ostala djela: romani “Služavkin sin”, “Crvena soba”, “Stanovnici Hamsea”, “Odbrana jednog ludaka”, “Gotske sobe”, “Priče nadzornika karantina”, “Pakao”, “Na ostrvima”, “Legende”, “Crne zastave”, drame “Majstor Uluf”, “Otac”, “Gospođica Julija”, “Pljačkaši”, “Zajmodavac”, “Put u Damask 1-3”, “Ples smrti”, “Igra snova”, “Oluja”, “Sablasna soneta”, novele “Novo carstvo”. 

1863. – U dijelu Poljske koji je na osnovu odluke Bečkog kongresa 1814. i 1815. priključen Rusiji izbio je ustanak pod vođstvom “stranke crvenih” Jaroslava Dombrovskog, ali su ga ruske trupe ugušile poslije nekoliko mjeseci i 1864. pretvorile Poljsku u rusku guberniju. 

1871. – U Parizu izbile demonstracije radnika koje su pod vođstvom francuskog revolucionara Luja Ogista Blankija prerasle u ustanak protiv vlasti, koja je pripremala predaju grada pruskim trupama. Vlasti su odbacile zahtjev ustanika da stvore Komunu radi otpora pruskoj vojsci i na pobunjenike su poslale dva bataljona mobilne garde koji su ispred gradske vijećnice otvorili vatru i u krvi ugušili ustanak. Vlada je potom proglasila opsadno stanje i zabranila sve skupove, a ministar inostranih poslova Žil Favr je u njeno ime 28. januara potpisao akt o kapitulaciji. 

1875. – Rođen američki filmski režiser Dejvid Levelin Vork Grifit, jedan od najznačajnijih stvaralaca u epohi nijemog filma. Zaslužan je za većinu fundamentalnih otkrića filmskog izraza, uključujući krupni plan, ritmičku prirodu montaže i kreativnu upotrebu vještačkog svjetla. Filmovi: “Netrpeljivost”, “Bjekstvo”, “Dome, slatki dome”, “Rađanje jedne nacije”, “Srca svijeta”, “Velika ljubav”, “Slomljeni pupoljci”, “Pad Vavilona”, “Dvije sirotice”, “Amerika”, “Abraham Linkoln”.

1878. – Rođen srpski vajar Toma Rosandić, prvi rektor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Kamenorezački zanat je učio u Splitu, a vajarstvo u Veneciji i Beču. Bio je odličan klesar, ali je najbolja djela stvorio u drvetu, s izvanrednim osećajem za njegovu strukturu i materiju. Izradio je više javnih spomenika, uključujući veliku grupu “Igrali se vrani konji” ispred Skupštine Jugoslavije u Beogradu i skulpturu “Umorni borac” na Kalemegdanu. 

1894. – Umro srpski pisac Vojislav Ilić, osnivač moderne srpske lirike i tvorac verističkog izraza u srpskoj poeziji. Njegova lirika je označila raskid s romantičarskom poezijom i obilježena je misaonim skepticizmom. Pisao je elegične, sjetne pjesme u kojima preovlađuju motivi prošlosti i samoće /”Zimska idila”, “Jesen”, “Ja ništa više ne verujem”, “Tamara”, “Istok”/. Radio je kao korektor Državne štamparije u Beogradu, pisar Ministarstva unutrašnjih poslova, učitelj u Turn Severinu i diplomatski činovnik u Prištini i Solunu. Djela: dva izdanja “Pesama” objavljena za života i sabrana djela posthumno. 

1896. – Rođen srpski slikar Sava Šumanović, majstor pejzaža, aktova i mrtve prirode, osobenih tonova, posebno intenzivnih na slikama iz rodnog Srema. Na njegovim slikama dominiraju svijetli tonovi, uz izražen osjećaj za osvjetljenje i sugestivno ostvarenje prostorne dubine ekspresivnim lirizmom. Dugo je živio u Parizu, a posljednje godine života u Šidu, gdje su ga u Drugom svjetskom ratu ubile ustaše 1942. Šumanovićeve velike kompozicije “Doručak na travi” i “Pijana lađa” su među najznačajnijim djelima našeg modernog slikarstva. Najbolja njegova djela su u Narodnom muzeju u Beogradu, zbirci Pavla Beljanskog i Galeriji “Sava Šumanović” u Šidu. 

1901. – Umrla britanska kraljica Viktorija Prva Aleksandrina, koja je na prijesto stupila 1837. Tokom njene vladavine u Velikoj Britaniji je izvedena industrijska revolucija, a britansko kolonijalno carstvo se raširilo po čitavoj planeti. Njena vladavina se često naziva “viktorijanskim vijekom”. 

1902. – Ksenija Anastasijević postala prva žena u Srbiji koja je stekla titulu doktora nauka, odbranivši s visokom ocjenom disertaciju pod naslovom “Brunovo učenje o najmanjem”. 

1905. – Ruske trupe u Petrogradu otvorile vatru na demonstrante, mahom radnike, koji su krenuli na carski Zimski dvorac, zahtijevajući demokratske slobode, kraj rata s Japanom i uspostavljanje ustavotvorne skupštine. Ubijeno je više od hiljadu i ranjeno oko 5.000 ljudi, u pokolju nazvanom kasnije “Krvava nedjelja”. 

1908. – Rođen ruski teorijski fizičar Lav Davidovič Landau, jedan od najvećih fizičara 20. vijeka, otac sovjetske škole teorijske fizike, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1962. Doživio je 1962. tešku saobraćajnu nesreću, poslije koje je više puta proglašavan klinički mrtvim. Život mu je ipak spasen, ali ni vrhunski ljekari nisu uspjeli da mu povrate kreativnu sposobnost. Zasnovao je termodinamičku teoriju faznih prelaza u čvrstom tijelu, teoriju tečnog helijuma blizu apsolutne nule, teoriju kombinovane inverzije, teoriju dviju neutrinskih komponenata, predvidio pojavu drugog zvuka, znatno obogatio teoriju superprovodljivosti, otkrio nove zakonitosti u ponašanju provodnika, unaprijedio kvantnu teoriju polja i fiziku elementarnih čestica i kosmičkih zraka. Zajedno s ruskim teorijskim fizičarem Iljom Lifšicom objavio je kapitalno djelo u više tomova “Kurs teorijske fizike”. Ostala djela: “Elektroprovodljivost metala”, “Teorija polja” /sa Lifšicom/, “Kvantna mehanika” /sa Lifšicom/, “Statistička fizika” /sa Lifšicom/. 

1909. – Rođen burmanski diplomata U Tant, generalni sekretar UN od 1962. do 1971. Problemi u Kongu, berlinska i kubanska kriza, rat u Vijetnamu, sukobi na Bliskom istoku i rat Indije i Pakistana bili su dramatični događaji s kojima se suočavao tokom mandata. 

1917. – Umro srpski arhitekta Jovan Ilkić, koji je znatno uticao na razvoj arhitekture u Srbiji u prvoj polovini 20. vijeka. Bio je 30 godina glavni projektant Ministarstva građevina i projektovao je mnoga značajna zdanja u Beogradu: Skupština Jugoslavije, Hotel “Moskva”, “Oficirski dom” /sadašnji Studentski kulturni centar/, zgrada Protokola. 

1924. – Remzi Mekdonald kao prvi laburistički premijer Velike Britanije preuzeo položaj od Stenlija Boldvina. 

1941. – Italijanske snage u Drugom svjetskom ratu kapitulirale u Tobruku pred britanskom Osmom armijom poslije 11 dana opsade. 

1944. – Počelo savezničko iskrcavanje kod Ancija u Italiji u Drugom svjetskom ratu, čime se njemačka odbrana našla u bezizlaznoj situaciji, ali je oklijevanje američke komande omogućilo Nijemcima da se pregrupišu i četiri mjeseca kod Kasina zadržavaju savezničke snage, nanijevši im velike gubitke.

1964. – Kenet Dejvid Kaunda postao prvi predsjednik vlade u Sjevernoj Rodeziji /Zambija/. 

1973. – Umro predsjednik SAD Lindon Bejnz Džonson, koji je Amerikance gurnuo dublje u vijetnamsku ratnu avanturu, okončanu 1975. ponižavajućim porazom. Bio je potpredsjednik od 1960. za vrijeme mandata Džona Kenedija. Kad je Kenedi ubijen u Dalasu 1963. postao je predsjednik, što je ostao do 1969, poslije pobjede na izborima 1964. 

1973. – U udesu jordanskog “boinga 707” s muslimanskim hodočasnicima na povratku iz Meke, koji se srušio u plamenu na aerodromu u nigerijskom gradu Kano, poginulo je 176 ljudi. 

1986. – Trojica Sika, optužena da su 1984. ubila premijera Indije Indiru Gandi, osuđena na smrt. 

1995. – U toku samoubilačke bombaške akcije palestinskog teroriste, u Izraelu poginulo 19 i ranjeno oko 60 ljudi, većinom izraelskih vojnika koji su na autobuskoj stanici čekali prevoz. 

1998. – Amerikanac Teodor Kačinski priznanjem da je “unabomber”, kako su ga nazvali mediji, prihvatio doživotnu zatvorsku kaznu da bi izbjegao izricanje smrtne presude. Tokom “antitehnološke” bombaške kampanje on je usmrtio troje ljudi, a 29 je povrijedio ili osakatio. 

2000. – Jorgos Papandreu otputovao iz Turske na kraju prve posjete Ankari jednog šefa grčke diplomatije poslije 38 godina.

2004. – Vaseljenski patrijarh Vartolomej Prvi na Kubi otvorio prvu novoizgrađenu crkvu od kada je predsjednik Fidel Kastro došao na vlast za vrijeme revolucije 1959. godine.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je utorak, 20. januar, 20. dan 2015 Do kraja godine ima 345 dana.

1265. – Prvi put sazvan engleski parlament, čime je plemstvo ograničilo vlast monarha Henrija Trećeg, porijeklom iz francuske dinastije Plantageneta. Donji dom – koji je sazvao Francuz Simon de Monfor, vođa Baronske stranke – činila su dva predstavnika nižeg plemstva iz svake grofovije i dva građanina iz svih većih gradova, a Gornji dom baroni i više sveštenstvo. De Monfor je sazvao parlament u ime kralja Henrija, koga je 1264. godine zarobio poslije pobjede nad njegovim snagama.

1327. – Engleskog kralja Edvarda Drugog visoko plemstvo primoralo da abdicira u korist sina Edvarda Trećeg.

1649. – Zarobljeni kralj Čarls Prvi na kraju građanskog rata monarhista i parlamentarista u Engleskoj izveden na sud pod optužbom za izdaju, odnosno tajne pregovore sa Škotima. Ubrzo je osuđen na smrt i pogubljen deset dana kasnije. 

1667. – Poslije 13 godina borbi Rusija porazila Poljsku, u ratu koji je izbio kad su 1654, poslije pobjede nad poljskom vojskom, pobunjeni pravoslavni ruski kozaci u Ukrajini – kojima je Poljska pokušala da nametne rimokatoličku vjeru – priznali vrhovnu vlast ruskog cara. Mirom u Andrusovu Poljska se odrekla Kijeva, Smolenska i dijela Ukrajine na lijevoj obali rijeke Dnjepar. 

1876. – U Cetinju održana prva konferencija Crvenog krsta Crne Gore, osnovanog poslije izbijanja Hercegovačkog ustanka protiv Turaka. 

1900. – Umro engleski pisac i kritičar Džon Raskin, koji je smatrao da umjetnost zavisi od društvenog života i da samo zdrav narod može da stvara velika umjetnička djela, jer je umjetnost snaga i izraz cijelog naroda, a ne povlastica bogatih. Zalagao se za obrazovanje najširih slojeva naroda i napadao ekonomska i politička shvatanja utilitarista. Djela: o umjetnosti – “Moderni slikari”, “Kamenje Venecije”, “Dvije staze”, o društvenim i ekonomskim problemima “Do posljednjeg”, “Sezam i ljiljani”, “Krošnja divlje masline”, “Munera Pulveris”. 

1916. – Umro srpski tipografski radnik Nedeljko Čabrinović, jedan od atentatora u Sarajevu 28. juna 1914. na austrougarskog prestolonasljednika nadvojvodu Franca Ferdinanda, što su Austro-Ugarska i Njemačka iskoristile da počnu Prvi svjetski rat. Čabrinović – koji je umro od posljedica torture u tamnici u Terezinu, oko 60 kilometara sjeverno od Praga – bacio je na Ferdinandov automobil bombu koja je promašila cilj, ali je potom nadvojvodu hicima iz revolvera usmrtio gimnazijalac Gavrilo Princip. Punoljetni atentatori – učitelji Veljko Čubrilović i Danilo Ilić, osuđeni su na smrt i obješeni, a maloljetnici Princip, Čabrinović i Trifko Grabež osuđeni su na robiju, gdje su umrli, ne dočekavši ratni poraz i raspad Austro-Ugarske. 

1920. – Rođen italijanski filmski režiser i scenarista Federiko Felini, jedan od najvećih sineasta 20. vijeka. Poslije Drugog svjetskog rata, na početku karijere, bio je jedan od najistaknutijih predstavnika neorealističkog filmskog pokreta, ali je ubrzo razvio sopstveni prepoznatljiv stil, stvarajući autobiografske filmove neponovljivog šarma, u kojima su ljudi često prikazani u najbizarnijim situacijama, pa je i izraz “felinijevski” skovan da opiše njegov manir stvaranja filmskih snoviđenja i halucinacija u inače uobičajenim okolnostima. Filmovi: “Svjetla varijetea”, “Dangube”, “Ulica” /nagrada “Oskar”/, “Probisvijet”, “Kabrijine noći” /nagrada “Oskar”/, “Sladak život” /prva nagrada u Kanu/, “Osam i po” /nagrada “Oskar”/, “Đulijeta i duhovi” /nagrada “Zlatni globus”/, “Klovnovi”, “Satirikon”, “Amarkord”, “Kazanova”, “Grad žena”, “Brod plovi”, “Džindžer i Fred”. 

1921. – Umro srpski vojvoda Živojin Mišić, učesnik svih ratova Srbije od 1876. do 1918, jedan od najbriljantnijih vojskovođa Prvog svjetskog rata. Vojno obrazovanje stekao je na Artiljerijskoj školi u Beogradu i austrijskoj Streljačkoj školi, a na Vojnoj akademiji u Beogradu od 1898. do 1904. predavao je strategiju. U srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878. uspješno je komandovao bataljonom, zatim odredom, istakavši se izuzetnom hrabrošću. Bataljonom je komandovao i u srpsko-turskom ratu 1885, a 1904. je penzionisan zbog sumnje da je neprijateljski raspoložen prema oficirima-zavjerenicima koji su 1903. ubili kralja Aleksandra Obrenovića. Zbog vojno-političke situacije poslije austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine aktiviran je 1909. na zahtjev načelnika Glavnog štaba vojvode Radomira Putnika i postavljen za njegovog pomoćnika. U Prvom balkanskom ratu se iskazao kao sjajan strateg i jedan je od najzaslužnijih za pobjedu nad Turcima 1912. u Kumanovskoj bici. Na sopstvenu molbu u Prvom svjetskom ratu je 15. novembra 1914, tokom Kolubarske bitke, postavljen za komandanta Prve armije koja je zapala u veoma tešku situaciju. Povrativši joj poljuljani moral, uspio je izuzetnim taktičkim potezima da zaposjedne Suvoborski greben, a potom energičnim dejstvima potpuno razbije austrougarske trupe. Kolubarska bitka, u kojoj je srpska vojska do nogu potukla austrougarske agresorske trupe, jedinstven je primjer u istoriji ratova da se armija kojoj je predviđan brzi slom za kratko vrijeme reorganizuje, pređe u kontraofanzivu i neprijatelju nanese uništavajući poraz, zbog čega se i sada izučava na vojnim akademijama širom svijeta. Za briljantnu strategiju kojom je tada nadmudrio austrougarsku komandu unaprijeđen je u čin vojvode. Prilikom povlačenja srpske vojske 1915. godine operacije Prve armije su znatno pomogle srpskoj Vrhovnoj komandi da osujeti plan opkoljavanja srpske vojske, koji je pripremio njemački feldmaršal August fon Makenzen. Kao načelnik Štaba Vrhovne komande srpske vojske rukovodio je 1918. pripremama za proboj Solunskog fronta i potom – uraganskom ofanzivom srpske vojske odlučujuće doprinijevši odbacivanju zahtjeva savezničke komande da Prva armija pod komandom Petra Bojovića obustavi napredovanje, jer se odvojila od glavnine savezničkih snaga na rizičnu udaljenost od 200 kilometara. Napisao je više vojnih djela, uključujući “Strategiju”, objavljenu 1907. 

1945. – Umro srpski vojvoda Petar Bojović, oslobodilac Beograda 1918, ali je potom u gradu kojem je donio slobodu – voljom režima Josipa Broza, njegovog ratnog neprijatelja u Prvom svjetskom ratu – sahranjen bez ikakvih počasti. Kao pitomac Artiljerijske škole učestvovao je u srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878, a u srpsko-bugarskom ratu 1885. se istakao hrabrošću u borbama na Vrapči, Slivnici, u Dragomanskom tjesnacu, kod Pirota i Caribroda. U Prvom balkanskom ratu 1912. i 1913. je kao načelnik Štaba Prve armije izuzetno doprinio pobjedama nad Turcima u Kumanovskoj i Bitoljskoj bici. U Drugom balkanskom ratu 1913. probio je bugarske položaje na Rajčanskom ridu, što je odlučilo ishod i Bregalničke bitke i rata. U Prvom svjetskom ratu komandovao je Prvom armijom 1914. u Cerskoj bici i oslobodio Šabac, a dužnost nije napustio ni poslije ranjavanja. Poslije mučkog napada Bugara 1915, s neuporedivo slabijim snagama ih je spriječio da prodru na Kosovo, što je – uz potporu crnogorske vojske s drugog boka – omogućilo odstupanje srpske armije preko Albanije. U januaru 1916. je, umjesto oboljelog vojvode Radomira Putnika, postao načelnik Štaba Vrhovne komande i organizovao je prebacivanje vojske na Krf i u Bizertu, a od septembra do novembra 1916. rukovodio je ofanzivom u kojoj su zauzeti Kajmakčalan i Bitolj. Zbog neslaganja sa savezničkom komandom o širini fronta dodijeljenog srpskoj vojsci, u aprilu 1918. je smijenjen i postavljen za komandanta Prve armije, koja je poslije proboja Solunskog fronta zauzela Veles i Ovče polje, kod Kumanova razoružala Bugare, produžila gonjenje brojčano jače njemačke Druge armije i razbila je južno od Niša bez pomoći saveznika, koji su zaostali 200 kilometara. Na čelu Prve armije 1. novembra 1918. oslobodio je Beograd. Djela: “Metoda za rešavanje taktičkih zadataka u granicama združenih odreda”, “Uput za obuku regruta u ratnoj službi”, “Vaspitavanje vojnika”, “Šta imamo i možemo da očekujemo od egzercirnih pravila uopšte, a šta od pešadijskih posebice?”, “Odbrana Kosovoga Polja 1915”, prevod s francuskog jezika djela belgijskog generala Anrija Aleksisa Brijalmona, koja je objavio pod naslovom “Bojna taktika pešadije, konjice i artiljerije”. 

1945. – Demokrata Frenklin Ruzvelt započeo četvrti mandat predsjednika SAD, što je jedinstven slučaj u istoriji te zemlje. 

1961. – Demokrata Džon Kenedi je u 43. godini inaugurisan za predsjednika SAD kao najmlađi šef države u njenoj istoriji. 

1973. – U Konakriju ubijen Amilkar Kabral, jedan od vođa borbe protiv portugalskog kolonijalizma u zapadnoj Africi, osnivač i generalni sekretar Afričke partije za nezavisnost Gvineje Bisao i Zelenortskih ostrva. 

1981. – Republikanac Ronald Regan u 70. godini preuzeo dužnost šefa države, postavši najstariji predsjednik u istoriji SAD. 

1981. – Poslije 444 dana u zarobljeništvu, iz ambasade SAD u Teheranu su oslobođena 52 američka taoca. 

1984. – Umro američki sportista i filmski glumac Džoni Vajsmiler, prvi čovjek koji je preplivao 100 metara brže od minuta, tumač naslovne uloge u nizu filmova o Tarzanu. Osvojio je tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1924. i dvije 1928. Filmovi: “Tarzan u izgnanstvu”, “Tarzanov povratak”, “Tarzan i njegova družina”. 

1992. – Pad “erbasa A-230” u brdima južno od francuskog grada Stazbur preživjelo devet od 96 ljudi u avionu. 

1993. – Umrla američka glumica holandskog porijekla Odri Hepbern, ambasador dobre volje UNICEF-a. Filmovi: “Praznik u Rimu” /nagrada “Oskar”/, “Doručak kod Tifanija”, “Moja draga ledi”, “Sabrina”, “Rat i mir”, “LJubav popodne”. 

1996. – Na izborima u Gazi i na Zapadnoj obali, održanim prema sporazumu Izraela i Palestinaca, vođa PLO Jaser Arafat postao prvi demokratski izabran lider palestinskog naroda. 

1997. – Bil Klinton započeo drugi mandat predsjednika SAD. 

2001. – Džordž Buš položio zakletvu kao 43. američki predsjednik.

2003. – Bivši predsjednik Srbije Milan Milutinović isporučen u Hag i smješten u pritvorsku jedinicu Tribunala u Ševeningenu.

2006. – Australijska policija uhapsila Dragana Vasiljkovića, poznatijeg kao kapetan Dragan, koga Hrvatska sumnjiči za ratne zločine.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je ponedjeljak, 19. januar, 19. dan 2015. Do kraja godine ima 346 dana.

1419. – U Stogodišnjem ratu Francuske i Engleske branioci francuskog grada Ruana predali se vojsci engleskog kralja Henrija Petog, koji je tako okončao osvajanje Normandije. 

1736. – Rođen škotski inženjer i fizičar Džejms Vat, pronalazač parne mašine 1765, što je omogućilo industrijsku revoluciju. Blizu Birmingema osnovao je prvu fabriku za izradu parnih mašina. Unaprijedio je nizom otkrića nauku o toploti. Njemu u čast mjerna jedinica za snagu nazvana je “vat”, a instrument za mjerenje električne snage “vat-metar.” 

1747. – Rođen njemački astronom Johan Elert Bode, koji je pomoću niza brojeva vrlo približno ustanovio srednju udaljenost prvih sedam planeta od Sunca. Bio je direktor Berlinske opservatorije i pokrenuo je 1774. godine “Berlinski astronomski godišnjak”, koji je izlazio do 1957. 

1785. – Umro srpski pisac, istoričar, bogoslov, izdavač, prevodilac, leksikograf, botaničar i farmaceut Zaharije Stefanović Orfelin, jedan od najprosvjećenijih Srba 18. vijeka. Rođen je 1726. u Vukovaru, školovao se u Budimu, Beču i Veneciji. Pisao je pjesme, napisao “Večni kalendar” u kojem se prvi put kod nas govori o astronomskoj nauci, a najznačajnije njegovo književno djelo je “Život Petra Velikog” u dvije knjige. Bio je pionir i u umjetnosti, jedan od prvih srpskih kaligrafa i bakrorezaca. Radio je i geografske karte i grbovnike, crtao i rezao naslove i ukrase na knjigama, portrete, pejzaže i alegorijske figure. Najvažnije radove te vrste objavio je 1778. u “Kaligrafiji”, što mu je donijelo članstvo u bečkoj Umjetničkoj akademiji. 

1798. – Rođen francuski filozof i matematičar Ogist Kont, jedan od osnivača filozofije pozitivizma i nauke o društvu – sociologije. Želio je da reformiše nauku, filozofiju i religiju tako da odgovaraju “pozitivnom stadijumu” razvoja društva, jer je smatrao da su “teološki” i “metafizički” stadijum “istorijski zastarjeli”. Djela: “Kurs pozitivne filozofije”, “Rasprava o cjelini pozitivizma”, “Sistem pozitivne politike”, “Pozitivistički katehizam”. 

1807. – Rođen američki general Robert Edvard Li, komandant armije Sjeverne Virdžinije u građanskom ratu u SAD od 1861. do 1865, najsposobniji vojskovođa tog rata. Predvodeći južnjačke trupe, pobijedio je vojsku Sjevera u bitkama kod Ričmonda i Frederiksburga 1862. i kod Čanselorsvila 1863, ali je, suočen s neuporedivo nadmoćijom armijom Sjevera, morao da kapitulira 9. aprila 1865. 

1809. – Rođen američki pisac Edgar Alan Po, čiju poeziju karakterišu osjećanja duboke sjete i tuge i zvučnost i muzikalnost katkad čudesno onomatopejskih stihova. Tvorac je kratke pripovijetke strave, iz koje je nastala moderna kriminalistička i detektivska priča. Uticao je na francuske simboliste i engleske pjesnike Kristinu Roseti, Aldžernona Svinberna i Roberta Stivensona. Djela: poezija “Gavran”, “Anabel Li”, “Pobjednik crv”, “Zvona”, “Pjesme”, proza “Priče tajanstva i mašte”, “Avanture Gordona Pima”, “Filozofija kompozicije”. 

1813. – Rođen engleski inženjer Henri Besemer, koji je 1855. pronašao postupak prerade sirovog gvožđa u čelik, nazvan “Besemerov postupak”. Čeličana koju je 1859. podigao u Šefildu i sada proizvodi čelik. 

1839. – Rođen francuski slikar Pol Sezan, čije je izrazito revolucionarno shvatanje umjetnosti preobrazilo slikarstvo, ali i podstaklo ogorčen otpor konzervativaca. U mladosti je bio pod uticajem baroka, romantizma i impresionizma, ali je uspio da pronađe sopstveni put kad se povukao u rodni grad Eks-an-Provans. Nastojao je da prirodu ne analizira i reprodukuje, već da stvori sintezu oblika u prirodi i izrazi šta pred njom osjeća, čime je silno uticao na generacije slikara, posebno na sljedbenike fovizma, kubizma i apstraktnog slikarstva. Uradio je više stotina slika, uključujući remek-djela poput “Kuće obješenog”, “Plave vaze”, “Kartaša”, “Autoportreta”, “Zaliva pred Estakom”, “Planine Sent-Viktoar”, “Kupačice”. 

1865. – Umro francuski ekonomista i politički filozof Pjer Žozef Prudon, čija je doktrina postala osnova kasnijih radikalnih i anarhističkih teorija. Rukovođen geslom “Svojina – to je krađa”, u djelu “Šta je svojina” borio se za ukidanje svojine. Takođe je smatrao da komunizam guši nezavisnost ljudi. Sintezu jednakosti i nezavisnosti vidio je u slobodi kao “trećoj formi društva”, što je teorijski razradio u djelu “Sistem ekonomskih protivrječnosti ili filozofija bijede”. 

1902. – Rođen srpski vizantinolog ruskog porijekla Georgije Ostrogorski, osnivač vizantinologije na Filozofskom fakultetu Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti i direktor njenog Vizantinološkog instituta, vizantinolog svjetskog glasa. Najviše je proučavao ekonomsku i socijalnu istoriju Romeje i vizantijsko-južnoslovenske odnose. Uređivao je zbirku “Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije” i “Zbornik radova Vizantinološkog instituta”. Napisao je više od 170 radova koji se odlikuju suptilnom analizom i snažnom sintezom. Djela: “Istorija Vizantije”, “Serska oblast poslije Dušanove smrti”, “Seoska poreska opština u Vizantijskom carstvu desetog veka”, “Studije iz istorije borbe oko ikona u Vizantiji”, “Avtokrator i samodržac”, “Vizantijske katastarske knjige”, “Pronija”, “Problemi iz istorije vizantijskog seljaštva”, “O istoriji imuniteta u Vizantiji”, “O vizantijskoj aristokratiji”. 

1916. – Na grčko ostrvo Krf u Jonskom moru počele su da stižu jedinice srpske vojske poslije povlačenja preko Albanije, koje su poslije mjesec dana pješačenja preko albanskih gudura početkom januara dospjele do Skadra, gdje je trebalo da ih prihvate saveznički brodovi. Saveznička flota se nije pojavila i pješačenje je nastavljeno ka 160 kilometara udaljenoj Valoni, duž močvarnog primorja, pa su mnogi umrli slomljeni bolešću i umorom. Do aprila je na Krf prebačeno oko 140.000 srpskih vojnika. 

1918. – Boljševici u Petrogradu raspustili Ustavotvornu skupštinu Rusije. 

1919. – Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca u Srbiji i Crnoj Gori zamijenila Julijanski kalendar Gregorijanskim, koji je u ostalim dijelovima tek osnovane države već bio u upotrebi. Srpska pravoslavna crkva zadržala je Julijanski kalendar. 

1920. – Rođen peruanski diplomata Havijer Peres de Kueljar, koji je 1982. izabran za generalnog sekretara UN. Tokom deset godina na tom položaju stekao je reputaciju tihog, ali upornog predvodnika svjetske organizacije. 

1938. – Umro srpski pisac cincarskog porijekla Branislav Nušić, najveći srpski komediograf, član Srpske kraljevske akademije, koji je briljantno naslikao srpsku provinciju pod dinastijom Obrenovića i Beograd s početka 20. vijeka i između dva svjetska rata. Studirao je prvo u Gracu i Beogradu, a kao diplomata je radio u konzulatima Srbije u Solunu, Bitolju, Skoplju i Prištini. Bio je dramaturg i upravnik pozorišta u Beogradu, Novom Sadu, Skoplju i Sarajevu. Kao mladić je 1887. osuđen na dvije godine zatvora zbog satirične pjesme “Dva raba”. Učestvovao je kao dobrovoljac u srpsko-bugarskom ratu 1885, a u Prvom svjetskom ratu je prešao sa srpskom vojskom preko Albanije. Darovit portretista i pisac veoma razvijenog smisla za pozorišnu scenu i njene zakone, oštro je zapažao negativne pojave i s mnogo duha slikao svijet u kojem se kretao – od opštinskog pisara do poslanika i ministra. Njegova djela suvereno su vladala repertoarom srpskih pozorišta između dva rata, a i sada su dosta igrana kod nas i u svijetu. Djela: komedije “Sumnjivo lice”, “Gospođa ministarka”, “Narodni poslanik”, “Protekcija”, “Ožalošćena porodica”, “Pokojnik”, “Put oko sveta”, “Dr”, “Svet”, “Mister dolar”, pripovijetke i romani “Pripovetke jednog kaplara”, “Ramazanske večeri”, “Opštinsko dete”, “Ben-Akiba”, “Autobiografija”, tragedije “Knez Ivo od Semberije”, “Hadži-Loja”, “Nahod”, drame “Tako je moralo biti”, “Jesenja kiša”, “Pučina”, “Iza Božjih leđa”.

1938. – U Španskom građanskom ratu vazduhoplovstvo generala Fransiska Franka, kasnije diktatora Španije, bombardovalo je Barselonu i Valensiju i usmrtilo najmanje 700 ljudi.

1943. – Rođena američka pjevačica Dženis Džoplin, najpoznatija bijela pjevačica bluza šezdesetih godina 20. vijeka. Umrla je u oktobru 1970. zbog prekomjernog konzumiranja droge.

1945. – Sovjetska Crvena armija, koja je u Drugom svjetskom ratu nadirala ka Berlinu, izbacila njemačke snage iz poljskog grada Krakova.

1949. – Britanski sindikati istupili iz svjetske sindikalne federacije, što su ubrzo učinili i sindikati drugih zapadnih zemalja. Iste godine osnovana je “Međunarodna konfederacija slobodnih radničkih sindikata”, pa je na osnovu blokovske podjele svijeta nastao rascjep i u međunarodnom sindikalnom pokretu.

1960. – SAD i Japan potpisali sporazum o međusobnoj bezbjednosti.

1966. – Indira Gandi izabrana prvi put za šefa vlade Indije, osam dana poslije iznenadne smrti premijera Lala Bahadura Šastrija.

1974. – Iz Kine pod optužbom za špijunažu protjerano pet sovjetskih građana, uključujući jednog diplomatu i dva člana osoblja ambasade SSSR u Pekingu, što je bio još jedan znak ozbiljnog zahlađenja sovjetsko-kineskih odnosa.

1975. – Britanske vlasti i Irska republikanska armija saopštili da su održani prvi direktni pregovori, pet godina nakon početka sukoba u Sjevernoj Irskoj.

1983. – Umro srpski ljekar i pisac Aleksandar Kostić, profesor histologije i embriologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu i dugogodišnji urednik “Biblioteke za seksualna pitanja”. Autor je grandioznog medicinskog rječnika, prevedenog na više jezika. Preveo je “Polno pitanje” švajcarskog psihijatra i entomologa Ogista Anrija Forela. Ostala djela: “Polni život čovjeka”, “Žena-pol, žena-čovek”, “Seksualno u srpskoj narodnoj poeziji”, “Higijena braka”, trilogija “Polno saznanje” i udžbenici “Osnovi normalne histologije”, “Embriologija”, “Osnovi histološke tehnike”.

1983. – U Boliviji uhapšen ratni zločinac Klaus Barbi, zloglasni šef Liona u Francuskoj pod okupacijom nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.

1989. – SSSR saopštio da će jednostrano povući iz Evrope dio nuklearnih raketa kratkog dometa.

1991. – Od eksplozije iračkih raketa tipa “skad” u izraelskom gradu Tel Aviv ranjeno je najmanje 17 ljudi.

1993. – Poslije kraha vojne intervencije SAD u Somaliji prve američke jedinice napustile tu afričku zemlju.

1995. – Pred naletom ruskih trupa čečenski islamski separatisti pobjegli iz predsjedničke palate u Groznom, glavnom gradu ruske republike Čečenije.

1996. – U blizini Istambula predali se čečenski islamski teroristi, koji su četiri dana prije toga oteli na Crnom moru jedan ruski feribot, prijeteći da će ubiti više od 240 talaca.

1998. – Potpisivanjem sporazuma u Tegusigalpi Honduras i El Salvador formalno okončali pogranični spor zbog kojeg su svojevremeno i ratovali.

2000. – Njemački list “Frankfurter rundšau” razgolitio laži NATO i njegovog komandanta u Evropi generala Veslija Klarka poslije bombardovanja putničkog voza na mostu preko Južne Morave u Grdeličkoj klisuri u aprilu 1999, kad je ubijeno najmanje 55 civila. Poslije tog zločina usred dana i pri vedrom vremenu Klark je na osnovu video-snimka ubjeđivao novinare da pilot nikako nije mogao da izbjegne voz koji se “iznenada pojavio”. Njemački list je angažovao eksperte koji su nepobitno dokazali da je “Klarkov snimak” ubrzan 4,7 puta i da je pilot prvog aviona, koji je pogodio voz, imao najmanje 40 sekundi da obavijesti pilota druge letjelice da je na mostu voz. Prema Klarkovoj verziji, riječ je bilo o samo jednom avionu, koji je ispalio dva projektila, a pilot je morao da reaguje za manje od sekunde.

2000. – U Tunisu umro bivši italijanski premijer Betino Kraksi. On je živio u izbjeglištvu u toj sjevernoafričkoj zemlji od 1994, kad je optužen za korupciju.

2001. – SR Jugoslavija zvanično postala član Evropske banke za obnovu i razvoj.

2004. – Vrhovni sud Hrvatske ukinuo presudu Zorani Banić, kojom je zbog ratnog zločina nad civilima u Škabrnji osuđena na 13 godina zatvora, i predmet vratio zadarskom Županijskom sudu na ponovno suđenje.

2006. – U avionskoj nesreći u istočnoj Mađarskoj, kada se srušio slovački vojni avion koji je letio sa Kosmeta za Slovačku, poginule 44 osobe.

2007. – Crna Gora postala član Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.

– Danas je Bogojavljenje, hrišćanski praznik u spomen na dan kad je Jovan Krstitelj na rijeci Jordan krstio Isusa Hrista. Prema predanju, dok je Hristos izlazio iz vode, otvorila su se nebesa i na njega se, u obliku goluba, spustio Duh Sveti, rekavši: “Ovo je sin moj ljubazni, koji je po mojoj volji”. To je označilo objavljivanje Bogočovjeka i njegovo javno uvođenje u spasiteljsku dužnost.

 

 

 

Slične Objave

Vremeplov

Danas je nedjelja, 18. januar, 18. dan 2015. Do kraja godine ima 347 dana.

535. – Španski osvajač Fransisko Pisaro osnovao Limu, sada glavni grad Perua.

1654. – Vođa zaporoških kozaka hetman Bogdan Hmeljnicki, poslije pobjede nad poljskom vojskom, priznao vrhovnu vlast moskovskog cara, čime je Ukrajina ujedinjena s Rusijom. Kozački ustanak izbio je u aprilu 1648. i ubrzo su se uključili seljaci, gradsko stanovništvo i pravoslavno sveštenstvo, takođe ogorčeni zbog ponašanja poljskih panova, koji su u okupiranoj Ukrajini nasilno pokatoličavali i unijatili pravoslavne vjernike. 

1778. – Engleski moreplovac Džejms Kuk otkrio Havaje, koje je nazvao Sendvička ostrva. 

1871. – Pruski kralj Vilhelm Prvi u Versaju kod Pariza proglašen za prvog cara Njemačkog carstva koje je, pod dirigentskom palicom pruskog kancelara Ota fon Bizmarka, objedinilo njemačke državice. Njemačka je ubrzo nametnula mirovni ugovor poraženoj Francuskoj, otevši joj oblasti Alzas i Lorenu. 

1882. – Rođen engleski pisac Alen Aleksander Miln, autor veoma popularnih romana za djecu. Djela: romani “Kad smo bili vrlo mladi”, “Vini Pu”, “Kuća na Puovom uglu”, “Sad nas je šestoro”. 

1886. – Rođen francuski vajar i slikar ruskog porijekla Antoan Pevzner, jedan od najistajnutijih u pokretu ruskih konstruktivista. Studirao je u Kijevu i Petrogradu, a u Francusku je emigrirao 1923. Stvarao je u maniru apstarktnog konstruktivizma, a kasnije je eksperimentisao s dinamičnim spiralnim konstrukcijama i ritmički razvijenim objektima. Smatrao je da umjetnost mora da počiva na osnovnim elementima: prostoru i vremenu. 

1892. – Rođen američki filmski glumac, simpatični “debeljko” Oliver Norvel Hardi, čiji neponovljivi gegovi u paru sa Stenom Lorelom i sada zasmijavaju publiku širom svijeta. Filmovi: “Mi iz Oksforda”, “Dva dobra drugara”, “Fra đavolo”, “Veliki posao”, “Udri brigu na veselje”, “Naša žena”, “Na Divljem zapadu”. 

1904. – Rođen američki filmski glumac engleskog porijekla Arčibald Aleksander Lič, poznat kao Keri Grant, koji se iskazao kao sjajan komičar u komedijama Hauarda Hoksa, ali i kao tumač karakternih rola u filmovima Alfreda Hičkoka. Filmovi: “Plava Venera”, “Strašna istina”, “Samo anđeli imaju krila”, “Filadelfijska priča”, “Osumnjičen”, “Ozloglašena”, “Dan i noć”, “Majmunska posla”, “Drž'te lopova!”, “Sjever – sjeverozapad”, “Šarada”. 

1909. – Rođen srpski pisac jevrejskog porijekla Oskar Davičo, koji je između dva svjetska rata pripadao grupi ljevičarskih pisaca nadrealista. U vrijeme njemačke okupacije Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu interniran je u Italiju, odakle je 1943. pobjegao i priključio se partizanima. Djela: zbirke pjesama “Višnja za zidom”, “Nastanjene oči”, “Flora”, “Tropi”, “Kairos”, “Trema smrti”, romani “Pesma”, “Beton i svici”, “Radni naslov beskraja”, “Ćutnje”, “Gladi”, “Tajne”, “Bekstva”, “Zavičaji”, “Gospodar zaborava”. 

1913. – Rođen američki pozorišni i filmski glumac Dejvid Denijel Kaminski, poznat kao Deni Kej, sjajan komičar, koji se angažovao i u UNICEF-u – agenciji UN za pomoć djeci. Filmovi: “Čudo od čovjeka”, “Momak iz Bruklina”, “Pjesma se rodila”, “Tajni život Voltera Mitija”, “Revizor”. 

1919. – Francuski premijer Žorž Klemanso otvorio Versajsku mirovnu konferenciju poslije pobjede sila Antante nad Centralnim silama u Prvom svjetskom ratu. Na skupu predstavnika 27 država pobjednica pravo odlučivanja su imale samo Velika Britanija, Francuska, SAD i Italija. Ostale zemlje su u raspravi učestvovale jedino o pitanjima koja su ih se direktno ticala, dok su pobijeđenim državama ultimativno nametnuti uslovi. Mirovnim ugovorom potpisanim 28. juna 1919. Njemačka je preuzela odgovornost za rat, obavezala se na isplatu ratne štete i zabranjeno joj je naoružavanje. Stvorene su nove države: Poljska, Mađarska, Čehoslovačka, Estonija, Letonija, Litvanija i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. 

1936. – Umro engleski pisac Radjard Kipling, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1907, majstor kratkih priča u kojima su s puno efekata isprepleteni humor i užas. Njegova proza oslikava život u Indiji, u kojoj je rođen, s izuzetnim smislom za svijet djece i životinja. Djela: “Knjiga o džungli”, “Hrabri kapetan”, “Kim”, “U bijelom i crnom”, “Priče za djecu”, “Istinite priče”. 

1939. – Od povreda umro srpski ljekar Dragiša Mišović, dva dana poslije policijski insceniranog sudara u Beogradu tramvaja i automobila kojim su ga prevozili u zatvor. Njegova sahrana u Čačku, kojoj je prisustvovalo više od 10.000 ljudi, bila je jedna od najvećih antifašističkih manifestacija u Jugoslaviji prije Drugog svjetskog rata. Tokom studija u Francuskoj postao je član tamošnje komunističke partije, zbog čega mu je ukinuta stipendija, pa je medicinu završio u Pragu. Premda krhkog zdravlja, istakao se u borbi protiv Šestojanuarske diktature i bio veoma aktivan od 1936. do 1938. u stvaranju Narodnog fronta za borbu protiv fašizma. 

1943. – Sovjetske trupe u Drugom svjetskom ratu, poslije sedam dana ogorčenih borbi sa njemačkim snagama, uspjele da olabave obruč oko Lenjingrada, koji su Nijemci stvorili 16 mjeseci ranije. 

1977. – U najtežoj željezničkoj nesreći u Australiji, u Sidneju, poginulo najmanje 80 ljudi kad je lokomotiva udarila u most koji je potom pao na putnički voz. 

1989. – U Tirani počeo sastanak šefova diplomatije balkanskih zemalja, na kojem je razmatrano više inicijativa za saradnju, ali nije bilo konkretnih dogovora. 

1991. – Parlament Jordana osudio vazdušne napade na Irak u operaciji “Pustinjska oluja” i pozvao arapske i islamske zemlje na akciju protiv interesa SAD i država koje učestvuju u masovnom bombardovanju iračkih ciljeva. Istog dana Irak je ispalio osam raketa “skad” na Izrael, pokušavajući da jevrejsku državu uvuče u Zalivski rat. 

1996. – Vladajuća socijalistička partija za premijera Grčke izabrala Kostasa Simitisa nakon što je ostavku podnio teško oboljeli osnivač PASOK-a Andreas Papandreu. 

1997. – Austrijski kancelar Franc Vranicki podnio ostavku poslije skoro 11 godina provedenih na vlasti. 

2000. – Bivši njemački kancelar Helmut Kol podnio ostavku na mjesto počasnog predsjednika Demohrišćanske unije pod pritiskom finansijskog skandala, odnosno protivzakonitog skupljanja novčanih donacija dok je predvodio njemačku vladu. 

2001. – Francuska Nacionalna skupština usvojila je jednoglasno kontroverzni Nacrt zakona, kojim se masovna ubistva Jermena u Otomanskom carstvu 1915. godine nazivaju genocidom. Turska je oštro osudila Francusku zbog usvajanja ovog zakona.

2001. – Supersonični avion “Er Fransa” – “konkord” poletio je prvi put nakon avionske nesreće u julu 2000. godine, u kojoj je poginulo 113 putnika. 

2004. – Najmanje 23 lica poginula, a 99 povrijeđeno u toku bombaškog napada ispred kapije glavnog štaba snaga koalicije u Bagdadu. 

2006. – Ministarstvo inostranih poslova Rusije dalo garancije za povratak bivšeg jugoslovenskog predsjednika Slobodana Miloševića u Hag u slučaju njegovog liječenja u Moskvi.

 

 

 

Slične Objave

Vremeplov

Danas je subota, 17. januar, 17. dan 2015. Do kraja godine ima 348 dana.

395. – Umro romejski car Flavije Teodosije Prvi, nazvan Teodosije Veliki, koji je vladao Romejom od 379. do 392, kad je obnovio cjelovito Rimsko carstvo, postavši njegov posljednji vladar. Prije dolaska na prijesto istakao se kao vojskovođa u ratovima protiv Pikta, Škota, Alemana i Sarmaćana i rimski car Flavije Gracijan ga je u januaru 379. proglasio savladarem, prepustivši mu vlast u istočnom dijelu carstva. Stupivši na prijesto, za razliku od prethodnika, nije uzeo titulu pontifeksa maksimusa. Ubrzo je izgradio snažnu armiju, konsolidovao prilike na nemirnom Balkanskom poluostrvu i uspostavio primirje s Vizigotima, u ljeto 381. sazvao je Drugi vaseljenski sabor u Konstantinopolju, a u februaru 391. zabranio je paganske obrede i proglasio hrišćanstvo jedinom zvaničnom religijom. Poslije pregovora s Persijom, s kojom se sporio za prevlast u Jermeniji, mirovnim ugovorom je uspio da za dug period učvrsti istočne granice carstva. Pred kraj vladavine vlast u Istočnom rimskom carstvu predao je starijem sinu Arkadiju, a u Zapadnom mlađem Flaviju Honoriju. Zapadno carstvo je zbacivanjem posljednjeg rimskog cara Romula Avgustula 476. srušio germanski vođa Odoakar, a Istočno Turci 1453. zauzimanjem Carigrada, kad je ubijen posljednji romejski car Konstantin Jedanesti – Dragaš.

1377. – Papa Grgur Jedanaesti obnovio je sjedište rimokatoličkih poglavara u Rimu, poslije “vavilonskog ropstva” papa u Avinjonu od 1309, koje je bilo posljedica ponižavajućeg poraza pape Bonifacija Osmog 1303. u sukobu s francuskim kraljem Filipom Četvrtim Lijepim, poslije pokušaja vatikanske kurije da papskoj vlasti potčini svjetovne vladare.

1601. – Španska prestonica premještena iz Madrida u Valjadolid.

1706. – Rođen američki političar i fizičar Bendžamin Frenklin, borac za američku nezavisnost, jedan od tvoraca “Deklaracije nezavisnosti”, koji je pronalaskom gromobrana postao svjetski poznat. Bio je i štampar, knjižar, novinar, guverner Pensilvanije, poslanik u Londonu i Parizu, član Kraljevskog društva u Londonu. Osnovao je prvu javnu čitaonicu u Americi, filozofsko društvo Pensilvanije i Akademiju koja je prerasla u Pensilvanijski univerzitet. Učestvovao je u pisanju ustava SAD. Dokazao je postojanje pozitivnog i negativnog elektriciteta, pronašao gromobran i otkrio tok i karakteristike Golfske struje. Djela: “Novi eksperimenti i opažanja o elektricitetu”, “Život Bendžamina Frenklina”.

1773. – Engleski moreplovac Džejms Kuk je brodom “Rezolušn” prvi prešao Antarktički krug.

1820. – Rođena engleska spisateljica irskog porijekla Ana Bronte, najmlađa od tri sestre koje su se bavile književnošću. Djela: romani “Agnes Grej”, “Stanarka Vajldfel Hola”.

1863. – Rođen ruski pozorišni glumac, teatrolog i reditelj Konstantin Sergejevič Aleksejev, poznat kao Konstantin Sergejevič Stanislavski, osnivač Hudožestvenog teatra u Moskvi 1898, čiji je umjetnički rukovodilac i ideolog bio do kraja života 1938. U režiji i glumi je do savršenstva razvio pozorišni realizam. Osnovni princip njegove teorije jeste da glumac uvijek mora istinski da proživljava ulogu. Njegova teorija, poznata kao “sistem Stanislavskog”, imala je ogroman uticaj – i sada ima veliki broj poklonika među pozorišnim umjetnicima. Djela: “Moj život u umjetnosti”, “Glumčev rad nad sobom”.

1863. – Rođen engleski državnik Dejvid Lojd Džordž, nekoliko puta premijer Velike Britanije, koji je 1911. ograničio vlast Gornjeg doma parlamenta. Pripadao je lijevom krilu Liberalne partije, kasnije njen šef. Od 1906. do 1911. je utemeljio englesko radničko zakonodavstvo: osmočasovni rad za teže poslove, pomoć u slučaju bolesti, povrede na radu i nezaposlenosti. U spoljnoj politici je odlučno branio interese britanske imperije i zauzimao se za jače angažovanje na evropskom kontinentu u Prvom svjetskom ratu, uključujući otvaranje savezničkog fronta na Balkanu. Bio je jedan od glavnih učesnika mirovne konferencije u Versaju i znatno je uticao na prilike u poslijeratnoj Evropi. Napisao je memoare “Dvadeset pet godina”, u kojima je obuhvatio period od 1892. do 1916.

1876. – Umro srpski slikar Pavle Simić, koji je najviše radio ikonostase, uglavnom u Vojvodini. Zapažen je i po istorijskim kompozicijama “Ilija Birčanin predaje harač”, “Hadži-Ruvim”, “Hadži-Đera”, “Nemanjina smrt”, “San Sv. Save” i portretima “St. Jovanović”, “J. Probojčević”, “Milica Stojadinović – Srpkinja”, “Žena s bijelim okovratnikom”.

1880. – Rođen američki filmski režiser kanadskog porijekla Mikal Sinot, poznat kao Mak Senet, jedan od najznačajnijih autora burlesknih komedija u periodu nijemog filma. Promovisao je niz glumaca, uključujući Čarlija Čaplina.

1912. – Ekspedicija engleskog istraživača – pomorskog kapetana Roberta Skota stigla je na Južni pol, mjesec dana poslije ekspedicije Norvežanina Ruala Amundsena. Skot i preostala četiri člana njegove ekspedicije umrli su od gladi i hladnoće pri povratku s Južnog pola.

1919. – Poljski kompozitor Ignaci Jan Paderevski, pijanista svjetskog glasa, postao je prvi premijer republike Poljske, uspostavljene poslije završetka Prvog svjetskog rata umjesto marionetske kraljevine koju su 1916. stvorile Centralne sile. Ubijedio je predsjednika SAD Vudra Vilsona da u svoj plan od “14 tačaka”, koji je postao osnov Versajskog mirovnog ugovora, unese odredbu o nezavisnosti Poljske.

1936. – Nacista Jozef Gebels poručio Nijemcima: “Možemo opstati bez butera, ali ne bez topova. Ako budemo napadnuti, jedino se možemo odbraniti topovima, ne buterom”.

1938. – Jugoslovenski premijer Milan Stojadinović sastao se u Berlinu sa vođom nacističke Njemačke Adolfom Hitlerom, koji mu je obećao integritet države, suprotstavljanje austrijskoj restauraciji, savez protiv boljševizma i mađarskog revanšizma i da neće stvarati savez sa Italijom opasan za Jugoslaviju. Zauzvrat je tražio saradnju sa Silama osovine.

1942. – Rođen američki bokser afričkog porijekla Kasijus Klej /Muhamed Ali/, jedini koji je triput osvajao titulu prvaka svijeta u teškoj kategoriji.

1944. – Savezničke snage su u Drugom svjetskom ratu kod Monte Kasina počele proboj njemačke “Gustavljeve linije” duž najvišeg dijela Apeninskog poluostrva. Potom je u žestokim borbama razoren gradić Kasino i najstariji benediktinski manastir, koji je 529. podigao osnivač tog monaškog reda Sveti Benedikt od Nursije.

1945. – Crvena armija u Drugom svjetskom ratu oslobodila Varšavu, pet godina nakon pada glavnog grada Poljske u ruke njemačkih nacista.

1959. – Stvaranjem unije republika Senegal i Francuski Sudan donesena je odluka o osnivanju federalne države Mali, koja je stupila na snagu u aprilu 1959.

1961. – Ubijen kongoanski državnik Patris Lumumba, bivši premijer Konga, tvorac nezavisnosti zemlje i heroj “crne Afrike”. Prema nalogu samoproglašenog predsjednika Katange Moiza Čombea – koji je pokušao da tu rudama izuzetno bogatu provinciju otcijepi od Konga, u dosluhu s vlasnicima velikih zapadnih kompanija, poslovno veoma zainteresovanim za takav poduhvat – ubili su ga bijeli plaćenici. Lumumba je protivustavno smijenjen s položaja predsjednika vlade 5. septembra 1960, a 1. decembra je otet.

1964. – Umro srpski slikar Đorđe Andrejević – Kun, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Prije Drugog svjetskog rata najviše je slikao prizore socijalne stvarnosti i društvenog revolta, a kao učesnik građanskog rata u Španiji od 1936. do 1939. i Narodnooslobodilačke borbe od 1941. – ratne prizore. Radio je velike kompozicije, portrete, mrtve prirode i figure, crteže, gravire, grafičke mape.

1966. – Iznad Španije su se sudarili američki bombarder “B-52” i teretni avion za snabdijevanje gorivom, pri čemu je poginulo osam ljudi, a bombarder je prinuđen da u Atlantski okean baci hidrogensku bombu, koja nije eksplodirala.

1991. – Vazduhoplovstvo SAD i zapadnih saveznika u Zalivskom ratu, u operaciji “Pustinjska oluja”, izvelo drugi i treći talas masovnog bombardovanja ciljeva u Iraku i u Kuvajtu, koji je okupirala iračka armija.

1994. – U zemljotresu u Los Anđelesu poginula je 61 osoba.

1995. – U zemljotresu koji je pogodio šire područje japanskog grada Kobe poginulo je više od 6.400 ljudi, a materijalna šteta je procijenjena na 85,5 milijardi dolara.

1997. – U Dablinu sud proglasio prvi razvod braka u istoriji Irske, na osnovu zakona odobrenog na referendumu, čemu se žestoko protivila Rimokatolička crkva.

1998. – Predsjednik SAD Bil Klinton prinuđen je da, kao prvi šef države u američkoj istoriji, svjedoči u svoju odbranu povodom optužbe Pole Džons za seksualno uznemiravanje.

2004. – Južna Koreja i SAD postigle sporazum o povlačenju američkih vojnika iz Seula u naredne tri godine, prvi put nakon završetka Korejskog rata.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je petak, 16. januar, 16. dan 2015. Do kraja godine ima 349 dana.

1547. – U Moskvi za prvog ruskog cara krunisan Ivan Četvrti Vasiljevič, poznat kao Ivan Grozni, koji je stvorio snažnu centralizovanu državu. Osnovao je 1553. prvu štampariju u Rusiji, a radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom 1584. je podigao grad Arhangelsk na ušću Sjeverne Dvine u Bijelo more. Reforme je provodio grubo, uključujući pogubljenje više od 3.000 ljudi, pa je nazvan “Grozni”. Potukao je Mongole i osvojio Kazan 1552. i Astrahan 1556, tako da je Rusija ovladala cijelim vodenim putem Volge, a potom je pripojio Sibir.

1581. – Engleski parlament izglasao stroge mjere protiv rimokatolika, učvršćujući prevlast nacionalne anglikanske crkve.

1749. – Rođen Vitorio Alfijeri, italijanski rodoljubivi pjesnik i dramski pisac iz čijeg djela zrači strasna ljubav za slobodu i želja za zbacivanje tiranije. Završio je Vojnu akademiju u Torinu i potom je proputovao veći dio Evrope, upoznavši se sa djelima značajnih liberterskih mislilaca, uključujući Fransoa Voltera, Žan Žaka Rusoa i Šarla Monteskjea. Djela: tragedije “Saul”, “Orest”, “Marija Stjuart”, “Filip”, “Kleopatra”, “Antigona”, “Mira”, komedije, soneti, ode, satire, epigrami, rasprava “O tiraniji”, autobiografski spis “Život Vitorija Alfijerija”.

1778. – Francuska priznala nezavisnost SAD koje su vodile rat protiv britanske kolonijalne uprave.

1794. – Umro engleski istoričar Edvard Gibon, čije je sedmotomno djelo “Opadanje i propast Rimskog carstva”, u kojem je obuhvatio istoriju Rima i Romeje /Vizantije/ od drugog do 15. vijeka, jedno od najznačajnijih u svjetskoj istoriografiji.

1864. – Nastojeći da prigrabi Šlezvig i Holštajn, njemački kancelar Oto fon Bizmark pridobio dotad neprijateljski Beč i dvije sile su ultimativno zatražile od Danske da ukine tek izglasani ustav koji je učvrstio njene veze s tim pokrajinama. U ratu koji je ubrzo izbio Danci su poraženi, a sporna vojvodstva su pripala pobjednicima.

1891. – Umro francuski kompozitor Leo Delib, romantičarski stvaralac koji je među prvima komponovao simfonijski balet i razvijao ga do pantomime. Komponovao je i opere i operete, lake, dopadljive i elegantne melodike. Ispoljavao je melodijsku fantaziju i smisao za instrumentalne efekte. Djela: baleti “Kopelija”, “Silvija”, opera “Lakme”.

1908. – U Beogradu otvoren hotel “Moskva”, podignut na mjestu gdje je bila kafana “Velika Srbija”. Zgradu su projektovali srpski arhitekta Jovan Ilkić i grupa arhitekata iz Sankt Peterburga.

1920. – U Parizu održan prvi sastanak Savjeta Društva naroda, ali bez učešća SAD, čiji je predsjednik Vudro Vilson odlučujuće doprinio stvaranju te međunarodne organizacije. Prethodno je američki senat odbio da ratifikuje Versajski mirovni ugovor sklopljen poslije Prvog svjetskog rata, čime je Vilson dezavuisan, a SAD su trajno ostale van Društva naroda.

1920. – U SAD uvedena zabrana proizvodnje i prodaje alkohola, što je podstaklo lavinu korupcije i kriminala.

1927. – Umro srpski geograf Jovan Cvijić, osnivač antropogeografije i geomorfologije u Srbiji i Srpskog geografskog društva, profesor i rektor Univerziteta u Beogradu, predsjednik Srpske kraljevske akademije, počasni doktor pariske Sorbone i Karlovog univerziteta u Pragu. Veoma su značajni njegovi radovi o morfologiji i hidrografiji Dinarskog krša i drugih kraških predjela, tektonici i glacijaciji planina Balkanskog poluostrva, studije o Jadranskom primorju, balkanskim kotlinama i poljima, Šumadiji i Panonskom basenu i o migracijama jugoslovenskih naroda. Odigrao je izuzetnu ulogu kao savjetnik srpske delegacije na mirovnim pregovorima u Parizu poslije Prvog svjetskog rata. Djela: “Osnove za geografiju i geologiju Makedonije i Stare Srbije” /tri toma/, “Antropogeografski problemi Balkanskog poluostrva”, “Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje”, “Geomorfologija” /dva toma/, “Etnogeografske karte jugoslovenskih zemalja”, “Geografska karta Jugoslavije”, “Govori i članci” /četiri toma/.

1944. – Američki general Dvajt Ajzenhauer u Drugom svjetskom ratu postavljen za glavnokomandujućeg zapadnih savezničkih snaga. Od njega je istovremeno zatraženo da sačini plan o otvaranju drugog fronta u zapadnoj Evropi radi borbe protiv trupa nacističke Njemačke, s kojima su – uz snage pojedinih pokreta otpora, posebno u Jugoslaviji – tada u Evropi praktično ratovale jedino sovjetske jedinice.

1945. – U Ardenima pobjedom savezničkih snaga pod komandom generala Bernarda Montgomerija i Omara Bredlija, koje su prethodno zahvatile u kliješta nacističke divizije, suzbivši njihovu ofanzivu, nanesen odlučujući poraz Nijemcima na zapadnom frontu, čime je pokopan posljednji pokušaj Adolfa Hitlera da izmijeni ishod Drugog svjetskog rata.

1957. – Umro italijanski dirigent Arturo Toskanini, snažna umjetnička ličnost, izvanredne memorije i izuzetne sugestivnosti, vjerovatno najveći dirigent 20. vijeka. Dirigovao je u milanskoj Skali i Metropoliten operi u Njujorku, gdje je organizovao i simfonijski orkestar.

1969. – U centru Praga spalio se češki student Jan Palah, na taj način izrazivši protest što su Čehoslovačku u avgustu 1968. okupirale armije Varšavskog pakta.

1969. – Sovjetski kosmonauti u svemirskim brodovima “Sojuz 4” i “Sojuz 5” prvi put u istoriji spojili su dvije letjelice s ljudskom posadom u orbiti oko Zemlje.

1979. – Šah Irana Reza Pahlavi napustio zemlju pod pritiskom islamske teokratije koja je preuzimala vlast.

1987. – Šef Komunističke partije Kine Hu Jaobang dao ostavku, prihvativši krivicu za političke greške koje su izazvale studentske nemire, a funkciju generalnog sekretara Partije je preuzeo Džao Cijang.

1991. – Savezničke snage, predvođene SAD, u Zalivskom ratu započele su operaciju “Pustinjska oluja” masovnim udarima iz vazduha po vojnim i industrijskim ciljevima u Iraku i Kuvajtu, 19 časova poslije isteka ultimatuma UN Bagdadu.

1994. – Radikalni crnački Panafrički kongres odustao od oružane borbe tri mjeseca uoči prvih sverasnih izbora u Južnoj Africi.

1998. – Od eksplozije metana u rudniku “Soko” u Čitluku kod Sokobanje poginulo 29 rudara.

1999. – Šef misije OEBS-a na Kosovu i Metohiji Vilijam Voker optužio srpske snage da su masakrirale 45 nenaoružanih Šiptara u selu Račak – za koje se ispostavilo da su zapravo pripadnici terorističke Oslobodilačke vojske Kosova.

Slične Objave

Vremeplov

69. – Rimskog cara Servija Sulpikijusa Galbu ubili u Rimskom forumu pobunjeni pretorijanci, koji su 68. oborili s vlasti i njegovog prethodnika na prijestolu Nerona, prinudivši ga na samoubistvo. 

1535. – Engleski kralj Henri Osmi uzeo titulu “poglavara Crkve” u Engleskoj i raskinuo veze sa Rimokatoličkom crkvom i papom, koji mu nije dozvolio razvod od Katarine Aragonske i ženidbu sa Anom Bolen. Bolen – majka kraljice Elizabet Prve – pogubljena 1536. pod optužbom za izdaju. Bila je druga od šest žena Henrija Osmog.

1559. – Elizabet Tjudor, kćerka Henrija Osmog i Ane Bolen, krunisana u Vesminsterskoj katedrali u Londonu kao engleska kraljica Elizabet Prva, jedan od najznačajnijih vladara u istoriji Engleske, koja je na prijesto stupila poslije smrti kraljice Meri Prve. 

1582. – Posredovanjem pape Grgura Trinaestog, nosioca rimokatoličke reakcije i inspiratora zločina nad hugenotima u Francuskoj 1572. /Vartolomejska noć/, sklopljen je mir rimokatoličke Poljske i pravoslavne Rusije, kojim je Rusija izgubila izlaz na Baltik. 

1777. – Sjevernoamerička država Vermont proglasila nezavisnost od Velike Britanije i postala republika, koja je 1791. ušla u sastav SAD. 

1804. – Počela sječa srpskih knezova i viđenijih ljudi u Beogradskom pašaluku poslije žalbe knezova turskom sultanu Selimu Trećem na zulum dahija. Dahije su uz pomoć jednog trgovca iz Zemuna saznale imena knezova koji su potpisali žalbu i za samo tri sedmice pogubili su oko 150 ljudi u Srbiji, uključujući Aleksu Nenadovića, Iliju Birčanina, Hadži-Ruvima, Marka Čarapića, Janka Gagića i Hadži-Đeru, pogubljenog šest dana pred početak sječe knezova. Dahije su time pokušale da uguše otpor i spriječe oslobodilački pokret srpskog naroda, ali je sječa samo podstakla srpske prvake da ubrzaju dizanje Prvog srpskog ustanka i izbor Đorđa Petrovića – Karađorđa u Orašcu 14. februara 1804. za ustaničkog vođu.

1809. – Rođen francuski ekonomista i politički filozof Pjer Žozef Prudon, čija je doktrina postala osnova kasnijih radikalnih i anarhističkih teorija. Rukovođen geslom “svojina – to je krađa”, u djelu “Šta je svojina” zalagao se za ukidanje svojine. Takođe je smatrao da komunizam guši nezavisnost ljudi. Sintezu jednakosti i nezavisnosti vidio je u slobodi kao “trećoj formi društva”, što je teorijski razradio u djelu “Sistem ekonomskih protivrječnosti ili filozofija bijede”.

1891. – Rođen ruski pisac Ilja Grigorjevič Erenburg, jedan od najvećih ratnih reportera 20. vijeka, vrstan poznavalac ruske i zapadnoevropske kulture. Poslije smrti Josifa Staljina 1953. bio je jedan od prvih vjesnika novih strujanja. Napisao je pedesetak knjiga u kojima je duhovito i živo izložio misli o revoluciji, politici, ljubavi i suprotnostima civilizacije poslije Drugog svjetskog rata. Njegovo posljednje djelo – memoari “LJudi, godine, život” smatra se testamentarnim. Ostala djela: zbirke priča “Trinaest lula”, “Priče ovih godina”, romani “Život i smrt Nikolaja Kurbova”, “Neobične pustolovine Hulija Hurenita i njegovih učenika”, “LJubav Žane Nej”, “Špekulanti”, “LJeto 1925. godine”, “U Protočnom sokaku”, “Moskva suzama ne vjeruje”, “Burni život Lazika Rojtšvaneca”, “Dan drugi”, “Bez predaha”, “Južni vjetar”, “Oluja”, “Pad Pariza”, “Deveti talas”.

1905. – Srpskog protu i poznatog borca protiv Turaka Atanasa Petrovića, u narodu poznatog kao pop Taško, Bugari su u Kumanovu ubili iz zasjede kad se vraćao iz crkve. Zbog prijetnji velikobugarskih šovinista prethodno je izbjegao u Srbiju, ali se vratio u Kumanovo.

1918. – Rođen egipatski državnik Gamal Abdel Naser, predsjednik od 1956. do smrti 1970, tvorac modernog Egipta i jedan od osnivača pokreta nesvrstanih. Bio je jedan od vođa zavjereničke vojne organizacije “Slobodni oficiri” i inicijator udara u julu 1952. kojim je svrgnut kralj Faruk Prvi. Nacionalizovao je 1956. Suecku kompaniju, a 1958. je postao predsjednik Ujedinjene Arapske Republike /unija Egipta i Sirije/, koja se raspala 1961. Poslije vojne katastrofe Arapa u ratu s Izraelom 1967. je dao ostavku, ali su ga Egipćani referendumom vratili na položaj šefa države.

1919. – U Berlinu poslije neuspjelog ustanka ubijene vođe njemačkog radničkog pokreta – Roza Luksemburg i Karl Libkneht. Ubijeni su na osnovu naloga njemačke vlade i ubice su ostale nekažnjene. 

1920. – Na trećoj konferenciji balkanskih socijaldemokratskih partija u Sofiji osnovana Balkanska komunistička federacija – Savez komunističkih partija Bugarske, Grčke, Jugoslavije i Rumunije – kao dio Komunističke internacionale.

1929. – Rođen američki baptistički sveštenik afričkog porijekla Martin Luter King, vođa pokreta protiv rasnog ugnjetavanja i borac za građanska prava, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1964. Zbog stalnog jačanja Kingovog uticaja među crncima i ostalim ugnjetenim Amerikancima, na osnovu naloga šefa Federalnog istražnog biroa Edgara Huvera, osam godina prije nego što je 1968. ubijen u gradu Memfis u američkoj državi Tenesi, praćen je doslovno svaki njegov korak. Prema ocjeni FBI, on je bio “opasnost za američko društvo”. Istraga je – kao i poslije atentata na predsjednika SAD Džona Kenedija 1963. i na njegovog brata, senatora u državi Njujork, prethodno ministra pravde Roberta Kenedija 1968. – očito namjerno vođena krajnje traljavo. Pravi ubica nije otkriven, a nezavisna istraga je ustanovila da čovjek optužen za atentat na Kinga i osuđen na 99 godina robije, nikako nije mogao da počini ubistvo.

1942. – U Londonu u Drugom svjetskom ratu potpisan nacrt Balkanske unije, sporazum grčke i jugoslovenske izbjegličke vlade o uzajamnoj pomoći u borbi za obnovu monarhije.

1942. – U istočnoj Bosni otpočela Druga ofanziva protiv partizana u Drugom svjetskom ratu, tokom koje je više od 35.000 njemačkih i hrvatskih vojnika do 7. februara ovladalo komunikacijama, ali su poslije prolaska glavnine neprijateljskih snaga partizani ponovo zaposjeli izgubljene dijelove slobodne teritorije.

1943. – Amerikanci poslije višemjesečnih ogorčenih vazdušnih, pomorskih i kopnenih borbi izbacili u Drugom svjetskom ratu japanske trupe sa strateški važnog pacifičkog ostrva Gvadalkanal, čime je zaustavljeno njihovo napredovanje prema Australiji.

1969. – Poletio sovjetski kosmički brod “Sojuz pet” s trojicom kosmonauta, koji se potom spojio sa “Sojuzom 4”, lansiranim prethodnog dana, što je bilo prvo spajanje kosmičkih letjelica s ljudskom posadom u orbiti oko Zemlje.

1971. – Asuansku branu u Egiptu na rijeci Nil otvorili egipatski predsjednik Anvar el Sadat i predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR Nikolaj Podgorni. Izgradnja tog kapitalnog objekta hidroenergentskog i melioracionog sistema trajali su 11 godina.

1973. – Izraelski premijer Golda Meir u Vatikanu razgovarala s papom Pavlom Šestim, postavši tako prvi predsjednik vlade jevrejske države koji se susreo s poglavarom rimokatoličke crkve.

1986. – Sovjetski lider Mihail Gorbačov saopštio plan za “oslobađanje Zemlje od nuklearnog oružja za 15 godina”.

1991. – Evropska zajednica priznala jugoslovenske republike Hrvatsku i Sloveniju kao nezavisne države, uprkos učestalim upozorenjima da će to doliti “ulje na vatru” ako prethodno ne budu riješena prava manjina u otcijepljenim republikama. Odlučujuću ulogu u donošenju takve odluke imao je ogroman pritisak Njemačke.

1993. – SAD naredile pomorsku blokadu Haitija, pravdajući to opasnošću “masovnog gubitka života u moru” zbog talasa izbjeglica iz te zemlje u Karipskom moru.

1996. – Teško oboljeli premijer Grčke Andreas Papandreu podnio ostavku.

1998. – Milo Đukanović preuzeo dužnost predsjednika Crne Gore.

2000. – U holu beogradskog hotela “Interkontinental” ubijen Željko Ražnatović – Arkan.

2006. – Američke snage oslobodile oko 500 iračkih pritvorenika iz zloglasnog zatvora “Abu Graib” u Iraku.

Slične Objave

Vremeplov

1742. – Umro engleski astronom i geofizičar Edmund Halej, direktor Griničke opservatorije i kraljevski astronom, koji je utvrdio da su komete uočene 1682, 1601. i 1551. zapravo isto tijelo koje se periodično pojavljuje. Predskazao je da će se ona pojaviti i 1758, 1835. i 1910. Njemu u čast to svemirsko tijelo je nazvano Halejeva kometa. Već u 19. godini objavio je raspravu o putanjama planeta. Izradio je prvi katalog sjajnih zvijezda južnog neba i otkrio da se i zvijezde kreću, shvatio ih kao sunca, a naše Sunce kao zvijezdu. Izradio je prvu meteorološku kartu. Djela: “Katalog južnih zvijezda”, “Pregled astronomije kometa”, “Teorija magnetskog kompasa”.

1784. – SAD ratifikovale mirovni ugovor s Velikom Britanijom, čime je formalno okončan američki rat za nezavisnost.

1809. – Engleska i Španija sklopile savez protiv francuskog cara Napoleona Prvog.

1826. – U Pešti osnovana Matica srpska na inicijativu Jovana Hadžića /Miloš Svetić/ i bogatih srpskih peštanskih i budimskih trgovaca Gavrila Božitovca, Jovana Demetrovića, Josifa Milovuka, Petra Rajića, Andrije Rozmirovića i Đorđa Stankovića. To književno i kulturno društvo, koje je odigralo ogromnu ulogu u procvatu nauke i kulture Srba u Vojvodini, ubrzo je počelo da izdaje “Letopis Matice srpske”, najstariji srpski književni časopis. Matica je 1864. preseljena u Novi Sad, gdje je i sada.

1840. – U kneževini Srbiji za školsku slavu je proglašen Savindan, praznik u spomen na velikog srpskog prosvjetitelja i zaštitnika školstva Svetog Savu, oca srpske državotvornosti, prvog srpskog arhiepiskopa, utemeljivača srpske diplomatije, književnosti, zakonodavstva, zdravstva. Prva proslava Svetog Save kao školskog patrona održana je 1812. u Zemunu, odakle se brzo proširila u sve dijelove srpstva, a himna Svetom Savi prvi put je izvedena 1839. u Segedinu.

1842. – U Irigu srpski pisac i iguman manastira Krušedol Dimitrije Krestić otvorio prvu srpsku čitaonicu s bibliotekom, koju je i osnovao. Čitaonica je čitav vijek primala svu važniju srpsku i jugoslovensku štampu i strane časopise, ali su tu dragocjenu zbirku 1944. u Drugom svjetskom ratu uništile ustaše miniranjem zgrade biblioteke.

1850. – Rođen francuski pisac Luj Mari Žilijen Vio, poznat kao Pjer Loti, koji je zbog napisa o okrutnostima kolonijalnih trupa u Indokini otpušten iz vojne službe. Kao pomorski oficir mnogo je putovao i djela mu obiluju opisima egzotičnih predjela. O boravku u Crnoj Gori napisao je putopis “Putovanje četiri oficira internacionalnog eskadrona po Crnoj Gori” i pripovijetku “Paskvala Ivanović”. Kao veliki turkofil, u Prvom balkanskom ratu izražavao je simpatije za Otomansko carstvo, ali je poslije bugarskog prepada na srpsku vojsku u Drugom balkanskom ratu i kasnije, u Prvom svjetskom ratu, pohvalno i s neskrivenim divljenjem pisao o Srbima. Ostala djela: “U haremu”, “Lotijeva ženidba”, “Mornar”, “Islandski ribar”, “Gospođa hrizantema”, “Roman jednog spahije”.

1875. – Rođen alzaški ljekar, filozof, protestantski teolog, pisac, muzički istoričar, muzičar i misionar Albert Švajcer, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1952, koji je skoro cio život posvetio borbi protiv bolesti u Africi. Od 1913. do smrti radio je u bolnici koju je osnovao u francuskoj ekvatorijalnoj Africi. Djela: “Kultura i etika”, “Između vode i prašume”, “Autobiografija”, “Afričke priče”, “Potraga za istorijskim Isusom”.

1890. – Rođen srpski slikar Petar Dobrović, majstor intenzivnog kolorita i jasnog ekspresivnog crteža. Slike, s naglašenom ulogom svjetlosti i podvučenim odnosom prema elementarnom volumenu, svjedoče o snažnom temperamentu i impulsivnom doživljaju realnosti. Slikarstvo je studirao u Budimpešti, a u rodnom Pečuju je 1918. učestvovao u vojnoj pobuni, poslije koje je uhapšen, ali je pobjegao iz zatvora. Mađarske vlasti su ga u odsustvu osudile na smrt. Bio je predsjednik Baranjsko-srpsko-mađarske republike 1921. Potom je živio u Parizu, a zatim je u Beogradu bio profesor na Akademiji likovnih umjetnosti.

1892. – Rođen srpski klasični filolog Miloš Đurić, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, predsjednik Srpske književne zadruge i urednik časopisa “Živa antika”, jedan od najvećih svjetskih helenista 20. vijeka. Objavio je više od 200 radova iz klasične književnosti i filozofije. Umnogome je izgradio srpsku terminologiju za odgovarajuće grčke mitološke i filozofske pojmove. Neprevaziđeni su njegovi prevodi Eshila, Sofokla, Platona, Aristotela, Plutarha i Homerovih epova “Ilijada” i “Odiseja”, ali i savremenika – Alfreda Adlera, Karla Gustava Junga, Vila Duranta, Rabindranata Tagore. Djela: “Vidovdanska etika”, “Filozofija panhumanizma”, “Racionalizam u savremenoj njemačkoj filozofiji”, “Problemi filozofije kulture”, “Istorija helenske etike”, “Ogledi iz grčke filozofije umjetnosti”, “Aristotelovo etičko učenje”, “Iz helenskih riznica”, “Platonova akademija i njen politički rad”, “Sofisti i njihov istorijski značaj”, “Istorija helenske književnosti”.

1897. – Rođen srpski istoričar Vasa Čubrilović, najmlađi učesnik atentata na austrugarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda 1914. u Sarajevu, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Kao đak je pristupio nacionalno-revolucionarnoj organizaciji “Mlada Bosna”, a zbog učešća u Sarajevskom atentatu osuđen je na 16 godina robije i do sloma Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu bio je u zatvoru. U Drugom svjetskom ratu je zatvoren u logor na Banjici. Studirao je filozofiju na Beogradskom univerzitetu, gdje je doktorirao 1927. Između dva svjetska rata je pripadao progresivnom krilu Zemljoradničke stranke, a poslije oslobođenja zemlje bio je direktor Balkanološkog instituta i ministar u vladi Jugoslavije. Bio je istoričar sa izrazitim darom za sintezu, što je osnovna odlika njegovih oko 70 knjiga i studija. Djela: “Bosanski ustanak 1875 – 1878”, “Poreklo muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini”, “Prvi srpski ustanak i bosanski Srbi”, “Politička prošlost Hrvata”, “Istorija političke misli u Srbiji devetnaestog veka”, “Odabrani istorijski radovi”.

1898. – Umro engleski pisac i matematičar Luis Kerol, čiju prozu odlikuju humor i fantastika, po čemu je blizak potonjem nadrealizmu. Djela: “Alisa u zemlji čuda”, “Kroz ogledalo”.

1907. – Zemljotres razorio grad Kingston na Jamajci i usmrtio oko hiljadu ljudi.

1912. – Rođen srpski pisac Milorad Panić – Surep, čiju poeziju odlikuje lirizam, muzikalnost i kompoziciona koherentnost. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i između dva svjetska rata bio je novinar, a u Narodnooslobodilačku borbu je stupio 1941. Poslije Drugog svjetskog rata bio je direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije, Narodne biblioteke i Muzeja revolucije Jugoslavije. Djela: zbirke pjesama “Vetar zviždi”, “Prosto”, “Ti dolaziš”, “Ada”, “Žito”, “Svetlost zemaljska”, “Jasika”, “Od sene i opomene”, poema “Mesec i pruće”, ljetopis “Kad su živi zavideli mrtvima”, studija “Filip Višnjić – pesnik bune”.

1922. – Umro srpski general lužičkosrpskog porijekla Pavle Jurišić – Šturm, jedan od najistaknutijih srpskih oficira u balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu, veoma zaslužan za blistave pobjede srpske vojske nad austrougarskom armijom u Cerskoj i Kolubarskoj bici. U srpsku vojsku je primljen 1876. kao dobrovoljac u činu poručnika i već u srpsko-turskom ratu 1876-1877. istakao se kao komandant Šabačkog i Posavsko-tamnavskog bataljona. U srpsko-turskom ratu 1877-1878. veoma uspješno komandovao je Prvim dobrovoljačkim pukom, potom Krajinskim kombinovanim pukom u borbama kod Bele Palanke i Pirota. U srpsko-bugarskom ratu 1885. komandovao je Šestim pukom Drinske divizije, u Prvom balkanskom ratu 1912-1913. Drinskom, a u Drugom balkanskom ratu 1913. Dunavskom divizijom. U Prvom svjetskom ratu 1914. kao komandant Treće armije primio prvi udar znatno nadmoćnije austrougarske Pete armije i usporio njeno napredovanje, što je omogućilo srpskim snagama da se pregrupišu za Cersku bitku. Trećom armijom je komandovao i u Kolubarskoj bici i na Solunskom frontu do avgusta 1916.

1925. – Rođen japanski pisac Kimitake Hiraoka, poznat kao Jukio Mišima, koji je izvrsno opisao mladu generaciju Japanaca poslije Drugog svjetskog rata, njenu neizvjesnu sadašnjicu i slabe veze s nacionalnom prošlošću i tradicijama. Služio se psihoanalitičkim metodom, objašnjavajući psihička stanja likova. Izvršio je 1970. javno rutualno samoubistvo kao znak protesta protiv pozapadnjačenja Japana. Djela: romani “Ispovijest maske”, “Šum valova”, “Zlatni paviljon”, “Poslije banketa”, “Mornar koji je iznevjerio more”, drama “Pet modernih `no` igara”.

1953. – Maršal Josip Broz izabran za prvog predsjednika Jugoslavije.

1957. – Umro američki filmski glumac Hemfri Deforest Bogart, dobitnik nagrade “Oskar” 1951. za film “Afrička kraljica”, koga je tek posmrtni mit potvrdio kao jednu od najvećih glumačkih ličosti u istoriji filma. Ostali filmovi: “Kazablanka”, “Malteški soko”, “Duboki san”, “Blago Sijera Madre”, “Rt Largo”, “Imati i nemati”, “Pobuna na Kejnu”, “Bosonoga kontesa”, “Časovi očaja”, “Težak pad”.

1969. – Lansiran sovjetski “Sojuz 4”, dan kasnije “Sojuz 5”, da bi potom prvi put u orbiti oko Zemlje dva vasionska broda s ljudskom posadom bila spojena.

1977. – Umro engleski državnik Robert Entoni Idn, premijer Velike Britanije od 1955. do 1957. Kao ministar za vezu s Društvom naroda prije Drugog svjetskog rata se zalagao za sankcije fašističkoj Italiji zbog napada na Etiopiju. Od 1935. do 1938. bio je šef diplomatije i zastupao je “politiku nemiješanja” u Španski građanski rat. Dao je ostavku kad je premijer Nevil Čembrlen potpisao Minhenski sporazum, kojim je Čehoslovačka prepuštena nacističkoj Njemačkoj. Ministar spoljnih poslova ponovo je bio od 1941. do 1945. i od 1951. do 1955. u vladama Vinstona Čerčila, poslije čijeg je povlačenja 1955. postao premijer i šef Konzervativne stranke. Podnio je ostavku u januaru 1957. zbog neuspjele britansko-francusko-izraelske agresije na Egipat u oktobru 1956.

1977. – Umrla američka književnica francuskog porijekla Anais Nin, čiji su dnevnici remek-djelo samoanalize i zanimljivo svjedočanstvo o modernoj boemiji. Osnovna tema njenih romana je traganje za vlastitim identitetom, a pisala je i po narudžbini erotske priče za kolekcionare erotike. Djela: romani “Požarne ljestve”, “Kuća incesta”, “Zavođenje Minotaura”, “Djeca albatrosa”, “Špijun u kući ljubavi”, zbirka priča “Pod staklenim zvonom”, priče “Venerina delta”, “Ptičice”, studije “D. H. Lorens”, “Neprofesionalna studija”, “Roman budućnosti”.

1986. – Vinisio Sereso preuzeo dužnost predsjednika Gvatemale kao prvi civilni šef te centralnoameričke države poslije 16 godina.

1988. – Umro ruski političar Georgij Maksimilijanovič Maljenkov, koji je 1953. na položaju premijera naslijedio preminulog Josifa Staljina. U februaru 1955. dao je ostavku i postao jedan od potpredsednika u vladi Nikolaja Bulganjina, a u junu 1957. je smijenjen s funkcije u vladi i isključen iz Politbiroa i Centralnog komiteta vladajuće Komunističke partije SSSR pod optužbom da je učestvovao u zavjeri za obaranje Nikite Hruščova.

1990. – U napadima Azera ubijeno najmanje 20 jermenskih civila u glavnom gradu Azerbejdžana Bakuu.

1991. – Umro srpski filolog Mihailo Stevanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Objavio je više od 600 radova, uključujući monumentalno gramatičko djelo “Savremeni srpskohrvatski jezik”. Uređivao je “Srpski dijalektološki zbornik”, “Južnoslovenski filolog”, “Naš jezik”, “Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika SANU”, “Rečnik srpskohrvatskog književnog jezika Matice srpske”, “Rečnik jezika Petra Petrovića Njegoša”. Ostala djela: “Istočnocrnogorski dijalekat”, “Đakovački govor”, “Funkcije i značenja glagolskih vremena”, “Gramatika srpskohrvatskog jezika”.

1991. – U Tunisu ubijena tri bliska saradnika Jasera Arafata, uključujući Abu Ijada, jednog od osnivača Palestinske oslobodilačke organizacije, što je nanijelo ogromnu štetu PLO, jer je bilo očito da je atentator blizak vrhu te organizacije.

1992. – U okviru Vensovog plana za Krajinu u Jugoslaviju stigla prva grupa pripadnika UN. Kasnije je na osnovu rezolucije Savjeta bezbjednosti UN raspoređeno oko 19.000 “plavih šljemova” u Kninskoj krajini, Lici, Kordunu, Baniji, zapadnoj Slavoniji i u Sremsko-baranjskoj oblasti, ali to nije omelo napad Hrvatske na zapadnu Slavoniju 1. maja 1995. i na Kninsku krajinu, Liku, Kordun i Baniju 4. avgusta 1995.

1996. – Predsjednik Gvatemale Alvaro Arsu je, preuzimajući dužnost šefa države, apelovao na ljevičarske gerilce da otpočnu pregovore o okončanju građanskog rata koji je 35 godina potresao tu zemlju Srednje Amerike.

2007. – Britanski naučnici stvorili prvu rasu genetski modifikovanih kokošaka, čija jaja sadrže proteine koji mogu da se koriste u borbi protiv raka.

– Danas je prvi dan Nove godine prema Julijanskom kalendaru, kojeg se pridržavaju srpska, ruska, gruzinska i nekoliko malih pravoslavnih crkava, četiri stare patrijaršije /vaseljenska, jerusalimska, antiohijska i aleksandrijska/ i svi svetogorski manastiri. Poslije Drugog svjetskog rata kod nas se tek devedesetih godina Srpska nova godina javno proslavlja. U noći između 13. i 14. januara /prema Gregorijanskom kalendaru/ kod Srba je običaj da se u krugu porodice i prijatelja dočekuje Nova godina i na trpezu se iznosi od Božića sačuvana glava pečenice i plećka, pola česnice, božićna svijeća i slama.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je utorak, 13. januar, 13. dan 2015. Do kraja godine ima 352 dana.

1806. – Rođen srpski pisac Jovan Sterija Popović, prvi srpski komediograf, koji je ismijavao mane tadašnjeg društva, naročito pomodarstvo, pokondirenost i nadriučenost. Poslije završetka studija prava u Kežmarku u Slovačkoj radio je kao advokat u rodnom Vršcu, potom je prešao u Srbiju i postao profesor prava na liceju, prvo u Kragujevcu, pa u Beogradu. Kao načelnik Ministarstva prosvjete Srbije obavio je pionirski rad u organizovanju školstva, pokrenuo inicijativu za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja. Učestvovao je u organizovanju prvog beogradskog teatra, koji je otvoren izvođenjem njegove tragedije “Smrt Stefana Dečanskog”. U početku je pisao pod uticajem Lukijana Mušickog i Milovana Vidakovića, ali je “Romanom bez romana” napustio romantičarsku i avanturističku književnost. Ostala djela: komedije “Laža i paralaža”, “Pokondirena tikva”, “Zla žena”, “Tvrdica ili Kir-Janja”, “Rodoljupci”, zbirka pjesama “Davorje”.

1854. – Poslije britansko-kineskog rata, koji je Evropljanima omogućio prodor na Daleki istok, američki i ruski brodovi su uplovili u luku Uraga kod Eda /Tokio/, gdje je potpisan ugovor kojim je Japan otvorio vrata američkoj trgovini. U posljednje četiri godine potpisivanjem sličnih ugovora sa Rusijom, Velikom Britanijom, Holandijom i drugim zemljama Japan je stavljen u polukolonijalni položaj. Kao odgovor na invaziju stranaca pobunili su se svi slojevi društva, uz čiju pomoć je car 1867. zbacio šoguna i prenio prijestonicu iz Kjota u Edo. Zatim je carskim reformama okončan feudalni poredak i počela brza industrijalizacija Japana.

1893. – Osnovana britanska Laburistička partija, čiji je predsjednik postao škotski radnički vođa Džejms Kir Hardi.

1898. – Francuski pisac Emil Zola pod naslovom “Optužujem” objavio u listu “L'oror” otvoreno pismo predsjedniku Republike u kojem je ukazao na mahinacije najviših vojnih krugova i zatražio oslobađanje kapetana Alfreda Drajfusa, osuđenog na montiranom procesu 1894. na doživotnu robiju zbog navodnog odavanja vojnih tajni Njemačkoj. Drajfus je na obnovljenom procesu oslobođen optužbi i 1906. rehabilitovan, vraćen u vojsku i unaprijeđen u čin majora.

1906. – Umro ruski fizičar i elektroinženjer Aleksandar Stepanovič Popov, koji je pronašao i uspostavio prvu radiotelegrafsku vezu. Prije italijanskog pronalazača Giljelma Markonija napravio je prvi radio-prijemnik.

1915. – U gradu Avecano u centralnoj Italiji u toku zemljotresa poginulo 30.000 ljudi.

1935. – Na plebiscitu u oblasti Sar, kojom je na osnovu mandata Društva naroda upravljala Francuska, nadmoćna većina glasala za pripajanje Njemačkoj. Njemački nacistički vođa Adolf Hitler iskoristio je iste godine popustljivost saveznika i samovoljno odbacio sva ograničenja, uključujući zabranu naoružavanja, nametnutu poraženoj Njemačkoj u Prvom svjetskom ratu mirovnim ugovorom iz Versaja.

1941. – Umro irski pisac Džejms Džojs, jedan od najvećih u 20. vijeku, koji je eksperimentima u narativnoj tehnici i strukturi romana, primjeni toka svijesti i novatorskom odnosu prema jeziku dao nov pravac modernoj književnosti. Počeo je kao buntovnik protiv rimokatoličke vjerske zatucanosti i uskogrudosti irske sredine, a glavni grad Irske Dablin, njegovu istoriju, žitelje i topografiju učinio je središnjom temom svog djela. U najpoznatijem djelu – romanu “Uliks” – na 700 stranica opisao je jedan dablinski dan svog junaka, prema jednom književnom kritičaru – “na vješt i katkad neprimjetan način, lica i događaji paralelni su onima u Homerovoj ‘Odiseji’, čiji se gotovo svaki detalj može naći u ‘Uliksu'”. Taj humorni, vitalni i robustni roman označio je revoluciju epskog oblika i vjerovatno je uticao jače od bilo kojeg djela na razvoj književnosti 20. vijeka. Ostala djela: romani “Portret umjetnika u mladosti”, “Fineganovo bdijenje”, pjesme “Kamerna muzika”, pripovijetke “Dablinci”, drama “Izgnanici”.

1945. – Crvena armija u Drugom svjetskom ratu počela veliku ofanzivu na Treći rajh, u kojoj je 180 divizija brzo probilo njemačke položaje u Poljskoj i istočnoj Pruskoj u dubini od 150 kilometara.

1963. – U vojnom udaru ubijen prvi predsjednik Togoa Silvanus Olimpio i vojska je na vlast dovela Nikolasa Granickog, koji je od 1961. bio u izbjeglištvu. Istog dana 1967. vojnim udarom bez prolivanja krvi vlast je prigrabio potpukovnik Etjen Gnasingbe Ejadema.

1972. – Vojska u Gani zbacila civilnu vladu predsjednika Edvarda Akufa Ada, a vlast je preuzeo potpukovnik Ignacijus Ačempong.

1977. – Umro francuski režiser i scenarista Anri Žorž Kluzo, čiji su filmovi prepoznatljivi po oporom realizmu. Filmovi: “Kej `Orfevr`” /nagrada “Zlatni lav”/, “Misterija `Pikaso`” /nagrada “Zlatna palma”/, “Ubica stanuje na broju 21”, “Gavran”, “Nadnica za strah”, “Dijabolični”, “Istina”.

1985. – Prilikom pada voza u provaliju, oko 250 kilometara istočno od glavnog grada Etiopije Adis Abebe, poginulo 428 putnika, a 370 je povrijeđeno.

1991. – Na svjetskom prvenstvu u australijskom gradu Pert jugoslovenski vaterpolisti osvojili zlatnu medalju. Jugoslavija je prvi put postala prvak svijeta u vaterpolu u Madridu 1987.

1995. – Bivši državni sekretar SAD Džejms Bejker izjavio u američkom Kongresu da su rat u bivšoj Jugoslaviji izazvale Slovenija i Hrvatska i da u sukobima koji su uslijedili Srbi ni izdaleka nisu jedini krivci.

1997. – U centru Beograda na dočeku Nove godine prema Julijanskom kalendaru, poznate kao srpska Nova godina, u organizaciji beogradskih studenata i koalicije opozicionih partija “Zajedno” okupilo se najviše ljudi na jednom mjestu u istoriji grada – procijenjeno je da je proslavi prisustvovalo između 500.000 i 700.000 Beograđana.

1998. – Pad transportnog aviona avganistanske kompanije “Arijana afgan erlajnz” u planinskoj oblasti na sjeverozapadu Pakistana nije preživio niko od 51 putnika i članova posade.

2000. – Bil Gejts, koosnivač “Majkrosofta”, i zvanično najbogatiji čovjek u svijetu, prepustio je položaj izvršnog direktora Kompanije svom “broju dva” – Stivu Balmeru.

2001. – Slovenački predsjednik Milan Kučan potpisao ukaz o otvaranju ambasade Republike Slovenije u SRJ.

2004. – Haški tribunal izdao zahtjeve za hapšenje 12 Srba, optuženih za ratne zločine: LJubomira Borovčanina, Milana Lukića, Dragomira Miloševića, Sredoju Lukića, Vinka Pandurevića, Vujadina Popovića, Savu Todovića, Dragana Zelenovića, Stojana Župljanina, Gojka Jankovića, Gorana Borovnicu i LJubišu Bearu.

Slične Objave

Vremeplov

Danas je ponedjeljak, 12. januar, 12. dan 2015. Do kraja godine ima 353 dana.

812. – Izaslanici romejskog /vizantijskog/ cara Mihaila Prvog Rangabe sa franačkim carem Karlom Velikim u Ahenu sklopili mir poslije više od decenije rata Romeje i Franačkog carstva. Jedan od uzroka rata bilo je Karlovo krunisanje 800. godine u Rimu za svetog rimskog cara, što je titula na koju je pravo polagao Konstantinopolj. Mir je za Južne Slovene bio fatalan – njihove zemlje podijeljene su graničnom linijom između dva carstva.

1628. – Rođen francuski pisac Šarl Pero, autor čuvene zbirke bajki “Vilinske priče”, iz koje su i djeci širom svijeta poznate bajke “Mačak u čizmama”, “Crvenkapa”, “Plavobradi”, “Uspavana lepotica”. Ostala djela: “Vijek Luja Velikog”, “Poređenja starih i modernih”.

1773. – U Čarlstonu, u Južnoj Karolini, osnovan prvi muzej u SAD.

1829. – Umro njemački pisac Fridrih fon Šlegel, najznačajniji teoretičar njemačkog romantizma i jedan od prvih evropskih modernista. Sa bratom Augustom Vilhelmom Šlegelom uređivao je glavni romantičarski časopis “Aneteum”. Osim radova o antičkoj književnosti, eseja, pjesama i pripovijedaka, pisao je aforizme. Djela: roman “Lucinda”, “Istorija stare i nove književnosti” /jedan od prvih pregleda na cjelokupnu svjetsku literaturu/.

1852. – Rođen francuski maršal Žozef Žak Sezer Žofr, tvorac ratnog plana Francuske u Prvom svjetskom ratu i pobjednik odsudne bitke na Marni 1914. Krajem 1916. smijenjen je s položaja glavnokomandujućeg francuskih armija zbog neuspjeha u operacijama 1915. i 1916. godine.

1876. – Rođen američki pisac Džon Grifit, poznat kao Džek London, jedan od najčitanijih u prvoj polovini 20. vijeka. Bavio se različitim zanimanjima: od raznosača novina do kopača zlata i ratnog dopisnika iz rusko-japanskog rata. Naporan rad, novčane nedaće i alkohol proizveli su nervno rastrojstvo i samoubistvo u 40. godini. Napisao je oko 50 pripovijedaka i romana. Djela: “Zov divljine”, “Bijeli očnjak”, “Gvozdena peta” /proročka vizija fašizma/, “Martin Idn”, “LJudi sa ponora”, “Zlato”, “Kralj alkohol”, “Džeri ostrvljanin”, “Morski vuk”, “Mjesečeva dolina”, “Priče s južnih mora”.

1876. – Rođen italijanski kompozitor njemačkog porijekla Ermano Volf – Ferari, obnovitelj italijanske komične opere, koji je komponovao uglavnom prema komedijama italijanskog pisca Karla Goldonija. Komponovao je i instrumentalne kompozicije i kantate. Djela: opere “Četiri grubijana”, “Radoznale žene”, “Škola za očeve”, “Suzanina tajna”.

1878. – Rođen mađarski pisac Ferenc Molnar, tvorac publicističkog stila u mađarskoj literaturi, koji je romanom “Junaci Pavlove ulice” stvorio klasično djelo omladinske književnosti. U pozorišnim komadima iskazao je izuzetnu tehniku i duhovitost. Ostala djela: drame i komedije “Liliom”, “Vuk”, “Gardist”, “Crveni mlin”, “Čudo među brdima”, “Labud”, “Olimpija”, “Igra u dvorcu”.

1893. – Rođen njemački ratni zločinac Herman Vilhelm Gering, rajhsmaršal Trećeg rajha i osnivač zloglasne nacističke tajne političke policije Gestapo. Kao ministar vazduhoplovstva naređivao je bombardovanje nezaštićenih gradova i masovno ubijanje civila u Drugom svjetskom ratu. Poslije smrtne presude koju mu je zbog ratnih zločina izrekao Međunarodni sud u Nirnbergu, uoči njenog izvršenja u oktobru 1946. oduzeo sebi život ispivši otrov.

1899. – Rođen švajcarski biohemičar Paul Herman Miler, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1948, koji je otkrio insekticid DDT.

1932. – Heti Karavaj, demokrata iz Arkanzasa, postala prva žena izabrana u Senat SAD.

1942. – Italijanski guverner okupirane Crne Gore u Drugom svjetskom ratu general Pircio Biroli naredio da se za jednog ubijenog ili ranjenog oficira strijelja 50, a za podoficira ili vojnika 10 civila.

1964. – Zbacivanjem sultana u Zanzibaru – mjesec dana pošto je ta ostrvska afrička država u Indijskom okeanu postala nezavisna – okončan ustanak i proglašena republika s predsjednikom Abeidom Karumeom. Zanzibar se četiri mjeseca kasnije ujedinio s Tanganjikom u Tanzaniju.

1976. – Umrla engleska spisateljica Agata Kristi, autor mnogih detektivskih romana. Djela: “Ubistvo Rodžera Ajkrofta”, “Leš u sarkofagu”, “Ubistvo u `Orijent-ekspresu`”, “Deset malih crnaca”, “Vašar zločina”, “Nikotin”, “Tajna zamka `Čimniz`”, “Tajna sedam brojčanika”, “Otvorenih karata”, “Ubistvo u Mesopotamiji”.

1990. – Rumunski predsjednik Jon Ilijesku saopštio da je Komunistička partija Rumunije stavljena van zakona.

1991. – Kongres SAD odobrio predsjedniku Džordžu Bušu da vojnom silom izbaci iračku armiju iz Kuvajta.

1992. – Vlada Alžira dan poslije ostavke šefa države Bendžedida Šadlija odgodila drugu rundu parlamentarnih izbora, obrazloživši to “nemogućnošću nastavljanja izbornog procesa”. Na izborima je vodio islamski Front nacionalnog spasa, a islamisti su ubrzo odgovorili terorističkim napadima.

1993. – Na mirovnim pregovorima u Ženevi predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić prihvatio ustavne principe predviđene Vens-Ovenovim mirovnim planom.

1995. – Savjet bezbjednosti UN za još sto dana produžio djelimičnu suspenziju sankcija Saveznoj Republici Jugoslaviji.

1996. – Prve ruske jedinice u sastavu Ajfora stigle u BiH, u prvoj zajedničkoj vojnoj misiji s trupama SAD i ostalih zapadnih zemalja poslije Drugog svjetskog rata.

1998. – Kanađanka Luiz Frešet imenovana za zamjenika generalnog sekretara UN, na funkciju koja do tada nije postojala u svjetskoj organizaciji.

1998. – Njemačka pristala da ustanovi fond od 200 miliona maraka radi obeštećenja oko 18.000 Jevreja iz istočnoevropskih zemalja, koji su pretrpjeli mučenje nacista u Drugom svjetskom ratu.

2000. – Turska vlada saglasila se da odgodi smrtnu kaznu vješanjem vođi kurdskih pobunjenika Abdulahu Odžalanu.

2000. – Velika Britanija homoseksualcima dozvolila službu u oružanim snagama.

2006. – Najmanje 345 hodočasnika izgubilo život u stampedu do koga je došlo posljednjeg dana hadžiluka u Meki tokom ritualnog kamenovanja.

2008. – U helikopterskoj nesreći u Makedoniji poginuli vojnici koji su se vraćali iz misije u BiH.

Slične Objave

Vremeplov

347. Rođen vizantijski car Flavije Teodosije I, nazvan Teodosije Veliki, poslednji vladar jedinstvenog Rimskog carstva. Želeći da uspostavi što čvršće državno jedinstvo, proglasio hrišćanstvo državnom religijom i zabranio paganske kultove. Posle njegove smrti vlast preuzeli njegovi sinovi, na Zapadu Honorije, a na Istoku Arkadije.

1503. Rođen italijanski slikar i bakrorezac Đirolamo Frančesko Marija Macola, poznat kao Parmiđanino, najznačajniji predstavnik manirizma u gornjoj Italiji. Otkrio nove mogućnosti u tehnici bakropisa. Poznat kao portretista i slikar fresaka u Parmi, Rimu i Bolonji.

1569. U Engleskoj, pod patronatom kraljice Elizabete I, u katedrali svetog Pavla u Londonu prvi put organizovana lutrija. Prihod korišćen za obnovu utvrđenja, luka i druge javne radove.

1735. Umro crnogorski vladika Danilo I Petrović, osnivač dinastije Petrovića, koji su kasnije postali i svetovni vladari. Zavladičio ga srpski patrijarh Arsenije Čarnojević 1696. u Sečuju. Na poziv Rusije ušao 1711. u rat protiv Turske, a 1718. učestvovao u mletačko-austrijskom ratu protiv Turaka. Učvrstio odnose s Rusijom posetom caru Petru Velikom 1715. i znatno podigao ugled Crne Gore. Posle smrti ga nasledio sinovac Sava Petrović. Lik vladike Danila u akciji protiv poturica opevao Njegoš u “Gorskom vencu”.

1811. Skupština svih narodnih starešina u Srbiji osnovala u vreme Prvog srpskog ustanka prva popečiteljstva, ministarstva. Ministar prosvete postao najučeniji Srbin tog vremena, rektor Velike škole u Beogradu Dositej Obradović.

1843. Austrijski car Ferdinand I u vreme najvećeg uspona Ilirskog preporoda zabranio upotrebu ilirskog imena, posebno u “novinama i javnim spisima”.

1886. U Njujorku počeo prvi šahovski meč za prvaka sveta Vilhelma Štajnica i Johana Cukertorta, koji je dobio Štajnic rezultatom 10:5, uz 5 remija. Titulu odbranio 1889. i 1892. u mečevima protiv Mihaila Čigorina, ali 1894. poražen od Emanuela Laskera. Napisao “Udžbenik modernog šaha”, koji se smatra osnovom moderne šahovske strategije.

1919. Rumunija anektirala Transilvaniju koja je bila u sastavu Austro-Ugarske do njenog raspada 1918. Mirom u Trianonu 1920. Transilvanija formalno dodeljena Rumuniji.

1922. Prvi pacijent izlečen insulinom od šećerne bolesti, četrnaestogodišnji Kanađanin Leonard Tomson.

1928. Umro engleski pisac Tomas Hardi. Važio za najboljeg engleskog pisca svoga vremena, nazivan “poslednjim velikim viktorijancem”, ali zbog slobodumnog stava o ljubavi i braku dolazio u sukob s društvenim konvencijama.

1942. Japanci u Drugom svetskom ratu zauzeli Kuala Lumpur.

1946. Ustavotvorna skupština u Tirani proglasila Narodnu Republiku Albaniju.

1962. Pod snežnom lavinom, koja je u peruanskim Andima zatrpala selo Huaskaran, život izgubilo više od 3.000 ljudi.

1966. Umro švajcarski skulptor i slikar italijanskog porekla Alberto Đakometi, čije obimno, raznovrsno i osobeno delo predstavlja izraz gotovo svih dominantnih strujanja umetnosti 20. veka. Od 1931. radi nadrealističke prostorne konstrukcije i ekstremno izdužene bronzane ljudske likove.

1970. Nigerijska armija posle 32 meseca borbi u građanskom ratu u kom je poginulo milion i po ljudi ugušila pobunu secesionista u provinciji Bijafra. Vođa pobunjenika, general Čukvuemeka Odumegvu Odžukvu, napustio zemlju dan posle pada Overija, glavnog grada Bijafre.

1989. Ispred Skupštine Crne Gore održan miting građana na kom je zatraženo smenjivanje državnog i partijskog rukovodstva. Pod velikim dvodnevnim pritiskom demonstranata to rukovodstvo je podnelo ostavke, na političku scenu Crne Gore stupila grupa mladih komunista na čelu s Momirom Bulatovićem i Milom Đukanovićem.

1998. Naoružan napadač, islamski fanatik, ubio najmanje 22 i ranio 51 šiitskog muslimanskog vernika tokom molitve u džamiji u pakistanskom gradu Lahor.

2000. Predsednik Alžira Abdelaziz Buteflika doneo opštu amnestiju za pripadnike Islamske armije spasa i zauzvrat tražio raspuštanje njihove organizacije

Slične Objave

Vremeplov

Danas je subota, 10. januar, deseti dan 2015. Do kraja godine ima 355 dana. 

1769. – Rođen francuski oficir Mišel Nej, jedan od najsposobnijih maršala cara Napoleona Prvog koji se istakao u nizu bitaka i pohoda. Poslije Napoleonovog pada, pod optužbom za izdaju, osuđen je na smrt i pogubljen 1815. 

1778. – Umro švedski prirodnjak Karl fon Line, koji je prvi postavio principe definisanja rodova i vrsta i uveo binarnu nomenklaturu, tako svaka biljka i životinja ima dva imena – roda i vrste. Osnivač i prvi predsjednik Švedske akademije nauka i Prirodnjačkog muzeja. Njegova sistematika biljaka prema polnim organima važi i sada. Djela: “Sustema naturae”, “Philosophia botanica”, “Genera plantarum”, “Species plantarum”. 

1862. – Umro američki pronalazač Semjuel Kolt, po čijem je prezimenu nazvan revolver koji je konstruisao. 

1863. – U Londonu otvorena prva linija podzemne željeznice u svijetu. 

1882. – Počeo hercegovačko-bokeljski ustanak Srba i muslimana protiv Austro-Ugarske. Narod, ionako opterećen nametima, bio je ogorčen uvođenjem zakona o vojnoj obavezi i mobilizacijom regruta. Poslije nekoliko mjeseci Austro-Ugarska je suzbila ustanak i zavela oštriji policijski režim u okupiranoj Bosni i Hercegovini. 

1889. – Francuska uspostavila protektorat nad Obalom Slonovače. 

1890. – Umro srpski pisac i ljekar Laza Lazarević, jedan od najboljih srpskih realista. Prava je završio u Beogradu, medicinu u Berlinu. Napisao je samo devet pripovijedaka. Mada s patrijarhalnim pogledima na život, njegove pripovijetke – sažete, s veoma snažnom unutrašnjom dramatikom – imaju klasičnu vrijednost. Prevodio je ruske pisce Nikolaja Černjiševskog, Nikolaja Gogolja i Alekseja Pisemskog i francuskog pisca Ežena Skriba. Kao ljekar učestvovao je u organizaciji saniteta u Srbiji i objavio pedeset i četiri rada u stručnim medicinskim časopisima, od kojih neki imaju izuzetan značaj. Ostala djela: “Prvi put s ocem na jutrenje”, “Sve će to narod pozlatiti”, “Vetar”, “Na bunaru”, “Školska ikona”, “On zna sve”, “U dobri čas hajduci”, “Verter”. 

1909. – Rođen srpski fizičar i hemičar Pavle Savić, jedan od pronalazača procesa nuklearne fisije, profesor Beogradskog univerziteta, predsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti od 1971. do 1981. Svjetski poznat naučnik postao je kad je s Irenom Žolio – Kiri 1937. i 1938. otkrio izotope poznatih elemenata bombardovanjem atoma urana sporim neutronima. Rezultat je bio neočekivan i epohalan – otkriveni su i elementi srednje atomske mase, a ne samo tzv. transuranski elementi kako se očekivalo, a drugi naučnici su ponavljanjem tog eksperimenta ustanovili da je bombardovanje neutronima proizvelo cijepanje jezgra atoma urana. U Drugom svjetskom ratu je od početka bio u Narodnooslobodilačkoj borbi, 1942. je izabran za potpredsjednika na Prvom zasjedanju AVNOJ-a, a poslije rata organizovao je Institut za nuklearne nauke u Vinči kod Beograda. 

1910. – Rođena ruska balerina Galina Sergejevna Uljanova, vodeća balerina “Boljšoj teatra” poslije Drugog svjetskog rata. Debitovala je 1928. u Kirov teatru, odmah iskazavši raskošan talenat, poslije čega je ubrzo postala prvakinja Boljšoj teatra. Briljantno je tumačila vodeće role u baletima “Labudovo jezero”, “Uspavana ljepotica”, “Krcko Oraščić”, “Žizela”, “Pepeljuga”, “Romeo i Juluja”. Po okončanju igračke karijere postala je baletski pedagog u koreografskoj školi “Boljšoj teatra”. 

1913. – Rođen čehoslovački državnik slovačkog porekla Gustav Husak, koji je na čelo Komunističke partije Čehoslovačke došao poslije sovjetske vojne intervencije 1968, zamijenivši Aleksandera Dubčeka, 1975. je postao šef države. Bio jedan od vođa Slovačkog ustanka u Drugom svjetskom ratu protiv njemačkih nacista 1944, a kao “slovački nacionalista” je od 1951. do 1960. proveo u komunističkom zatvoru. Pod pritiskom javnosti 1989. podnio je ostavku na funkciju predsjednika Čehoslovačke. 

1917. – Umro Bufalo Bil, legendarna ličnost istorije SAD u vrijeme osvajanja prostranstava na zapadu Amerike. Rođen kao Vilijam Frederik Kodi, nadimak stekao kao vješt lovac na bizone. Pod starost je obilazio svijet prikazujući vještine u cirkusu koji je gostovao i u našoj zemlji. 

1920. – U Ženevi izabrano Vijeće Društva naroda. Tvorac organizacije bio je američki predsjednik Vudro Vilson, ali ideja je naišla na najveći otpor baš u SAD, koje nikad nisu pristupile Društvu, a SSSR je to učinio tek 1934, pa je odsustvo tih velikih zemalja oslabilo njegovu snagu i učinilo ga neefikasnim, naročito u vrijeme italijanske agresije na Etiopiju i agresivne spoljne politike nacističke Njemačke uoči Drugog svjetskog rata. 

1922. – Artur Grifit postao prvi predsjednik Irske poslije sticanja nezavisnosti te zemlje od Velike Britanije. 

1928. – Sovjetska vlada ispunila nalog Josifa Staljina i protjerala iz zemlje Lava Trockog, jednog od najvažnijih vođa Oktobarske revolucije i najzaslužnijih za stvaranje SSSR-a. Trocki je ubijen u izbjeglištvu u Meksiku 1940, takođe prema Staljinovom nalogu. 

1943. – Jedinice Donskog fronta Crvene armije su u Drugom svjetskom ratu počele uništavanje opkoljene njemačke Šeste oklopne armije kod Staljingrada, nakon što je njemačka komanda odbila kapitulaciju. 

1946. – U Londonu počela prva sjednica Generalne skupštine UN, čime je Društvo naroda zvanično prestalo da postoji. 

1957. – Harold Makmilan postao premijer Velike Britanije, dan poslije ostavke Entonija Idna, kompromitovanog britanskom agresijom na Egipat u oktobru 1956. 

1969. – Švedska je kao prva zapadna zemlja uspostavila diplomatske odnose sa Sjevernim Vijetnamom. 

1971. – Umrla Gabrijela Koko Šanel, francuski modni kreator, jedan od svjetskih “modnih diktatora” 20. vijeka, koja je gotovo šest decenija suvereno vladala visokom pariskom modom. 

1984. – Umro princ Suvana Fuma, koji je nekoliko puta bio premijer Laosa do 1975. kad su komunisti došli na vlast. 

1991. – Generalni sekretar UN Havijer Perez de Kueljar otputovao u Bagdad, ali nije uspio da spriječi Zalivski rat, u kojem su zapadne armije pod vođstvom SAD nanijele težak poraz iračkoj armiji, koja je prethodno okupirala Kuvajt. 

1996. – Izrael pustio iz zatvora stotine Palestinaca, nekoliko dana uoči prvih palestinskih nacionalnih izbora u Gazi i na Zapadnoj obali. 

1997. – U Sofiji nekoliko desetina hiljada ljudi demonstriralo protiv vlade Socijalističke partije Bugarske, a najvatreniji demonstranti probili su policijski kordon, upali u zgradu parlamenta i demolirali je. 

1998. – Arapski terorista Remzi Ahmed Jusef osuđen na doživotnu robiju kao organizator podmetanja eksploziva 1993. u Svetski trgovinski centar u Njujorku, kada je poginulo šest osoba. Dvije zgrade Centra s više od 100 spratova srušene su 11. septembra 2001. u samoubilačkom napadu uz pomoć dva oteta putnička aviona.

2002. – U Albaniji u 117. godini umrla Ćerime Hasan Bardi, jedna od najstarijih Albanki i jedna od nekoliko osoba na svijetu koje su živjele u tri vijeka.

2003. – Skupština Crne Gore izabrala novu Vladu Crne Gore, s premijerom Milom Đukanovićem.

2003. – Poslije nekoliko napada na pripadnike snaga SAD u Kuvajtu objavljen religiozni proglas koji zabranjuje ubijanje nemuslimana, čime su ojačani postojeći zakoni.

2004. – Umro duhovni vođa egipatske zabranjene organizacije “Muslimansko bratstvo” Mamun al Hodeibi.

2004. – Britanska kraljica Elizabeta najvećem brodu na svijetu, namijenjenom za krstarenje, vrijednom 800 miliona dolara i dugom 345 metara, dala ime “Kraljica Meri”

Slične Objave

Vremeplov

1792. Mirom u Jašiju, kojim je okončan rusko-turski rat počet u avgustu 1787, Rusija proširila svoju granicu do Dnjestra. 

1793. Francuz Žan Pjer Blanšar izveo prvi let balonom iznad severnoameričkog kontinenta. 

1804. Ispred manastira Moravica Turci ubili srpskog arhimandrita Georgija Đorđevića Hadži-Đeru, narodnog prvaka u rudničkom kraju. Šest dana potom počela “seča knezova”, što je ubrzalo izbijanje Prvog srpskog ustanka. 

1856. Rođen srpski kompozitor i muzički pedagog Stevan Stojanović Mokranjac, član Srpske kraljevske akademije, horovodja Beogradskog pevačkog društva, jedan od osnivača prve “Srpske muzičke škole”. Njegovo delo smatra se najznačajnijom etapom u razvoju srpske nacionalne muzike u 19. veku. 

1873. Umro Šarl Luj Napoleon III, nećak Napoleona Bonaparte, predsednik Francuske od 1848. do 1852, car do 1870. Tokom njegove vladavine Francuska zaposela Nicu i Savoju i počela kolonijalno osvajanje Indokine. Počeo rat protiv Pruske, ali zarobljen 1. oktobra 1870. u bici kod Sedana i zbačen sa prestola. Posle zaključenja mira s Pruskom 1871. emigrirao u Englesku, gde je i umro. 

1878. U srpsko-turskom ratu srpska vojska ušla u Niš, a Turci narednog dana predali tvrđavu i varoš, čime je okončana turska uprava u tom gradu. Borbe trajale 25 dana, a odlučujuća bila pobeda Braničevske brigade na Čegru. 

1878. Umro italijanski kralj Vitorio Emanuele II, prvi vladar ujedinjene Italije, popularni “padre della patria”, koji je po dolasku na presto 1861. inaugurisao parlamentarnu monarhiju. 

1908. Rođena francuska književnica Simon de Bovoar, životna saputnica filozofa Žan Pol Sartra, autor romana, pozorišnih komada i filozofskih eseja. 

1913. Rođen američki državnik Ričard Nikson, jedini šef države u istoriji SAD koji je podneo ostavku pod pretnjom smenjenjivanja postupkom impičmenta. Predsednik SAD postao 1969, ponovo izabran 1972, a 1974. se povukao zbog afere “Votergejt”. 1972. normalizovao odnose s Kinom. 

1922. Rođen gvinejski državnik i pisac Ahmed Seku Ture, prvi predsednik posle sticanja nezavisnosti Gvineje 1958. Jedan od osnivača Afričkog demokratskog zbora, Demokratske stranke Gvineje, a od 1956. na čelu je afričkog sindikata Generalne konfedracije radnika crne Afrike. Bio poslanik teritorijalne skupštine Gvineje 1953, od 1956 do 1958. Narodne skupštine Francuske. 

1942. U Zrenjaninu, Kikindi i drugim mestima u Banatu, Nemci u Drugom svetskom ratu streljali 150 komunista i simpatizera partizana. Istog dana mađarske okupacione vlasti počele masovno hapšenje i ubijanje Srba sa druge strane reke Tise. U Đurđevu kod Žablja, Šajkašu i Gospođincima streljano 60 Srba. 

1945. Počelo iskrcavanje američkih trupa u Drugom svetskom ratu na najveće filipinsko ostrvo Luzon. Borbe okončane 15. avgusta kapitulacijom japanskih snaga. 

1953. Potonuo južnokorejski putnički feribot, život izgubilo 349 ljudi. 

1962. SSSR i Kuba potpisali trgovinski sporazum na osnovu kog je Kuba dobijala robu po povlašćenim, niskim cenama. Ugovor prestao da važi 1991. 

1978. U Iranu počela islamska revolucija u kojoj je godinu dana kasnije zbačen sa vlasti šah Reza Pahlavi. 

1992. Reagujući na odluku bosanskih muslimana i Hrvata da zatraže priznanje suverene Bosne i Hercegovine od Evropske zajednice, Srbi proglasili Republiku srpskog naroda u BiH i saopštili da je ta republika federalna jedinica Jugoslavije. 

1996. Čečenski pobunjenici zauzeli bolnicu i uzeli najmanje 2.000 ljudi za taoce u dagestanskom gradu Kizliar. Pobunjenici tražili prekid rata u svojoj državi. 

1996. Obustavljen vazdušni humanitarni most za Sarajevo, najveći vazdušni most u istoriji vazduhoplovstva posle sovjetske blokade Berlina. Tokom tri i po godine rata u Bosni obavljeno 13.000 humanitarnih letova kojima je dopremljeno više od 160.000 tona pomoći. 

1999. Prilikom hapšenja, pripadnici SFOR ubili su bosanskog Srbina Dragana Gagovića, optuženog pred Međunarodnim sudom u Hagu za ratne zločine počinjene u ratu u BiH. 

2002. SAD ukinule sankcije na prodaju oružja Jugoslaviji uvedene 1996. 

2002. Američka vlada pokrenula istragu o stečaju multinacionalne elektrodistributerske kompanije “Enron”, najvećem bankrotstvu u američkoj istoriji.

Slične Objave

Vremeplov

 Danas je četvrtak, 8. januar, osmi dan 2015. Do kraja godine ima 357 dana.

1297. – Italijanski plemić Frančeskino Grimaldi, preobučen u kaluđera, ušunjao se u tvrđavu Monako, koja je bila pod vlašću Đenove, potom u nju pustio svoje vojnike i osvojio je. Osnovao je dinastiju Grimaldi – koja je i sada na vlasti u kneževini Monako – i kao Renije Prvi vladao je do smrti 1314.

1324. – Umro italijanski istraživač Marko Polo, najpoznatiji evropski srednjovjekovni putnik. Ka Dalekom istoku krenuo je u 17. godini iz Venecije 1271. Proputovao je Mesopotamiju, Kurdistan, Persiju, Turan, Pamir, Kineski Turkestan i Mongoliju i stigao u Peking 1275. Kao prvi Evropljanin prešao je preko Pamira, Turkestana i Mongolije. Od 1275. do 1292. proputovao je gotovo cijelu Kinu, a na povratku je od 1292. do 1295. putovao preko Indokine, Indonezije, Singapura, Indijskog okeana, Persije i Crnog mora. Opisao je putovanja u “Knjizi o čudima svijeta”, objavljenoj 1298, kasnije nazvanoj “Milion”, koja je podstakla mnoga geografska otkrića.

1589. – Rođen pisac Ivan Gundulić, čija je poezija prožeta strasnim pozivima na slobodu i borbu porobljenih Slovena protiv Turaka. U najznačajnijem djelu – epu “Osman” opjevao je turski poraz u Hoćimskoj bici 1621. i smrt sultana Osmana Drugog u janičarskoj pobuni godinu dana kasnije, videći u tim događajima predznak propasti Otomanskog carstva i oslobođenja Južnih Slovena. U mladosti je pisao melodrame, pastorale i lirske pjesme, koje su najvećim dijelom izgubljene. Ostala djela: drama “Dubravka”, spjev “Suze sina razmetnoga”.

1642. – Umro italijanski astronom, fizičar i matematičar Galileo Galilej, osnivač mehanike kao nauke, posebno dinamike i kinematike. Hidrostatsku vagu pronašao je 1585, a 1589. formulisao je zakone slobodnog pada tijela pod dejstvom sile teže i kretanja po kosoj ravni. Uveo je pojmove ubrzanja i inercije. Konstruisao je astronomski durbin, otkrio Orionovu maglinu, neravnine na Mjesecu, četiri Jupiterova satelita, Venerine faze, pjege na Suncu i konstatovao da je Mlečni put ogroman skup zvijezda. Zalažući se za heliocentrični sistem Nikole Kopernika i dokazujući da je geocentrični ptolomejski sistem zabluda, 1616. sukobio se s rimokatoličkom crkvom. Sud inkvizicije ga je prisilio da se odrekne teze da se Zemlja okreće oko Sunca. Navodno je poslije presude rekao: “Ipak se okreće!”.

1679. – Francuski istraživač Rober Kavelije de la Sal otkrio je vodopade Nijagare.

1713. – Umro italijanski kompozitor i violinista Arkanđelo Koreli, osnivač bolonjske violinske škole. Jedinstvom emotivnosti i uravnotežene forme uspostavio je ravnotežu s obiljem baroknih ukrasa u svojoj muzici, postigavši klasičnu smirenost. Znatno je uticao na Johana Sebastijana Baha. Djela: 12 končerta grosa, sonate za violinu, tri sonate.

1807. – Srbi su u Prvom srpskom ustanku izbacili Turke iz Kalemegdanske tvrđave i Beograd je, poslije 380 godina, ponovo postao prijestonica srpske države. Prethodno su ustanici 12. decembra 1806. oslobodili beogradsku varoš i potisli Turke u Kalemegdansku tvrđavu, a turski komandant Alija Gušanac je krajem decembra pobjegao iz tvrđave, uvidjevši da je njena odbrana beznadežna. Novom komandantu Sulejman-paši potom je preostalo jedino da se sa svojim snagama preda ustanicima pod Karađorđevim vođstvom.

1870. – Rođen španski general Migel Primo de Rivera i Orbaneha, profašistički vojni diktator Španije od septembra 1923. do januara 1930. Njegov režim je pokušao da ujedini Španiju geslom “Jedna zemlja, jedna vjera, jedna monarhija”, ali nije uspio da stvori prihvatljiv politički sistem, pa je podnio ostavku pod pritiskom armije, čiju je podršku izgubio.

1896. – Umro francuski pisac Pol Verlen, boem i pustolov, čija je poezija, puna lirizma i muzike, znatno uticala na simboličku školu. Djela: zbirke pjesama “Romanse bez riječi”, “Galantne svečanosti”, “Elegije”, “Mudrost”.

1899. – Rođen cejlonski državnik Solomon Bandaranaike, osnivač i vođa Partije slobode i premijer Cejlona od 1956. do 1959, kad je ubijen u atentatu. Zalagao se za ukidanje stranih vojnih baza, nacionalizaciju stranog kapitala i vanblokovsku spoljnu politiku. Na premijerskom položaju 1960. ga je, poslije pobjede na izborima, naslijedila udovica Sirimavo.

1902. – Rođen ruski političar Georgij Maksimilijanovič Maljenkov, koji je 1953. na položaju premijera naslijedio preminulog Josifa Staljina. U februaru 1955. dao je ostavku i postao jedan od potpredsjednika u vladi Nikolaja Bulganjina, a u junu 1957. smijenjen je s funkcije u vladi i isključen iz Politbiroa i Centralnog komiteta vladajuće Komunističke partije SSSR pod optužbom da je učestvovao u zavjeri za obaranje Nikite Hruščova.

1923. – Francuske i belgijske trupe ušle u Rursku oblast zbog pokušaja poražene Njemačke da izigra ugovor o otplati ratne štete u Prvom svjetskom ratu. Kad je Reparaciona komisija krajem 1922. konstatovala kašnjenje isporuke uglja na ime odštete Francuskoj i Belgiji, francuski premijer Rejmon Poenkare objavio je da će vojskom zaposjesti Rur i osigurati efikasnu naplatu ratne štete. Kriza je sporazumno riješena sredinom 1924, a u julu 1925. Francuzi su počeli da evakuišu trupe iz Rura.

1926. – Abdul Aziz ibn Saud postao kralj Heddžasa, čiji je naziv promijenio u Saudijska Arabija.

1935. – Rođen američki muzičar Elvis Aron Prisli, “kralj roka”, izuzetno popularan pedesetih i šezdesetih godina 20. vijeka. Prodao je više od 150 miliona ploča i glumio u dvadesetak filmova. Umro je 1977. od prekomjerne upotrebe alkohola i droge.

1942. – Rođen engleski fizičar Stiven Hoking, jedan od vodećih svjetskih naučnika 20. vijeka. Takvu reputaciju stekao je knjigom o porijeklu univerzuma “Kratka istorija vremena”, objavljenoj 1988.

1944. – U Veroni u Drugom svjetskom ratu počeo dvodnevni proces šestorici članova Velikog fašističkog vijeća – uključujući bivšeg šefa diplomatije Galeaca Šana, zeta diktatora Benita Musolinija, koji su pred slom fašističke Italije u Drugom svjetskom ratu izglasali nepovjerenje Musoliniju. Nacistička tajna služba je u posljednji čas pokušala da spase Šana, ali je akciju zaustavio Adolf Hitler i sva šestorica su strijeljana.

1959. – General Šarl de Gol postao prvi predsjednik Pete francuske republike.

1973. – Američki i sjevernovijetnamski pregovarači Henri Kisindžer i Le Duk To u Parizu obnovili pregovore o okončanju Vijetnamskog rata.

1976. – Umro kineski državnik Ču En Laj, jedan od najistaknutijih rukovodilaca Kineske revolucije, premijer od 1949. do smrti i šef diplomatije od 1949. do 1958. Revolucionarnoj studentskoj organizaciji “Probuđeno društvo”, iz koje je 1921. nastala Komunistička partija Kine, pristupio je 1919. Učestvovao je u stvaranju Crvene armije i u “Dugom maršu” 1934. i 1935. Decenijama je predstavljao Kinu na svjetskoj sceni, postavši jedan od najvećih pregovarača 20. vijeka. Opstao je u partijskom vrhu u nizu čistki, uključujući tzv. Kulturnu revoluciju, koje je provodio kineski predsjednik Mao Ce Tung.

1991. – Bankrotirala jedna od najvećih svjetskih aviokompanija – američki “Pan Am”.

1996. – Umro francuski državnik Fransoa Miteran, koji je kao prvi socijalista 1981. izabran za predsjednika Francuske. Tokom 14 godina, koliko je bio na položaju šefa države, nastojao je da Francusku učini motorom ujedinjene Evrope. U Drugom svjetskom ratu bio je jedan od vođa francuskog Pokreta otpora, a od 1971. vođa Socijalističke partije.

1996. – Zairski teretni avion srušio se na pijacu u glavnom gradu Zaira /Kinšasi/, usmrtivši oko 350 ljudi.

1998. – Akcije na berzama u Džakarti strmoglavo pale, što je označilo početak velike privredne i finansijske krize u Indoneziji. Kriza je ubrzo zahvatila većinu ekonomija azijskih zemalja.

1998. – Arapski terorista Remzi Ahmed Jusef osuđen na doživotnu robiju, plus 240 godina zatvora, kao organizator podmetanja eksploziva 1993. u Svjetski trgovinski centar u Njujorku, kada je poginulo šest ljudi.

 

 

 

 
 

 

 

Slične Objave

Vremeplov

536. – Umrla engleska kraljica španskog porekla Katarina Aragonska, prva od šest žena engleskog kralja Henrija VIII. Njihov razvod bez dozvole pape je izazvao englesku crkvenu reformaciju i raskid s Vatikanom.
1598. – Na ruski presto je stupio Boris Godunov, posle smrti Fjodora I, poslednjeg cara iz dinastije Rjurikovič.
1610. – Italijanski astronom i matematičar Galileo Galilej otkrio je Jupiterove mesece Io, Evropu, Ganimed i Kalisto.
1785. – Džon Džefris i Žan Pjer Blanšar prvi su preleteli kanal Lamanš balonom napunjenim zagrejanim vazduhom. 1789. Na prvim predsedničkim izborima u SAD pobedio je vođa iz Rata za nezavisnost Džordž Vašington. Ponovo je izabran 1792, a 1796. je odbio da se kandiduje.
1785. – Džon Džefris i Žan Pjer Blanšar prvi su preleteli kanal Lamanš balonom napunjenim zagrejanim vazduhom. 1789. Na prvim predsedničkim izborima u SAD pobedio je vođa iz Rata za nezavisnost Džordž Vašington. Ponovo je izabran 1792, a 1796. je odbio da se kandiduje.
1803. – Rodjen je Hektor Berlioz (Hector Berlioz), francuski kompozitor
1807. – Velika Britanija je proglasila blokadu Francuske i zemalja saveznica francuskog cara Napoleona I Bonaparte.
1844. – Rođena je Francuskinja Mari Bernar Subiru, Sveta Bernadet iz Lurda, koja je objavila da joj se prikazala Devica Marija. Od 1858. Lurd je postao jedno od glavnih hodočasničkih mesta u Evropi.
1847. – Rođen je srpski pisac, satiričar Milovan Glišić, jedan od začetnika realizma u srpskoj književnosti. Bio je aktivan učesnik u socijalističkom pokretu Svetozara Markovića i saradnik prvih socijalističkih novina u Srbiji, a u svojim pripovetkama je, uz prizore iz seoskog života opisao ekonomsko propadanje sela krajem 19. (“Glava šećera”, “Šilo za ognjilo”, “Prva brazda”).
1872. – Izašao je prvi srpski pozorišni list “Pozorište”, koji je pokrenulo Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu. List je izlazio do 1908.
1873. – Rodjen je Adolf Cukor (Adolph Zukor), američki filmski producent.
1927. – Uspostavljena je telefonska veza izmedju Londona u Engleskoj i Njujorka u SAD.
1932. – Umro je francuski političar Andre Mažino. Kao ministar rata (1922-24. i 1929-32) pokrenuo je izgradnju odbrambene linije utvrđenja duž francusko-nemačke granice, koja je po njemu dobila naziv “Mažino linija”. Veliki odbrambeni sistem pokazao se nekorisnim u Drugom svetskom raru, kada su Nemci 1940. napali Francusku iz Belgije, zaobišavši “Mažino liniju”,
1943. – U Njujorku je umro Nikola Tesla, naučnik i pronalazač na polju elektrotehnike i radio-tehnike. Od 1884. do smrti živeo je u SAD, gde je patentirao oko 700 pronalazaka, od kojih nekoliko desetina ima široku primenu. Među njima je i serija izuma (1896-1914), koji čine temelj savremene radio-tehnike.
1946. – Zapadne sile su priznale Austriju u granicama iz 1937.
1949. – Sijam (Siam) je promenio ime u Tajland (Thailand)
1953. – Američki predsednik Hari Truman je objavio da je u SAD izrađena hidrogenska bomba.
1979. – Kambodžanski pobunjenici su, uz pomoć vijetnamskih snaga nakon dvonedeljne opsade, zauzeli Pnom Pen i srušili vladu Crvenih Kmera Pola Pota. Smatra se da je za vreme režima Crvenih Kmera od aprila 1975. u Kambodži ubijeno ili umrlo od gladi i iscrpljenosti između milion i dva miliona ljudi.
1986. – Američki predsednik Regan prekinuo je sve ekonomske odnose sa Libijom.
1988. – U Sovjetskom Savezu je umro Kim Filbi (Kim Philby), ruski spijun rodjen u Engleskoj.
1989. – Umro je japanski car Hirohito. Njegova vladavina od 1926. obeležena je agresivnom militarističkom politikom Japana (napad na Kinu, Mandžuriju 1931. i 1937, pakt s Hitlerom 1940). Napadom na SAD (Perl Harbur 1941) ušao je u Drugi svetski rat, u avgustu 1945. objavio je bezuslovnu kapitulaciju Japana, a 1946. se odrekao “božanskog porekla”. Međunarodni sud oslobodio ga je 1948. optužbe za ratne zločine.
1990. – Krivi toranj u Pizi je prvi put posle 800 godina svog postojanja zatvoren za turiste radi restauracije.
1992. – Avion Jugoslovenske narodne armije oborio je kod Novog Marofa u Hrvatskoj helikopter s posmatračima Evropske zajednice. Poginulo je svih pet ljudi u helikopteru.
1995. – Zemljotres jačine 6.9 stepeni pogodio je severni Japan i prouzrokovao velika oštećenja na zggradama.
1997. – U Alžiru je, u eksploziji bombe koju su u autobus podmetnuli islamski ekstremisti, poginulo najmanje 13 i ranjeno oko sto ljudi.
1998. – Oslobodilačka vojska Kosova, koja se proglasila odgovornom za seriju napada na policijske stanice na Kosovu, preuzela je odgovornost i za terorističke akcije u Makedoniji, iako je makedonsko Ministarstvo unutrašnjih poslova demantovalo povezanost OVK s bombaškim napadima u Makedoniji.
1999. – Američki Senat počeo je suđenje u postupku opoziva predsedniku SAD Bilu Klintonu, prvo posle više od 130 godina protiv aktuelnog šefa države. Klinton je bio optužen za krivokletstvo i opstrukciju pravde u aferi sa bivšom pripravnicom u Beloj kući Monikom Luinski (Monica Lewinski).
2002. – Prilikom loženja božičnog badnjaka u gradskom parku u Beranama, u Crnoj Gori jake policijske snage sprečile su sukob pristalica Srpske pravoslavne crkve i nepriznate Crnogorske pravoslavne crkve i uhapsile više lica.
2002. – Francuski legendarni modni kreator Iv Sen Loran povukao se iz sveta visoke mode. Modnu kuću osnovao je 1962, a proslavio se 1966. kolekcijom prvih smokinga za žene koji su postali modni hit.
2003. – Pripadnici anti-terorističke policije su izjavili da su u Londonu otkrili malu količinu ricina, smrtonosnog otrova, i da je s tim u vezu uhapšeno sedam Afrikanaca.
2004. – Zvaničnici zoo vrta u Buenos Airesu u Argentini su saopštili da je rođeno šest retkih bengalskih belih tigrova, čime je njihova populacija uvećana na 210.

Slične Objave

Vremeplov

1066. Krunisan Harold II, poslednji engleski anglosaksonski kralj. Poginuo iste godine kod Hestingsa u bici protiv pretendenta na engleski presto, normanskog vojvode Vilijama Osvajača. 

1322. U manastiru Žiča krunisan srpski kralj Stefan Dečanski Nemanjić, sin kralja Milutina. Tokom vladavine do 1331. pobedio vojsku bosanskih feudalaca, Bugare kod Velbužda i osigurao prevlast nad Makedonijom. Sa prestola ga zbacio sin Dušan. Umro pod nerazjašnjenim okolnostima u zatočeništvu u Zvečanu. Podigao manastir Visoki Dečani. 

1492. Kralj Ferdinand i kraljica Izabela pobedonosno ušli u Granadu pošto je njihova vojska porazila Boabdila, poslednjeg emira Granade. Time okončano ponovno osvajanje Pirinejskog poluostrva koje je od 711. bilo pod arapskom vlašću. 

1745. Rođen francuski pronalazač Žak Etjen Mongolfje, koji je s bratom Žozefom Mišelom 1783. konstruisao prvi balon napunjen zagrejanim vazduhom. 

1810. Mirom u Konstantinopolju Turska predala Rusiji poluostrvo Krim i oblast Kuban. 

1822. Rođen nemački arheolog Hajnrih Šliman, koji je svoje celokupno bogatstvo stečeno u mladosti trgovinom potrošio na arheološka istraživanja. 1868. otkrio Troju koristeći se podacima iz Homerovih spevova “Ilijada” i “Odiseja”, a potom i Mikenu, Orhomen i Itaku. 

1829. Umro češki slavista Jozef Dobrovski, otac slavistike, tvorac češke gramatike i gramatike staroslovenskog jezika, glavna ličnost češkog narodnog preporoda. 

1884. Umro češki sveštenik, bilogičar i botaničar Gregor Mendel. Prvi došao do jasnih i preciznih formulacija o prenošenju naslednih osobina i time postavio temelje moderne genetike. Rezultate, potvrđene 1900, izložio 1865. u delu “Eksperimenti s biljnim hibridima”. 

1916. Počela Mojkovačka bitka u Prvom svetskom ratu u kojoj su Crnogorci pod komandom serdara Janka Vukotića odbili ofanzivu znatno jačih austrougarskih snaga i time omogućili srpskoj vojsci odstupnicu prema Jadranu. 

1919. Umro Teodor Ruzvelt, predsednik SAD, čija je politika stvorila svetsku silu od SAD. Dužnost šefa države preuzeo kao potpredsednik SAD, posle ubistva predsednika Vilijama Mekinlija 1901. Sproveo plan za izgradnju Panamskog kanala, a za posredovanje u rusko-japanskom ratu 1905. dobio 1906. Nobelovu nagradu za mir. 

1929. Jugoslovenski kralj Aleksandar I Karađorđević ukinuo Vidovdanski ustav, raspustio Skupštinu i zaveo ličnu vlast u državi. 

1941. Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt u govoru u Kongresu definisao američki cilj o slobodi govora, religije, slobodi od straha i od siromaštva. 

1945. Maršal Jugoslavije Josip Broz i šef britanske vojne misije Ficroj Meklin u Drugom svetskom ratu sklopili sporazum o uspostavljanju vazduhoplovne baze kod Zadra za potrebe savezničkog vazduhoplovstva u borbi protiv nemačkih snaga. 

1949. Umro američki filmski režiser Viktor Fleming, svetsku slavu stekao filmom “Prohujalo s vihorom”.

1963. Iranski šah Reza Pahlavi počeo “belu revoluciju” uvođenjem agrarne reforme i prava glasa za žene. 

1978. Kruna Svetog Stefana, prvog hrišćanskog mađarskog kralja, koju su odneli Amerikanci posle Drugog svetskog rata, vraćena u Mađarsku. 

1993. Umro američki trubač, pevač i kompozitor Džon Birks Dizi Gilespi, jedan od najboljih trubača i improvizatora u istoriji džeza. Odigrao presudnu ulogu u stvaranju bi-bap muzike. 

1993. Umro ruski baletski igrač Rudolf Hametovič Nurejev, zvezda svetske baletske scene. 

1995. U provinciji Šansi na severu Kine poginulo najmanje 100 ljudi u eksploziji posle sudara 2 teretna voza natovarena tonama trinitrotoluola. 

2000. Jake policijske snage razdvajale dva skupa na Cetinju u Crnoj Gori gde su Srpska pravoslavna crkva i samoproklamovana Crnogorska pravoslavna crkva održavale centralno božićno slavlje na Badnji dan. 

2002. Petnaestogodišnji Čarls Bišop poginuo kada se u avionu “cesna-172” obrušio na zgradu “Banke SAD” u centru grada Tampa na Floridi. U poruci koja je potom pronađena izrazio simpatije prema Osami bin Ladenu i podržao terorističke napade na Njujork i Vašington 11. septembra 2001.

 
 

Slične Objave

Vremeplov

1589. – Умрла француска краљица италијанског поријекла Катарина де Медичи, кћерка господара Фиренце Лоренца Другог Медичија, која је послије смрти мужа Анрија Другог /Хенри/ од 1560. владала Француском као регенткиња синова Франсое Другог, Шарла Деветог и Анрија Трећег. Током њене владавине бјеснио је вјерско-грађански рат римокатолика и хугенота, чијем је разбуктавању знатно допринијела. Уз подршку папе Гргура Тринаестог организовала је 1572. покољ хугенота, познат као Вартоломејска ноћ.

1592. – Рођен индијски цар Шах Џехан из династије Могула, познат и као принц Харам, који је највећи дио владавине од 1628. до 1658, кад га је збацио син Аурангзеб, посветио изградњи маузолеја Таџ Махал у својој пријестоници Агри на сјеверу Индије. Велељепно здање од бијелог мермера, које је 20.000 радника зидало од 1631. до 1653, посветио је успомени на царицу Мумтаз Махал и он је послије смрти 1666. такође сахрањен ту. Премјестио је 1648. пријестоницу из Агре у Делхи, гдје је изградио нови град Шахџеханабад. 

1762. – Умрла руска царица Јелисавета Петровна Романов, кћерка Петра Великог, чију владавину од 1741. нису обиљежиле реформе и територијална освајања, карактеристични за њеног оца и Катарину Велику, која је постала царица неколико мјесеци послије њене смрти. 

1834. – У Крагујевцу изашле “Новине сербске”, први српски информативни лист штампан у земљи, службено гласило кнежевине Србије. Први уредник Димитрије Давидовић, један од најученијих Срба тог времена, убрзо је смијењен због противљења аутократији кнеза Милоша Обреновића. 

1855. – Рођен амерички проналазач Кинг Кемп Џилет, који је изумио ножић за бријање, код нас познат као “жилет”, према француској верзији његовог презимена. 

1858. – Умро аустријски војсковођа мађарског поријекла фелдмаршал Јохан Јозеф Радецки, војни реформатор и национални херој који је више од пола вијека у биткама предводио аустријске трупе. Учествовао је у бојевима против француског цара Наполеона Првог у Италији и на Рајни и у гушењу италијанских устанака против Аустрије 1830, 1831, 1848. и 1849. Послије побједа над Италијанима 1848. код Кустоце и 1849. код Наваре именован је за гувернера Ломбардијско-венецијанске области. 

1869. – Аргентинске, бразилске и уругвајске снаге заузеле главни град Парагваја Асунсион у рату такозване “трочлане алијансе”. 

1876. – Рођен њемачки државник Конрад Аденауер, канцелар Западне Њемачке од 1949. до 1963, који је 1947. основао Хришћанско-демократску странку. До доласка нациста на власт 1933. био је адвокат и градоначелник Келна. Политички се реактивирао послије капитулације Трећег рајха у Другом свјетском рату, тијесно сарађујући с америчком војном управом, односно владом САД. Веома активно је учествовао у стварању НАТО-а и других облика сарадње западних држава. 

1881. – Рођен српски православни теолог и бесједник Никола Велимировић, познат по монашком имену Николај, епископ жички и охридски од 1919. до 1944, према многима најумнији српски монах послије Светог Саве. По завршетку студија теологије у Швајцарској докторирао је теологију на универзитету у Берну, послије чега је дипломирао филозофију на енглеском универзитету Оксфорд и докторирао у Женеви. По повратку у Србију постао је предавач на Богословском факултету у Београду, 1909. се замонашио, а потом је завршио Духовну академију у Петрограду. Први свјетски рат провео је на Западу као изасланик српске владе, објашњавајући западној јавности и владама суштину праведне ослободилачке српске борбе против аустроугарске царевине. Између два свјетска рата основао је Православну народну хришћанску заједницу, познату као Богомољачки покрет, да би заштитио народ од агресивне секташке пропаганде. Покренуо је обнову манастира, посебно у Овчарско-кабларској клисури, названој Српска Света Гора. Знатно је допринио спречавању југословенске владе да прихвати Конкордат с Ватиканом. Нијемци му нису опростили улогу у обарању Тројног пакта крајем марта 1941, па су га у Другом свјетском рату, чим су окупирали Југославију, конфинирали у манастир Љубостиња, потом у манастир Војловица. С патријархом Гаврилом /Дожић/ 1944. је заточен у логор Дахау и они су били једина два црквена великодостојника у Европи послата током рата у концентрациони логор. Као непомирљиви противник комунизма, послије ослобођења Југославије није се вратио у отаџбину, сматрајући да ће народу више помоћи у емиграцији. “Када кућа гори, пожар се гаси споља”, често је говорио. Умро је 1956. у руском манастиру Светог Тихона у Саут Канану у Пенсилванији /САД/, а сахрањен је на српском народном гробљу поред манастира Светог Саве у Либертвилу. Мошти су му пренесене у завичај 1991. Дјела: “Религија Његошева”, “Беседе под гором”, “Изнад греха и смрти”, “Душа Србије”, “Србија у светлости и мраку”, “Духовни препород Европе”, “Агонија цркве”, “Речи о Свечовеку”, “Молитве на језеру”, “Омилије”, “Охридски пролог”, “Теодул”, “Српски народ као Теодул”, “Средњи систем”, “Индијска писма”, “Мудра игуманија љубостињска”, “Стослов о љубави”, “Христе, дођи у Азију”, “Индијски Савле”, “Касијана”, “Земља недођија”, “Жетве Господње”, “Диван”, “Једини Човекољубац” /недовршено/. 

1895. – Њемачки физичар Вилхелм Конрад Рентген саопштио да је пронашао икс-зраке, касније по њему назване “Рентгенови зраци”. 

1916. – Пред Медовским заливом у Албанији у Првом свјетском рату послије експлозије потонуо италијански брод “Бриндизи” с југословенским исељеницима из Канаде и САД који су похитали да помогну Србији и Црној Гори у рату с Централним силама. Добровољци су махом били Срби /Црногорци, Херцеговци и Личани/ и извјестан број Словенаца. Од експлозије је погинуло или се утопило 390 добровољаца, а 102 су спашена. 


1916. – Аустроугарски генералштаб у Првом свјетском рату наредио офанзиву на Црну Гору. Упркос одлучном отпору 60.000 слабо опремљених бораца, аустроугарске трупе су послије једне седмице заузеле Цетиње и до 1918. држале Црну Гору под окупацијом. 

1919. – У Берлину почео устанак предвођен комунистичком организацијом “Савез Спартака”, на челу са Розом Луксембург и Карлом Либкнехтом. 

1919. – Адолф Хитлер основао Национал-социјалистичку радничку партију Њемачке, која је приграбила власт 1933. кад је Хитлер послије избора постао канцелар. Страховлада нацистичке партије у Њемачкој и већем дијелу Европе трајала је до 1945, кад је Њемачка у Другом свјетском рату поражена и безусловно капитулирала. 

1925. – Гувернер америчке државе Вајоминг постала Нели Тејлор Рос, прва жена на таквом положају у историји САД. 

1928. – Рођен пакистански државник Зулфикар Али Буто, предсједник Пакистана од 1971. до 1973, када је постао премијер. У јулу 1977. војним пучем га је уклонио генерал Мохамед Зија ул Хак. Буто је ухапшен, а суд диктаторског режима Зије у марту 1978. осудио га је на смрт под неувјерљивим оптужбама да је наредио убиства политичких противника. Објешен је у априлу 1979. 

1938. – Рођен шпански краљ Хуан Карлос Први, који је послије смрти диктатора Франсиска Франка 1975. одлучујуће допринио успостављању демократског поретка у Шпанији, иако га је Франко припремао да настави десничарску диктатуру. 

1942. – На основу споразума с нацистичком Њемачком Први корпус бугарске фашистичке војске у Другом свјетском рату започео окупацију југоистока Србије. Око 25.000 бугарских војника замијенило је Нијемце у том дијелу Србије, а из Нишке Бање је терором над српским цивилима руководио штаб Корпуса. 

1949. – У Москви почело савјетовање влада СССР, Бугарске, Чехословачке, Мађарске, Пољске и Румуније, на којем је донесена одлука о стварању Савјета за узајамну економску помоћ ради организације и усклађивања дугорочног развоја земаља чланица. Исте године СЕВ-у је приступила Албанија, а 1950. Источна Њемачка. 

1961. – Војна влада Перуа ухапсила стотине људи под оптужбом да су комунисти. 

1964. – Папа Павле Шести и васељенски патријарх Атинагора Први састали се у Јерусалиму, што је од 15. вијека био први сусрет једног римокатоличког поглавара с неким од православних патријарха. 

1968. – Александер Дубчек постао први секретар Централног комитета Комунистичке партије Чехословачке, умјесто Антоњина Новотног, и убрзо је отпочео процес либерализације познат као “Прашко прољеће” или “социјализам с људским ликом”. Експеримент је прекинут војном окупацијом Чехословачке у које су трупе Варшавског пакта ушле у августу 1968. 

1969. – СССР лансирао “Венеру 5”, васионски брод без људске посаде у правцу Венере, а пет дана потом и “Венеру 6”, који су до те планете стигли 16, односно 17. маја. 

1971. – Социјалистичка влада Чилеа успоставила дипломатске односе с Кином. 

1976. – Диктаторски маоистички режим Црвених Кмера донио нови устав Камбоџе, којим је назив земље промијењен у Демократска Кампућија.

1991. – Умро српски писац Васко Попа, члан Српске академије наука и умјетности, најпревођенији српски пјесник у другој половини 20. вијека. Називан је језичким чудотворцем и посљедњим великим оригиналним пјесником. Дјела: збирке пјесама “Кора”, “Непочин-поље”, “Споредно небо”, “Усправна земља”, “Вучја со”, “Живо месо”, “Кућа насред друма”, “Рез”, антологија народних умотворина “Од злата јабука”, антологија поетског хумора “Урнебесник”. 

1991. – Извршни комитет СЕВ оцијенио да је та организација, основана 1949, “исцрпила своје могућности”. Неколико седмица касније лидери земаља чланица су и формално потврдили гашење СЕВ. 

1991. – Куба и СССР потписали споразум којим је окончана повлашћена међусобна трговина и укинуте вјештачки ниске цијене. 

1996. – Убијен палестински терориста Јахја Ајаш, звани “инжењер”, осумњичен као организатор таласа самоубилачких терористичких напада у Израелу у којима је погинуло десетине јеврејских цивила. Погинуо је пошто је у његовим рукама у Гази експлодирао минирани мобилни телефон. 

1997. – Русија повукла посљедње јединице Министарства одбране из Чеченије, привремено окончавши војну кампању против исламских терориста у тој републици. 

2001. – УН саопштиле да су “пронађени докази о радиоактивности на осам од 11 тестираних подручја на Косову”. 

2004. – Холанђанин Јап де Хоп Схефер /55/ преузео функцију генералног секретара НАТО-а.

2004. – У Америци ступио на снагу закон да сви странци, који желе да уђу у САД, морају дати отиске прстију и бити фотографисани. 

2006. – Побуњеници у Ираку убили 130 лица. 

2006. – Израелски премијер Аријел Шарон доживио мождани удар и пребачен у болницу.

2006. – У акцији ЕУФОР-а код Рогатице убијена Рада Абазовић /47/, а тешко рањени њен син Драгољуб /11/ и супруг Драгомир Абазовић /48/.

 

 

 
 

 

 

Slične Objave

Preporučujemo
Close

Vremeplov

1494. – Štamparija u Cetinju štampala prvu knjigu na srpskom jeziku, “Oktoih prvoglasnik” Đurđa Crnojevića i štampara Makarija, jednu od najviše korišćenih bogoslužnih knjiga u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
1717. – Engleska, Francuska i Holandija formirale Trojnu alijansu da bi se suprotstavile ambicijama Španije u južnoj Evropi.
1785. – Rođen nemački pisac Jakob Grim, osnivač savremene germanistike. S bratom Vilhelmom sakupio i objavio priče i bajke za decu. Počeo rad na velikom “Nemačkom rečniku”, prevodio srpske narodne pesme koje je sakupio Vuk Stefanović Karadžić.
1797. – Francuski general Napoleon Bonaparta pobedio Austrijance kod Rivolija u Italiji.
1809. – Rodjen je Luj Braj (Louis Braille), koji je izmislio ‘Brajevo pismo’ za slepe, sistem predstavljanja slova pomoću ispupčenja na površini.
1842. – U dvorani Teatra na Đumruku vojni kapelmajstor Josif Šlezinger, kapelnik kneza Miloša Obrenovića, priredio prvi javni muzički koncert u Beogradu.
1890. – Rođen srpski političar, slikar i novinar Moša Pijade, član Komunističke partije od 1920. i državni i partijski funkcioner posle Drugog svetskog rata. U novembru 1943. u Jajcu organizovao Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije, Tanjug, a posle rata bio predsednik Skupštine FNRJ.
1892. – Rođen srpski pisac i književni kritičar Milan Bogdanović. Bio urednik Srpskog književnog glasnika, časopisa Danas, s Krležom, i Književnih novina, upravnik pozorišta u Novom Sadu i Beogradu, član Srpske akademije nauka.
1932. – Vlada Indije proglasila ilegalnim Indijski nacionalni kongres i uhapsila vođu Mahatmu Gandija, što je izazvalo talas štrajkova u zemlji.
1936. – U SAD prvi put objavljena lista najpopularnije muzike, ‘top-lista’.
1943. – Rodjen je Džon Meklahlin, (John McLaughlin), džez gitarista.
1944. – U Drugom svetskom ratu, britanci su počeli napad na Monte Kasino (Cassino), u Italiji.
1944. – Savezničke snage u Drugom svetskom ratu počele napad na nemačke položaje na Monte Kasinu, duž najvišeg dela Apeninskog poluostrva. U žestokim borbama razoren gradić Kasino i najstariji benediktinski manastir, koji je 529. podigao osnivač tog reda Sveti Benedikt od Nursije.
1948. – Velika Britanija priznala Burmu kao nezavisnu republiku s prvim premijerom Takinom Nuom.
1951. – Kineske i severno-korejske trupe su zauzele Seul, glavni grad Južne Koreje.
1958. – Sovjetski Sputnjik I, prvi veštački satelit, lansiran u oktobru 1957, raspao se i pao na Zemlju.
1959. – Sovjetska vasionska letelica Luna 1 je po prvi put nadvladala zemljinu gravitaciju.
1960. – U saobraćajnoj nesreći poginuo francuski pisac Alber Kami, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957. Njegova dela zasnovana na ideji o apsurdnosti ljudske sudbine.
1965. – Umro engleski pisac američkog porekla Tomas Sterns Eliot, jedan od najpoznatijih evropskih pesnika XX veka, dobitnik mnogih nagrada, među njima Nobelove 1948. i Geteove 1954. Nosilac 16 počasnih doktorata.
1967. – Poginuo engleski vozač brzih automobila i čamaca Donald Malkolm Kempbel. Svetski rekord u vožnji automobilom, 648,7 kilometara na čas, postavio 1964. Poginuo vozeći čamac s mlaznim motorom Plava ptica na jezeru Koniston.
1973. – Pokraden Muzej umetnosti u Montrealu. Odnete slike vredne dva miliona dolara, među njima i jedna Rembrantova, vredna milion dolara.
1978. – Predstavnik Palestinskog oslobodilackog pokreta PLO je ubijen u Londonu.
1989. – Tokom blokade libijskih luka, američki avioni su oborili dva libijska vojna mlazna aviona iznad Mediterana.
1993. – Bosanski Srbi i muslimani odbili, na konferenciji u Ženevi, Vens-Ovenov mirovni plan za Bosnu. Pregovori supendovani, rat u Bosni nastavljen još većom žestinom.
1994. – Gradu Foča u Bosni posle 500 godina, po odluci Skupštine Republike Srpske, promenjen naziv u Srbinje.
1995. – Domaća i svetska javnost oštro protestovale zbog državnog preuzimanja lista Borba i pritiska vlasti na ostale nezavisne medije. Borba privatizovana početkom 90-ih, u vreme reformske vlade Ante Markovića u SFRJ.
1998. – Šef izraelske diplomatije David Levi podneo ostavku rekavši da više ne želi da se jedini brine o pitanjima mira i socijalnim problemima u zemlji.
2002. – Nekoliko ljudi izgubilo život u snežnim olujama koje su zahvatile Grčku, Bugarsku i Tursku. Grčke i bugarske vlasti u najugroženijim regionima uvele vanredno stanje.
2003. – Islamska militantna grupa iz zasede napala vojni konvoj u severoistočnom Alžiru i ubila 43 i ranila 19 vojnika.
2004. – Avganistan usvojio novi Ustav, stvorena mogućnost održavanja prvih slobodnih izbora posle skoro 25 godina rata u toj zemlji.
 
 
 
 

Slične Objave

Preporučujemo
Close

Vremeplov

106. p.n.e. Rođen rimski pisac, filozof, političar i govornik Marko Tulije Ciceron. Zaslužan za prenošenje i popularizaciju grčke kulture i najznačajniji predstavnik eklekticizma u filozofiji poslednjeg veka p.n.e. Ubijen 43. po nalogu Marka Antonija kog je oštro napao u svojim besedama, “filipikama”. 

1795. Posle poraza ustanka Tadeuša Košćuška, Pruska, Austrija i Rusija sklopile tajni ugovor o trećoj podeli Poljske. 

1815. Austrija, Britanija i Francuska stvorile vojni savez protiv Pruske i Rusije. 

1868. U Japanu ukinuta institucija šoguna i počela “prosvetiteljska era” dinastije Meidži. Car Mucuhito uspostavio centralnu carsku vlast, sproveo reforme po evropskom uzoru i otvorio put brzom razvoju Japana. 

1875. Umro francuski leksikograf i enciklopedista Pjer Atanaz Larus, izdavač “Velikog svetskog rečnika XIX veka” u 17 tomova. Izdavačka kuća “Larus” kasnije postala jedna od najpoznatijih u svetu.

1924. Engleski egiptolog Hauard Karter pronašao u Dolini kraljeva u blizini Luksora u Egiptu sarkofag faraona Tutankamona. 

1926. Umro češki pisac Jaroslav Hašek, svetsku slavu stekao nedovršenim humorističko-satiričnim romanom “Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svetskom ratu”. Roman preveden na mnoge jezike, po njemu snimljeno više filmova, a adaptiran i za pozorište. 

1931. Umro francuski maršal Žozef Žak Sezer Žofr, tvorac ratnog plana Francuske u Prvom svetskom ratu i pobednik bitke na Marni 1914. Krajem 1916. smenjen sa položaja glavnokomandujućeg francuskih armija zbog neuspeha u operacijama 1915. i 1916. 

1961. SAD prekinule diplomatske odnose s Kubom. 

1967. Džek Rubi, koji je ubio Lija Harvija Osvalda pre nego što je stigao na sud zbog ubistva predsednika SAD Džona Kenedija, umro u bolnici. 

1970. U Brazavilu usvojen Ustav kojim je Kongo-Brazavil proglašen Narodnom Republikom Kongo. 

1977. Međunarodni monetarni fond odobrio Velikoj Britaniji oko 4 milijarde dolara zajma za podršku britanskoj valuti, što je bio najveći zajam u tridesetgodišnjoj istoriji MMF. 

1980. Predsednik SFRJ Josip Broz Tito primljen u Klinički centar u Ljubljani. Pošto operacija na krvnim sudovima nije uspela, 3. februara mu je amputirana noga. 

1990. Panamski general Manuel Antonio Norijega predao se trupama SAD posle 10 dana provedenih u Vatikanskoj ambasadi. Norijega potom deportovan na Floridu gde mu je suđeno. 

1990. U železničkoj nesreći na jugu Pakistana poginulo 307 ljudi kada je ekspresni voz udario u kompoziciju teretnog voza. 

1993. Predsednici Rusije i SAD Boris Jeljcin i Džordž Buš potpisali sporazum o smanjenju nuklearnog oružja za dve trećine. 

1994. U Sibiru se srušio ruski putnički avion “Tupoljev-154”. Poginulo 124 putnika i članova posade. 

1996. Predstavnici međunarodnih mirovnih snaga u Bosni saopštili da je u toj zemlji, nakon završetka rata, ostalo 4 do 5 miliona mina i da će ćišćenje minskih polja trajati oko 30 godina. 

1997. Širom Srbije nastavljeni masovni građanski i studentski protesti, uprkos jakim policijskim snagama koje su 26. decembra 1996. počele da sprečavaju protestne šetnje. Protesti su počeli u novembru 1996. zbog falsifikovanja rezultata na lokalnim izborima na kojima je pobedila opoziciona koalicija “Zajedno”. 

2000. Na prvim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj posle smrti predsednika Franje Tuđmana, ubedljivo pobedila koalicija opozicionih stranaka, a odziv birača bio 80 odsto, najveći od 1990, kada su održani prvi višestranački izbori. 

2001. Letonski supermaratonac Georg Jermolajev postavio nov svetski rekord u trčanju na duge staze, pretrčavši 5.000 kilometara za 888 časova i 42 minuta. To je bio prvi svetski rekord u novom milenijumu. 

2002. Generalni sekretar UN Kofi Anan odobrio osnivanje suda za ratne zločine počinjene u Sijera Leoneu tokom desetogodišnjeg rata.

Slične Objave

Vremeplov

1494. – U Rim ušle snage francuskog kralja Šarla VIII. U nameri da osvoji Italiju i pripremi krstaški rat protiv Turske, francuski kralj prodro do Napulja, ali prisiljen da se povuče pred vojnim savezom pape, Španije, Mletaka i milanskog vojvode.
1600. – Engleska kraljica Elizabeta I izdala povelju o osnivanju Istočnoindijske kompanije za trgovinu, koja je krajem XVII veka imala znatna suverena prava, kao što su pravo na vođenje rata i sklapanje mira, kovanje novca. 1757. kompanija postala najjača vlast u Indiji. Velika Britanija 1858. preuzela sve upravne funkcije kompanije.
1617. – Rođen španski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo. Stvorio tip Madone po modelu crnokose španske žene. Pored religioznih tema, slikao prizore sa ulice.
1719. – Umro engleski astronom Džon Flemstid, prvi kraljevski astronom, osnivač nacionalne opservatorije u Griniču.
1845. – Rođen srpski državnik Nikola Pašić, jedan od najznačajnijih političara u istoriji Srbije i Jugoslavije, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke. Prvi put bio predsednik Vlade Srbije 1891, a od 1903. sastavio 22 vlade u vreme kraljeva Aleksandra Obrenovića, Petra i Aleksandra Karađorđevića. Šef jugoslovenske delegacije na Versajskoj mirovnoj konferenciji 1919. i 1920.
1877. – U Švajcarskoj umro francuski slikar Gistav Kurbe, osnivač realističke škole i jedan od prvih umetnika koji je radio u prirodi. Učesnik Pariske komune 1871. Osuđivan i progonjen zbog demokratske političke delatnosti emigrirao u Švajcarsku 1873.
1879. – Američki izumitelj Tomas Alva Edison prvi put javno demonstrirao, u Menlo Parku, u Nju Džersiju, električnu sijalicu.
1880. – Rođen američki general Džordž Maršal, načelnik Generalštaba kopnene vojske SAD. Kao državni sekretar SAD sačinio plan za obnovu posleratne Evrope, Maršalov plan, prihvaćen na konferenciji 16 zemalja 1947. u Parizu. Dobitnik Nobelove nagrade za mir 1953.
1911. – Marija Sklodovska Kiri dobila drugu Nobelovu nagradu za hemiju za istraživanje radioaktivnih elemenata. Prvu, 1903, podelila sa suprugom Pjerom i Bekerelom.
1937. – Rodjen je Entoni Hopkins (Anthony Hopkins), američki filmski i televizijski glumac (‘Kad jaganjci utihnu’-‘Silence of the Lambs’)
1938. – U Indijanapolisu, SAD, prvi put zvanično uveden test na alkohol za vozače.
1943. – Rodjen je Ben Kingsli (Kingsley), televizijski, filmski i pozirišni glumac (‘Gandi’).
1943. – Rodjen je Džon Denver (John Denver), američki kantri muzičar, kompozitor, tekstopisac i filmski glumac.
1945. – U saobraćaj pušten treći put obnovljen Železnički most preko Save u Beogradu.
1946. – Predsednik SAD Hari Truman formalno proglasio kraj II svetskog rata.
1964. – Vozač brzih automobila i čamaca, Donald Kembel (Donald Campbell), postavio je novi rekord u brzini na vodi.
1968. – Sovjetski putnički avion TU-144 obavio prvi supersonični let, nekoliko meseci pre britansko-francuske supersonične letelice konkord.
1971. – Austrijski političar i diplomata Kurt Valdhajm preuzeo dužnost generalnog sekretara Ujedinjenih nacija pošto se sa tog mesta povukao burmanski političar U Tant.
1981. – U vojnom udaru koji je predvodio poručnik vazduhoplovstva Džeri Rolings, u Gani oborena civilna vlada Hile Limana.
1983. – U vojnom udaru u Nigeriji svrgnut predsednik Šehu Šagari, koji je na vlast došao 1979. na izborima na kojima je okončana 13 godina duga vojna vladavina. Predsednik postao šef vojne hunte, general Mohamed Buhari.
1988. – Vlade Indije i Pakistana sklopile sporazum kojim su se obavezale da neće napadati nuklearna postrojenja u Pakistanu i Indiji.
1991. – Završen je gradjanski rat u centralnoameričkoj državi El Salvador.
1995. – Inženjerci SAD završili pontonski most preko Save, tenkovi SAD i trupe iz sastava snaga UN za održanje mira ušli u Bosnu.
1996. – Širom Srbije na stotine hiljada gradjana, koji su gotovo dva meseca svakodnevno protestovali tražeći priznavanje rezultata lokalnih izbora na kojima je pobedila opozicija, okupili se na centralnim gradskim trgovima da dočekaju Novu godinu.
1998. – Ministri finansija Evropske unije saopštili kurseve prema kojima će nacionalne valute 11 zemalja EU biti menjane u evro kada jedinstvena evropska valuta 1. januara 1999. bude zvanično puštena u promet.
1999. – Predsednik Paname Mireja Moskoso od SAD formalno vratio kontrolu zemlje nad Panamskih kanalom.
1999. – Predsednik Rusije Boris Jeljcin podneo ostavku i za vršioca dužnosti šefa države imenovao premijera Vladimira Putina.
2000. – Saudijska Arabija, Kuvajt, Bahrein, Katar, Oman i Ujedinjeni Arapski Emirati potpisali pakt o zajedničkoj odbrani, po kom se napad na jednu od članica smatra napadom na svih šest zemalja.
2001. – Vlasti Pakistana uhapsile više od 20 članova jedne od dve muslimanske militantne grupe, Laškar e Taiba, koju je Indija optužila za napad na Parlament, kada je ubijeno 14 osoba.
2004. – U Tajvanu otvorena najviša zgrada na svetu, Tajpeh 101, visoka 508 metara.

Slične Objave

Preporučujemo
Close

Vremeplov

1065. – U Londonu je otvorena Vestminsterska opatija.

1849. – M Jolly-Bellin je otkrio hemijsko čišćenje kada je slučajno prevrnuo lampu sa terpentinom i uljem na svoje odelo i video efekat čišćenja.

1856. – Rođen je Vudro Vilson (Woodrow Wilson), političar i državnik SAD, jedan od vođa Demokratske stranke. Kao predsednik SAD (1913-21), oštro je istupao protiv latinoameričkih država. Uveo je SAD u Prvi svetski rat, a 1918. je objavio „Četrnaest tačaka“ u kojima je izneo načela za uspostavljanje svetskog mira. Dobio je Nobelovu nagradu za mir 1919. godine, a umro je pet godina kasnije.

1895. – U Parizu je otvoren prvi bioskop. Braća Ogist i Luj Limijer održali su prvu filmsku predstavu na svetu. Oko 30-tak ljudi je platilo da pogleda kratke filmove u kojima je prikazivan običan život francuskih građana – hranjenje bebe, vojnike koji marširaju, igranje karata i sl. Jedan od filmova koji je prikazivao lokomotivu koja ulazi u stanicu izazvao je paniku među gledaocima koji su pomislili da ide na njih.

1897. – Održana je premijera komada Edmona Rostana „Sirano de Beržerak“ u Parizu.

1908. – U južnoj Italiji je bio epicentar najdestruktivnijeg zemljotresa u istoriji Evrope koji je sravnio sa zemljom gradove Mesinu na Siciliji i Ređo di Kalabrija. U ovom zemljotresu je poginulo oko 100.000 ljudi.

1959. – U Vinči kod Beograda pušten je u rad prvi nuklearni reaktor u Jugoslaviji, što je omogućilo domaću proizvodnju radioizotopa koji se koriste u medicini, industriji, poljoprivredi i istraživačkim institucijama.

1989. – Aleksandar Dubček, bivši čehoslovački lider i tvorac „Praškog proleća“, izabran je za predsedavajućeg, novog, višepartijskog Čehoslovačkog parlamenta. To je bila prva Dubčekova javna funkcija od kako je izbačen iz Komunističke partije 1970. godine.

Slične Objave

Preporučujemo
Close
Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com